Novi popisi stanovnistva 2011. godine (CG, HR, BiH, Kosovo) - vase procene?

oliver-ivanovic.jpg


Против пописивања Срба на Косову

Србија би свим политичким средствима требало да се успротиви плану да власти у Приштини пописују Србе на Косову, сматра државни секретар Оливер Ивановић. Велики број протераних Срба неће бити обухваћен пописом на Косову, уозорава Ивановић.

Државни секретар у Министарству за Косово и Метохију Оливер Ивановић каже да не би требало подржати попис становништва на Косову и да се том процесу треба успротивити свим политичким средствима.

Ивановић је рекао Танјугу да одлуку о евентуалном попису српског становништва на Космету треба да донесе Влада Србије, упозоривши да велики број протераних Срба неће бити у прилици да буде обухваћен пописом.

Постоји вероватноћа да велики број Срба неће бити пописан, па је то само по себи грешка у попису који неће дати праве резултате, рекао је Ивановић.

Ивановић је подсетио да су Албанци бојкотовали попис становништва који је 1991. године организовао Београд, тако да се само процењује колико косовских Албанаца живи у јужној српској покрајини.

"Ово ће бити први попис после сукоба на Косову. Мислим да ће се догодити да велики број Срба неће хтети да се попише, па ће Албанци сада процењивати колики је број Срба који овде живе", рекао је државни секретар.

Ивановић је истакао да постоје и двоструки аршини међународне заједнице по овом питању, подсетивши да се од Дејтонског споразума 1995. године до данас у Босни и Херцеговини не инсистира на попису становништва.

Сматра се, рекао је Ивановић, да би попис могао да легализује резултате етничког чишћења у БиХ, а овде се у нашем случају инсистира на томе да се попис што пре одржи на Косову, додао је Ивановић.

"Моја сугестија јесте регионални попис у свим земаљама бивше Југославије осим Словеније, али укључујући Албанију. То је једини начин да добијемо попис који би био релевантан и који би под јаким надзором међународне заједнице могао да да податке корисне за све који живе на Западном Балкану", рекао је државни секретар.

Попис становништва на Косову и Метохији требало би да буде одржан током априла, што би био први попис у покрајини после 1981. године

Први попис у Србији

Први попис становништва од кад је Србија независна држава, биће спроведен од 1. до 15. октобра 2011. године. На попису ће бити ангажовано око 60.000 људи.

После пописа становништва знаћемо колико тачно становника има Србија и да ли се, како се годинама процењује, број становника годишње смањује за број становника Кикинде односно за око 30.000. Знаћемо прецизније и колико је Рома, особа с инвалидитетом и колико користимо рачунаре.

Љиљана Ђорђевић из Републичког завода за статистику каже да је попис становништва најсложенији и најсвеобухватнији статистички поступак. Информације добијене пописом значајне су за све видове планирања, каже Ђорђевићева.

Трошкови пописа у Србији су око 3,5 евра по становнику, што је најмање у Европи, док је у Америци око 50 долара. Без обзира на значај, у Србији није било новца за попис у априлу. Средства ће бити обезбеђена тек за октобар а и тада делом из буџета а делом из предприступних фондова Европске уније.

Социолог Милан Николић каже да је веома тешко водити државу ако не постоје основни параметри.

"То је исто као да возите ауто, а да не знате колико имате бензина. Попис је неопходан за економску, социјалну и сваку другу политику", каже Николић.

На попису који у Хрватској планиран за април, грађани ће први пут уз питања о информатичкој писмености одговарати и на питање о сексуалном опредељењу. Код нас ће овог пута биће пописани све категорије оних који немају кров над главом.

Љиљана Ђорђевић из Републичког завода за статистику каже да се пописивање бескућника врши у прихватилиштима и свратиштима у периоду пред попис.

Први пут после 1960. године биће урађен и попис пољопривреде, при чему ће бити пописиван број грла стоке, пољопривредна механизација, стабла воћа и врсте делатности у аграру.
 
Sljedece godine ce biti najvjerovatnije odrzan popis stanovnistva u Crnoj Gori, od 1. do 15. aprila 2011. godine da budem precizan. Takodje ce se odrzati i popis stanovnistva u Republici Hrvatskoj, a pregovara se da tu negdje bude odrzan cak i dugo odlagani popis u Bosni i Hercegovini (u svakom slucaju Republika Srpska ce ga odrzati, bez ili sa Federacijom BiH). I 'Republika Kosovo' najavljuje da ce '11. godine biti izvrsen prvi formalni popis stanovnistva, a uslijedice izgleda i u Republici Srbiji.

