Ograničavanje trgovačkih marži: Šta možemo da naučimo od Mađarske i Rumunije?

Lovac Misterija

Zainteresovan član
Poruka
177
Ceo tekst je ovde

U nedelju će biti objavljene mere za pomoć građanima, koje će stupiti na snagu već 1. septembra, objavio je danas predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

„To su možda i najbolje mere za običan narod, za sve naše ljude, za sve naše građane“, poručio je on.

Još od kraja jula traju najave mera koje bi trebalo da spuste cene pre svega osnovnih prehrambenih namirnica, a same najave podsećaju na akcije iz prethodne dve godine „Bolja cena“ i „Najbolja cena“. Ovog puta međutim, pomenuti su i primeri Mađarske i Rumunije, a Vučić je na jednom gostovanju na TV Pink najavio i donošenje uredbi o ograničavanju marži.


„Marža mora biti niža i očekujem da ukupno cene u Srbiji dovedemo da padnu više od 15 do 20 odsto. Pre svega govorim o ovom prehrambenom delu, dakle od žitarica, hleba, ulja, brašna, svega drugog što je neophodno, dakle što vam je najpotrebnije za svakodnevni život, do bezalkoholnih pića, da sve to padne do 20 odsto“, poručio je on.


On je pomenuo modele koje su primenili Mađarska, RUmunija i Severna Makedonija prethodnih godina.

Mađari trenutno imaju na snazi ograničenje maloprodajne marže na 10 odsto na oko 1.000 artikala u okviru 30 kategorija proizvoda, osnovnih životnih namirnica. Uredba je doneta u martu ove godine i to zbog ponovnog rasta cena hrane, a vlasti su se pozivali na neumerene marže koje su maloprodavci zaračunavali na neke proizvode. Na primer, 129 odsto na kiselu pavlaku ili 7o-80 odsto na jogurt. U primeni ov uredbe vlasti se fokusiraju na velike trgovinske lance, sa godišnjim prometom većim od milijardu forinti (oko 2,5 miliona evra).

Tako prerađivač, odnosno prehrambena industrija može da zaračuna maržu do 20 odsto na trošak proizvodnje.
Zatim distributeri mogu da se ugrade najviše pet odsto plus operativni troškovi i to je ukupna marža za distributere bez obzira koliko ih ima u lancu određenog proizvoda.

Maloprodavcima je ograničena marža na 20 odsto na šta se dodaju direktni i indirektni troškovi.

Uvoznicima ulja, brašna, šećera i itd. marža je ograničena na pet odsto.


Mađari su ograničili marže na meso (pileći file, batak, krilca, celo pile i ćureći file, kao i svinjsko meso).

Limitirane su marže i na mleko, maslac, pavlaku, jogurt, sireve i margarin.

Ova pravila važe i za pšenično brašno, šećer, suncokretovo ulje, šargarepu, krompir, beli luk, jaja i parizer.

U Rumuniji su uvedena ograničenja za slične namirnice koje čine osnovnu potrošačku korpu.


Pitanje je da li je ovo pomoglo porodičnim budžetima Mađara i Rumuna. Prema poslednjim podacima, u julu je Rumunija imala najveću međugodišnju inflaciju u EU od 6,6 odsto. I Mađarska je pri vrhu sa 4,2 odsto.

Mađarske vlasti su tvrdile da su posle mesec dana primene, cene proizvoda koje su gađali merama, smanjene za 18,6 odsto u proseku. Ipak, cene hrane u ovoj zemlji rastu po godišnjoj stopi od 4,5-pet odsto.
 
Ovo ograničavanje cena bi trebao da bude glavni Vučićev adut za naredne izbore. Kako stoje stvari izbora će biti ove godine.
Najverovatnije u decembru.

Vučić će objaviti celokupan spisak ekonomskih reformi u nedelju po ovom tekstu.