Koje su iskrene vase procjene? Ocekujete li znacajne promjene u brojcanosti, a prvenstveno mislim na demografsku strukturu 'srpsko-hrvatskih zemalja'?

Ovako otprilike 'simultan' popis ce znatno pomoci utvrdjenju jedne preciznije etnicke karte - do sada smo imali popis u Srbiji (2002.), potom u Crnoj Gori sljedece godine i na kraju u Hrvatskoj (2003.), a da na Kosovu i u Bosni i Hercegovini cak uopste nije bio ni sproveden!

procitao sam da ce broj srba u cg skociti za 2%,dok ce broj bosnjaka u cg pasti u odnosu na muslimane .
 
1. Srbija bez Kosova - 5.500.000 stanovnika, oko 4 mil. Srba i 1.500.000 Manjina
2. Kosovo - 3.500.000 Stanovnika, 3.400.000 Šiptara, 100.000 pripadnika nacionalnih manjina
3. Hrvatska - 4.500.000 Stanovnika, 4.300.000 Hrvata, 200.000 pripadnika nacionalnih manjina
4. BIH - 4.100.000 Stanovnika, 2.000.000 Bošnjaci, 1.500.000 Srbi, 600.000 Hrvati
5. Crna Gora - 650.000 Stanovnika, 630.000 Crnogorci, 20.000 pripadnici nacionalnih manjina.

a da lecis komplekse negde drugde....:zroll:
 
НОВА: Нема више пописних манипулација

andrija-mandic_360_360.jpg


Најзначајнија ствар која ће се догодити на предстојећем попису становништва је то што ће сваки грађанин моћи да задржи копију понисног материјала која ће свједочити несумњиво о његовој исказаној вољи, прије свега о националној, вјерској и језичкој припадности, оцијенио је јуче лидер Нове српске демократије Андрија Мандић. Нико више неће моћи да манипулише са било чијим приватним осјећањима казао је он на изборној скупштини Општинског одбора Нове у Колашину.

Указујући на значај предстојећег пописа становништва посебно је истакао договор постигнут са премијером Игором Лукшићем, који је обећао да ће позвати све грађане да се без страха изјасне о националној, вјерској и језичкој припадности, а да ће Влада гарантовати да нико због таквог изјашњавања не може трпјети било какве посљедице.

Мандић је указао и на значај борбе против корупције и организованог криминала у Црној Гори. Како је оцијенио, сви наводно изгубљени избори од стране опозиције и сви проблеми грађана на и они национални, извориште имају у покушају организованог криминала да сачува своје позиције које су стечене раније у договору људи који су се бавили криминалним пословима са најистакнутијим структурама извршне власти.

Замјеник предсједника Нове Горан Даниловић подсјетио је на, како је казао, актуелни тренутак агресије одређених политичкомедијских кругова на мир и међусобну толеранцију у Црној Гори. Сматра да су извори те агресије вјероватно у покушају да се промијени национална, језичка и вјерска структура Црне Горе на предстојећем попису становништва.

Поново је исказана безрезервна подршка Нове, свих њених организација и органа Митрополији црногорскоприморској и митрополиту Амфилохију. Позвали су државно руководство да се ствари у Црној Гори врате у пређашње стање, како би грађани наставили да живе у складним међунационалним и међувјерским односима.

Изборној скуштини ОО Нове присуствовало је 135 скупштинара. Изабрали су нови ОО од 35 чланова. Трећина чланова новоизабраног ОО су нови чланови општинске организације, што, како је саопштено, доказује да је у протеклом периоду урађено много на модернизацији странке. Све одлуке усвојене су једногласно као и извјештај о раду досадашњег предсједника ОО Драгољуба Булатовића. На првој наредној сједници ОО биће изабран предсједник и ново општинско руководство Нове.
 
PEN CENTAR I CDNK OPTUŽILI SRPSKU PRAVOSLANU CRKVU I SANU

Zloslutno prijete kao devedesetih


Podgorica - Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) ocijenili su juče da SPC i Srpsko narodno vijeće po nalogu Beograda vode brutalnu kampanju uoči popisa, koja, prema njihovim riječima, po intenzitetu i vokabularu je identična propagandnoj pripremi ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Navodi se da ista duhovno-ideološka matrica i dalje insistira na zloslutnim prijetnjama, iako je velikosrpski nacionalizam krajem prošlog stoljeća doživio moralni, politički i vojni poraz, i nanio nemjerljivu štetu međunarodnom prestižu srpskog naroda.

“Stoga i takozvana crkva na Rumiji nije donesena helikopterom srpske vojske da bude u funkciji duhovne obnove i pomirenja, nego da prkosi kao simbol nasilništva i bratomržnje”, piše u saopštenju.

PEN i CDNK konstatuju da je, u tom svjetlu, i jedno isključivo statističko pitanje pretvoreno u brutalnu političku propagandu, s ciljem da izazove nestabilnost i stare-nove podjele u pitanjima državnosti, nacionalnog i kulturnog opredjeljenja među pravoslavnom većinom:“Odnosno, da sugeriše da je crnogorska nacija stvorena komunističkom manipulacijom, a ne istorijskom i kulturnom evolucijom vjekovne crnogorske državnosti, i da je sadašnja nezavisna Crna Gora neodrživa i privremena”.

Takva kampanja, piše, koordinisana je iz Beograda, iz sjedišta Patrijaršije, Srpske akademije nauka i umetnosti i vrhovništva Srbije, na čelu sa predsjednikom Borisom Tadićem.

“Jer, samo se predstavnici Srba u Crnoj Gori mobilišu za nacionalno prebrojavanje, ali ne i predstavnici malobrojnih zajednica, Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata”, navodi se u saopštenju. PEN i CDNK pozvali su predstavnike vlasti da svim građanima Crne Gore omoguće slobodno izjašnjavanje o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, u skladu s Ustavom.

“Pozivamo i institucije civilnog društva da dignu glas protiv jezika mržnje i predstavnike Evropske unije i OEBS-a da apeluju na državne i kulturne institucije Srbije, da u duhu novoproklamovanog evropejstva pokažu istinski otklon od politika i ideologija koje su u prošlom stoljeću donijele toliko nesporazuma, bola i poniženja svima, prije svega pripadnicima srpske nacije”, ističe se u saopštenju.

D.M.

Takozvana crkva nije donesena helikopterom srpske vojske da bude u funkciji pomirenja
 
Poslednja izmena:
1. Srbija bez Kosova - 5.500.000 stanovnika, oko 4 mil. Srba i 1.500.000 Manjina
2. Kosovo - 3.500.000 Stanovnika, 3.400.000 Šiptara, 100.000 pripadnika nacionalnih manjina
3. Hrvatska - 4.500.000 Stanovnika, 4.300.000 Hrvata, 200.000 pripadnika nacionalnih manjina
4. BIH - 4.100.000 Stanovnika, 2.000.000 Bošnjaci, 1.500.000 Srbi, 600.000 Hrvati
5. Crna Gora - 650.000 Stanovnika, 630.000 Crnogorci, 20.000 pripadnici nacionalnih manjina.

Totalni idiot....na KUB....!!!!!!
 
Sljedece godine ce biti najvjerovatnije odrzan popis stanovnistva u Crnoj Gori, od 1. do 15. aprila 2011. godine da budem precizan. Takodje ce se odrzati i popis stanovnistva u Republici Hrvatskoj, a pregovara se da tu negdje bude odrzan cak i dugo odlagani popis u Bosni i Hercegovini (u svakom slucaju Republika Srpska ce ga odrzati, bez ili sa Federacijom BiH). I 'Republika Kosovo' najavljuje da ce '11. godine biti izvrsen prvi formalni popis stanovnistva, a uslijedice izgleda i u Republici Srbiji.

Koje su iskrene vase procjene? Ocekujete li znacajne promjene u brojcanosti, a prvenstveno mislim na demografsku strukturu 'srpsko-hrvatskih zemalja'?

Ovako otprilike 'simultan' popis ce znatno pomoci utvrdjenju jedne preciznije etnicke karte - do sada smo imali popis u Srbiji (2002.), potom u Crnoj Gori sljedece godine i na kraju u Hrvatskoj (2003.), a da na Kosovu i u Bosni i Hercegovini cak uopste nije bio ni sproveden!

Najvažnije je da bude omogućeno Srbima u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj da se slobodno izjasne.
 
Sljedece godine ce biti najvjerovatnije odrzan popis stanovnistva u Crnoj Gori, od 1. do 15. aprila 2011. godine da budem precizan. Takodje ce se odrzati i popis stanovnistva u Republici Hrvatskoj, a pregovara se da tu negdje bude odrzan cak i dugo odlagani popis u Bosni i Hercegovini (u svakom slucaju Republika Srpska ce ga odrzati, bez ili sa Federacijom BiH). I 'Republika Kosovo' najavljuje da ce '11. godine biti izvrsen prvi formalni popis stanovnistva, a uslijedice izgleda i u Republici Srbiji.