Šta mislite o ovom paketu ekonomskih mera? Ograničavanje ekstraprofita trgovinskih lanaca je dobro ili vodi u neku novu krizu?
Po ovome mi ne deluje toliko loše. Cene osnovnih namirnica u Srbiji u odnosu na cene u EU su visoke i ako se ovim putem ograniči profit trgovinskih lanaca neće imati negativne efekte na proizvodnju i potrošnju. Bar mi tako deluje. Daleko od toga da hvalim Vučića. Studenti će morati da nađu način da mu izbiju ovaj adut iz ruku. Ovo je možda trebalo davno uraditi, ali nije loše ni sada.

Vaše mišljenje?
 
Ovo ograničavanje cena bi trebao da bude glavni Vučićev adut za naredne izbore. Kako stoje stvari izbora će biti ove godine.
Najverovatnije u decembru.

Vučić će objaviti celokupan spisak ekonomskih reformi u nedelju po ovom tekstu.

Šta mislite o ovom paketu ekonomskih mera? Ograničavanje ekstraprofita trgovinskih lanaca je dobro ili vodi u neku novu krizu?
Po ovome mi ne deluje toliko loše. Cene osnovnih namirnica u Srbiji u odnosu na cene u EU su visoke i ako se ovim putem ograniči profit trgovinskih lanaca neće imati negativne efekte na proizvodnju i potrošnju. Bar mi tako deluje. Daleko od toga da hvalim Vučića. Studenti će morati da nađu način da mu izbiju ovaj adut iz ruku. Ovo je možda trebalo davno uraditi, ali nije loše ni sada.

Vaše mišljenje?
Kakav adut.

Do sad je krao, a sad kao nece vise.

Odnosno malo da se slegne situacija pa opet kradja po starom.

Izbijaju to pravnom drzavom i zatvorom za sve lopove, kartele, pa i trgovacke kartele.
 
Šta mislite o ovom paketu ekonomskih mera? Ograničavanje ekstraprofita trgovinskih lanaca je dobro ili vodi u neku novu krizu?
Po ovome mi ne deluje toliko loše. Cene osnovnih namirnica u Srbiji u odnosu na cene u EU su visoke i ako se ovim putem ograniči profit trgovinskih lanaca neće imati negativne efekte na proizvodnju i potrošnju. Bar mi tako deluje. Daleko od toga da hvalim Vučića. Studenti će morati da nađu način da mu izbiju ovaj adut iz ruku. Ovo je možda trebalo davno uraditi, ali nije loše ni sada.

Vaše mišljenje?

Ovo su klasične populističke mere koje na duži rok donose više štete nego koristi.

Zdrava privreda se ne gradi na administrativnim ograničenjima marži i represiji nad trgovinskim lancima, nego na slobodnom tržištu, konkurenciji i rastu plata. Ako ljudi imaju pristojne zarade, neće morati da zavise od uredbi i "akcija" države, tržište će se samo pobrinuti da cene budu realne.

Kad država počne da određuje koliko ko sme da zaradi, dolazi do niza posledica koje su već viđene u drugim zemljama:

Pad kvaliteta proizvoda, trgovci uvode sve jeftinije robne marke, lošije sirovine, slabiju kontrolu kvaliteta i higijene.

Automatske kase i otpuštanja zaposlenih, kada im se smanji profitna margina, lanci štede na ljudima. Manje radnih mesta i još teži uslovi za one koji ostanu.

Smanjena ponuda, trgovci povlače proizvode koji im se ne isplate, pa potrošači na rafovima vide manji izbor i praznine.

Siva ekonomija, proizvođači i uvoznici pokušavaju da zaobiđu ograničenja, što otvara prostor za razne "dogovore ispod stola".

Investiciona nesigurnost, ozbiljni investitori i strane kompanije izbegavaju tržište gde se pravila menjaju preko noći, gde nema predvidljivosti i gde su pod udarom represije režima.

A koristi su male i kratkoročne: da, na trenutak ćemo možda videti pad cena nekih osnovnih proizvoda, ali to je efekat od par meseci. Dugoročno, inflacija i dalje "jede" plate, samo na prikriveniji način. Tako je bilo i u drugim državama.

Prava rešenja su potpuno drugačija: veće plate, niži porezi na rad, podrška domaćoj proizvodnji i jaka konkurencija. Ako toga nema, sve ostalo je samo šminka pred izbore i bacanje peska u oči građanima.
 

Back
Top