Koje su iskrene vase procjene? Ocekujete li znacajne promjene u brojcanosti, a prvenstveno mislim na demografsku strukturu 'srpsko-hrvatskih zemalja'?

Ovako otprilike 'simultan' popis ce znatno pomoci utvrdjenju jedne preciznije etnicke karte - do sada smo imali popis u Srbiji (2002.), potom u Crnoj Gori sljedece godine i na kraju u Hrvatskoj (2003.), a da na Kosovu i u Bosni i Hercegovini cak uopste nije bio ni sproveden!

"Halid Genjac, jedan od članova radne grupe koja je mjesecima radila na usaglašavanju teksta državnog zakona o popisu, za "San" kaže da je popis stanovništva na samo jednom dijelu teritorije neke države presedan i da rezultati tog popisa nemaju nikakvog značaja.

"To nema nikavog značaja i to je bacanje ogromne količine novca uludo. Popisi stanovništva i domaćinstava imaju smisla sa aspekta standarda EUROSTAT-a, samo ako ih provodi država i ako se sprovode na teritoriji cijele države. Takvi su podaci samo kompatibilni između država na evropskom prostoru i samo na taj način postaju primjenjivi za svjetsku statistiku. Ovo provođenje u jednom dijelu države je presedan i ima samo politikantski značaj i neke druge namjere", rekao je Genjac za "San".

Podsjetimo da je državni zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine zamalo usvojen nakon mjeseci i mjeseci usaglašavanja. Tekst tog zakona usaglašen je na radnoj grupi u kojoj su sjedili predstavnici svih parlamentarnih stranaka, ali i predstavnici Agencije za statistiku BiH. Takav prijedlog zakona usvojen u Predstavničkom domu, ali je kasnije napuštanjem sjednice delegata iz SNSD-a Doma naroda zakon ostao neusvojen. Time je onemogućeno planiranje popisa stanovništva u BiH u narednoj godini koja je godina popisa u cijelom svijetu.

"Pristup SNSD-a pokazuje da se popisom stanovništva u RS i rezultatima koji se mogu dobiti namjerava manipulirati za neke vrlo zabrinjavajuće ciljeve. Mogli smo doći do zakona o popisu, ali to je spriječio SNSD, a sada isti SNSD pravi popis na entitetskom nivou. Očigledno su tu veoma opasne namjere u pozadini", upozorava Genjac.

On dodaje da se najavljeni popis može shvatiti kao pritisak na državni nivo kako bi se donio zakon o popisu po željama SNSD-a. Za ovu političku stranku bio je neprihvatljiv član zakon koji je određivao da se rezultati popisa 2011. godine u BiH mogu koristiti za konstituisanje vlasti na nivou BiH tek od potpune implementacije povratka. Ipak, Genjac opstimistično kaže da će jedna od prvih aktivnosti novog saziva vlasti državnog parlamenta biti usvajanje državnog zakona o popisu stanovništva."
http://www.cafe.ba/vijesti/34914_Popis-stanovnistva-u-RS-Bacanje-ogromne-kolicine-novca-uludo.html
 
ŽELIDRAG NIKČEVIĆ: ZAŠTO JE REZULTAT PREBROJAVANJA SRBA U CRNOJ GORI TOLIKO NEPREDVIDIV
petak, 28 januar 2011 22:27

zelidrag28011article.jpg


Zašto se broj Srba u Crnoj Gori tako dramatično koleba - preko 90 odsto početkom prošlog veka, manje od 2 odsto 1948; 9,34 odsto 1991; 32 odsto na popisu 2003. Takvih preokreta nema u drugim državama



Kao što je poznato, narodi i države ne postoje sami po sebi, kao dio prirode ili materijalnog svijeta, neograničeno i nezavisno od ljudske volje. Naprotiv, istorijske sudbine naroda i država, njihova trajnost i čvrstina predstavljaju proizvod miliona pojedinačnih napora, želja, odricanja, vjere i ljubavi. Država može da nestane samo zbog toga što u nju dovoljan broj ljudi ne vjeruje dovoljno čvrsto! Narod takođe može da oslabi, pa čak i da nestane zbog nedostatka pameti, hrabrosti i solidarnosti!

Mi se trenutno nalazimo pred jednim takvim ispitom nacionalne čvrstine - pred popisom stanovništva u Crnoj Gori. Pritom, važno je napomenuti: uopšte nije na dnevnom redu opisivanje i osuđivanje režima Mila Đukanovića, koji se petnaestak godina trudi da imitira sve čega se prisjeti iz repertoara oprobane antisrpske politike. Oni rade svoj posao kako znaju i umiju, i koliko su za taj posao plaćeni. Tako će i nastaviti. Naš je zadatak da se likvidatorskom elanu odupremo zajednički, kao narod, srpski narod, jer smo kao takvi i napadnuti.

Ljudima koji ne poznaju Crnu Goru veoma je teško objasniti zbog čega je nacionalno izjašnjavanje ovdje toliko komplikovana stvar i zašto se rezultati dosadašnjih popisa tako drastično razlikuju. Prije svega, naravno, treba naći odgovor na pitanje zašto se broj Srba u Crnoj Gori tako dramatično koleba (preko 90 odsto početkom prošlog vijeka, manje od 2 odsto 1948. godine; 9,34 odsto 1991. godine i 32 odsto na poslednjem popisu 2003. godine). Takvih preokreta naprosto nema u drugim državama.

NACIONALNA KOLEBLJIVOST Prva stvar na koju se ovdje pomisli, naravno, jeste da su ljudi prilikom popisivanja izloženi pritiscima i manipulacijama državne vlasti, koja kreira nacionalnu sliku u skladu sa svojim potrebama (Crna Gora Crnogorcima itd.). I to će biti tačna procjena. Međutim, da bi se klatno baš toliko zaljuljalo, da bi se jedan narod u kratkom vremenu, na istoj teritoriji, prilikom nacionalnog izjašnjavanja kretao niz čitavu skalu, u rasponu od 1 do 100 - za takvu egzibiciju nije dovoljna samo režimska prinuda, nego nam to govori da u samoj nacionalnoj psihologiji postoji neki ozbiljan kvar.

Po mom mišljenju, trajno negativan uticaj na politički život Srba u Crnoj Gori ima njihova nacionalna kolebljivost, tj. neodređenost. I Srbi i Crnogorci, kako kad - takvim određenjem se u stvari vlastima dopušta da rade šta god požele, najčešće uz neku prigodnu računicu. Mogao bih navesti bezbroj primjera pogubne nacionalne eskivaže na potpuno ravnom terenu, kad se bez ikakve potrebe izvodi čuveni trik sa srpsko-crnogorskim identitetom, kad do izražaja dolazi čudna potreba da Crnogorci budu nešto posebno u odnosu na ostali srpski narod - kojem inače, ako je baš sve u najboljem redu, priznajemo da pripadamo.

Prema tome, da bi se Srbi u Crnoj Gori zaštitili i odbranili, prva stvar koju treba definisati i koja mora biti potpuno čista jeste upravo to (na prvi pogled samorazumljivo) „MI"! MI SRBI! Bez tog „gramatičkog" preduslova - svaki stav, svaka izjava, svaka rečenica biće nam smušena i neiskrena, pa će nam takva biti i nacionalna politika.

U Crnoj Gori, samostalnoj ili nesamostalnoj, svejedno, veoma je važno da se zna koliko su ovdašnji Srbi spremni da podijele sudbinu svojih sunarodnika, ostalih pripadnika srpskog naroda, i u dobru i u zlu, jer ta solidarnost može biti presudan faktor u predstojećim zbivanjima, ne samo retorički, ne samo psihološki nego i realpolitički. Dakle: da li smo spremni da budemo Srbi u svakom slučaju: i kad se dobijaju ratovi i kad se gube ratovi, i kad se to isplati i kad se to ne isplati, i ujutro i uveče, ili je to stvar snalaženja, računice i prazne romantike?

MI, SRBI U DOBRU I ZLU Naravno, svi vide diskriminaciju koju režim planski sprovodi, ali je najčešće pripisuju nekoj bizarnoj partijskoj osvetoljubivosti ili je smatraju dijelom ovdašnjeg kriminalizovanog miljea, a vrlo rijetko, nedopustivo rijetko svoju sudbinu povezuju sa sudbinom ostalih Srba van Srbije. Ta sudbina nije nimalo laka i vjerovatno je potrebno dosta hrabrosti da se ona prihvati. Međutim, ako Srbi iz Crne Gore to ne učine, ako svoju odbrambenu strategiju ne postave čitavom linijom fronta, imajući u vidu sve snage kojima još raspolažu i sve slabosti koje takođe mogu biti odlučujuće - onda će izgubiti bez prave borbe, i to od neuporedivo goreg protivnika.

Pritom, najveću odgovornost i najpreči zadatak u elementarnom smislu nacionalno-političkog samoodređenja imaju stranke za koje Srbi u Crnoj Gori evidentno glasaju. Potpuno je neshvatljivo da stranke za koje se Srbi (uprkos strahovitim režimskim pritiscima) uporno i gotovo stoprocentno opredjeljuju, i dalje odbijaju da na to povjerenje adekvatno odgovore. Za njih je i ovaj popis uglavnom statističko pitanje! A šta je logičnije od toga da stranke, koje i postoje zahvaljujući nedvosmislenoj volji i glasovima srpskog naroda, u svojim programima i u svakodnevnoj aktivnosti štite interese tog naroda? Nažalost, jako komunističko nasleđe u Crnoj Gori blokira taj proces, ekstremizujući ga na štetu srpskog naroda. Samo srpski nacionalni predznak tumači se kao anahron i potencijalno opasan, iako za to nema nikakvog osnova. Naprotiv, pošten popis stanovništva i smirivanje srpskog nacionalnog klatna trajno bi stabilizovali politički život u Crnoj Gori. Ako tu, na nacionalnom planu, više ne bude mimikrije, kukavičluka i laganja, ako se tu uspostavi jednakopravnost, onda će biti zaustavljene vještačke podjele i njihova zloupotreba, uz čiju pomoć je aktuelni režim dovde dogurao.

Na kraju, naravno, ne treba dozvoliti da Srbija ostane potpuno distancirana, prisvajajući naše zajedničko nacionalno ime, jer je to ime kroz istoriju sačuvano milionima malih i velikih ljudskih napora, sa svih srpskih teritorija, pa i iz Crne Gore. Zahtjeve, međutim, imamo pravo da postavimo samo ako prethodno nedvosmisleno potvrdimo: „Da, mi smo kao i ostali Srbi. Da, spremni smo da dijelimo sudbinu svojih sunarodnika, i u dobru i u zlu." Mi, Srbi.


Sa skupa „Srbi i popis stanovništva u Crnoj Gori 2011", Podgorica, 25/26. januar 2011.
 
Биће нас доста у мојој Црној Гори, после Црногораца, бићемо најбројнија група. Нека моја процјена буде мало више од пређашних 32 %.
У БиХ ће се показати да су Срби други по бројности, а ако гледамо РС Срби чине апсолутну већину.
На србском Косову и Метохији, вјероватно ће бити неких 7-8 % Срба, сјевер Космета рецимо 70 % Срба, што се тиче југа, већина у неколико општина.
У Хрватској рецимо 3 % Срба, прије свега Барања, Книнска Крајина, Западни Срем.
Некада србска Далмација данас је очишћења од Срба и Црногораца, једино је задарско залеђе изузетак.
У братској Македонији није попис али мислим да ће следећи попис показати да Срба има далеко више него прошли пут, рецимо између 150.000 и 170.000 (без претјеривања), што би чинило неких 6-7 % становништва Македоније, чини ми се. Прије свега на сјеверу Македоније-Куманово и још неки градови средње величине.
 
Биће нас доста у мојој Црној Гори, после Црногораца, бићемо најбројнија група. Нека моја процјена буде мало више од пређашних 32 %.
У БиХ ће се показати да су Срби други по бројности, а ако гледамо РС Срби чине апсолутну већину.
На србском Косову и Метохији, вјероватно ће бити неких 7-8 % Срба, сјевер Космета рецимо 70 % Срба, што се тиче југа, већина у неколико општина.
У Хрватској рецимо 3 % Срба, прије свега Барања, Книнска Крајина, Западни Срем.
Некада србска Далмација данас је очишћења од Срба и Црногораца, једино је задарско залеђе изузетак.
У братској Македонији није попис али мислим да ће следећи попис показати да Срба има далеко више него прошли пут, рецимо између 150.000 и 170.000 (без претјеривања), што би чинило неких 6-7 % становништва Македоније, чини ми се. Прије свега на сјеверу Македоније-Куманово и још неки градови средње величине.

Pa tamno nema ni toliko Makedonaca :hahaha:
 
Pa tamno nema ni toliko Makedonaca :hahaha:
Не знам колико Македонаца има у МК али ми рекоше ми људи из МК да цифра од 37.000 не одговара стварном стању и да је реалан број Срба доста већи. Немам појма колико Македонија има становника, ја сам рачунао нпр. 3 милиона, па би Срба било 5-7 % уколико би их било од 150.000 до 170.000.
Али, можда гријешим и можда МК има само 2 милиона становника, ко зна...
 
Не знам колико Македонаца има у МК али ми рекоше ми људи из МК да цифра од 37.000 не одговара стварном стању и да је реалан број Срба доста већи. Немам појма колико Македонија има становника, ја сам рачунао нпр. 3 милиона, па би Срба било 5-7 % уколико би их било од 150.000 до 170.000.
Али, можда гријешим и можда МК има само 2 милиона становника, ко зна...

Ma ovo je bila sprdnja na račun toga da je tamo ogroman broj Albanaca :lol:
 
Ma ovo je bila sprdnja na račun toga da je tamo ogroman broj Albanaca :lol:
А, да, има их баш доста, вишеструко више него Срба, а како је кренуло ускоро ће надмашити Македонце.
Поготово ако говоримо о Западној Македонији...тај крај је већински насељен албанским становништвом.
 
А, да, има их баш доста, вишеструко више него Срба, а како је кренуло ускоро ће надмашити Македонце.
Поготово ако говоримо о Западној Македонији...тај крај је већински насељен албанским становништвом.

Pa da, upravo sam na to i mislio. ;)
 
hrvati%20bk.jpg


На иницијативу Хрватског удружења „Крашићи“ и Хрватског дома 1893, под покровитељством Хрватског националног вијећа Црне Горе, хрватска удружења договорила су покретање заједничких активности поводом предстојећег пописа становништва. "Исказујући јединствен став да се, у оквиру демократских могућности и крајњег поштовања права на слободно изјашњавање, осигура постојаност Хрвата и хрватског језика у Црној Гори, формирано је Оперативно тијело које ће одредити смјернице заједничког дјеловања.

Смањење удјела аутохтоног хрватског народа у укупном становништву имало би насагледиве посљедице, оцијењено је на састанку одржаном у Тивту, нарочито што, након пописа, слиједи доношење Изборног и промјене у Закону о мањинама, којима се одређују права на зајамчене мандате, те потпуније дефинише употреба језика мањинских народа.

Заједничком састанку, осим предсједника Хрватског националног вијећа Мирослава Франовића и представника хрватских удружења, присуствовали су и которски бискуп монсињор Илија Јањић, Генерални конзул Републике Хрватске Божо Водопија, савјетник хрватског велепосланика Небојша Киригин, као и Марија Вучиновић, предсједница Хрватске грађанске иницијативе“ – стоји у саопштењу Хрватског невладиног удружења „Крашићи“ које је потписао предсједник Павле Јурлина.
 
Заједничком састанку, осим предсједника Хрватског националног вијећа Мирослава Франовића и представника хрватских удружења, присуствовали су и которски бискуп монсињор Илија Јањић, Генерални конзул Републике Хрватске Божо Водопија, савјетник хрватског велепосланика Небојша Киригин, као и Марија Вучиновић, предсједница Хрватске грађанске иницијативе“ – стоји у саопштењу Хрватског невладиног удружења „Крашићи“ које је потписао предсједник Павле Јурлина.

Da, da. Niko ne diže uzbunu oko ovoga. Da neko iz SPC izađe u podršku crnogorskih Srba pred popis, odmah bi se digli na vile kao:

PEN CENTAR I CDNK OPTUŽILI SRPSKU PRAVOSLANU CRKVU I SANU

Zloslutno prijete kao devedesetih


Podgorica - Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) ocijenili su juče da SPC i Srpsko narodno vijeće po nalogu Beograda vode brutalnu kampanju uoči popisa, koja, prema njihovim riječima, po intenzitetu i vokabularu je identična propagandnoj pripremi ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Navodi se da ista duhovno-ideološka matrica i dalje insistira na zloslutnim prijetnjama, iako je velikosrpski nacionalizam krajem prošlog stoljeća doživio moralni, politički i vojni poraz, i nanio nemjerljivu štetu međunarodnom prestižu srpskog naroda.

“Stoga i takozvana crkva na Rumiji nije donesena helikopterom srpske vojske da bude u funkciji duhovne obnove i pomirenja, nego da prkosi kao simbol nasilništva i bratomržnje”, piše u saopštenju.

PEN i CDNK konstatuju da je, u tom svjetlu, i jedno isključivo statističko pitanje pretvoreno u brutalnu političku propagandu, s ciljem da izazove nestabilnost i stare-nove podjele u pitanjima državnosti, nacionalnog i kulturnog opredjeljenja među pravoslavnom većinom:“Odnosno, da sugeriše da je crnogorska nacija stvorena komunističkom manipulacijom, a ne istorijskom i kulturnom evolucijom vjekovne crnogorske državnosti, i da je sadašnja nezavisna Crna Gora neodrživa i privremena”.

Takva kampanja, piše, koordinisana je iz Beograda, iz sjedišta Patrijaršije, Srpske akademije nauka i umetnosti i vrhovništva Srbije, na čelu sa predsjednikom Borisom Tadićem.

Jer, samo se predstavnici Srba u Crnoj Gori mobilišu za nacionalno prebrojavanje, ali ne i predstavnici malobrojnih zajednica, Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata”, navodi se u saopštenju. PEN i CDNK pozvali su predstavnike vlasti da svim građanima Crne Gore omoguće slobodno izjašnjavanje o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, u skladu s Ustavom.

“Pozivamo i institucije civilnog društva da dignu glas protiv jezika mržnje i predstavnike Evropske unije i OEBS-a da apeluju na državne i kulturne institucije Srbije, da u duhu novoproklamovanog evropejstva pokažu istinski otklon od politika i ideologija koje su u prošlom stoljeću donijele toliko nesporazuma, bola i poniženja svima, prije svega pripadnicima srpske nacije”, ističe se u saopštenju.

D.M.

Takozvana crkva nije donesena helikopterom srpske vojske da bude u funkciji pomirenja

Koliko laži... :hahaha: Klasično CDNK i Crnogorski PEN centar...
 
Биће нас доста у мојој Црној Гори, после Црногораца, бићемо најбројнија група. Нека моја процјена буде мало више од пређашних 32 %.
У БиХ ће се показати да су Срби други по бројности, а ако гледамо РС Срби чине апсолутну већину.
На србском Косову и Метохији, вјероватно ће бити неких 7-8 % Срба, сјевер Космета рецимо 70 % Срба, што се тиче југа, већина у неколико општина.
У Хрватској рецимо 3 % Срба, прије свега Барања, Книнска Крајина, Западни Срем.
Некада србска Далмација данас је очишћења од Срба и Црногораца, једино је задарско залеђе изузетак.
У братској Македонији није попис али мислим да ће следећи попис показати да Срба има далеко више него прошли пут, рецимо између 150.000 и 170.000 (без претјеривања), што би чинило неких 6-7 % становништва Македоније, чини ми се. Прије свега на сјеверу Македоније-Куманово и још неки градови средње величине.

U Crnoj Gori Srbi 43%-45% oko 250000
U R.Srpskoj 89%-92% oko 1,3 miliona
U Hrvatskoj oko 5% preko 200000,jer mnogi neizjasnjeni sad ce da se deklarisu kao Srbi,a takvih je na popisu iz 2001. bilo preko 90000.
Makedonija,ne vise od 70000 ,ali i to ce biti duplo u odnosu na popis iz 2002.
Sto se tice Kosova i Metohije,a to mi je najomiljenije,jer zivim tu,mislim da ce pokazati da nas ima oko 130000. I to na severu 70000( Leposavic 18600 ,Zvecan 16400,Zubin Potok 14000 i severna Mitrovica 21000) ili 97% stanovnistva na severu pokrajne i juzno od Ibra ( Gracanica,Ranilug,Novo Brdo,Strpce,kao i sela poput Priluzja,Gorazdevca,Pasjana...) 60000 ili oko 3,5% stanovnistva juzno od Ibra. Ne zaboravite da je, mozda i jedino u srpskom etnickom korpusu,kod kosovskih Srba prirodni prirastaj u plusu. Medjutim taj broj ce pokazati da raseljenih Srba nije preko 200000,vec nesto vise od 60000.
 
Не знам колико Македонаца има у МК али ми рекоше ми људи из МК да цифра од 37.000 не одговара стварном стању и да је реалан број Срба доста већи. Немам појма колико Македонија има становника, ја сам рачунао нпр. 3 милиона, па би Срба било 5-7 % уколико би их било од 150.000 до 170.000.
Али, можда гријешим и можда МК има само 2 милиона становника, ко зна...

Na popisu iz 2002. u makedoniji je prebrojano 2.040.929 stanovnika od kojih su status stalnog stanovništva (po međunarodnim pravilima) imali 2.022.547 stanovnika od toga su bili Makedonci 1.297.981 (64,18%), Albanci 509.083 (25,17%), Turci 77.959 (3,85%), Romi 53.879 (2,66%), Srbi 35.939 (1,78%), Bošnjaci 17.018 (0,84%), Vlasi 9.596 (0,48%)
 
Попис у региону значајан за Србију

Предстојећи пописи, који се одржавају у неким земљама региона, веома су битни за Србију, јер ће се сазнати приближно тачан број Срба који живе на простору западног Балкана, изјавио министар за дијаспору Срђан Срећковић.

Министар за дијаспору Срђан Срећковић оценио је да је за Србију предстојећи попис становништва у земљама региона веома важан, јер ће се сазнати приближно тачан број Срба, који живе на простору западног Балкана.

Sreckovic-527.jpg


Попис становништва биће ове године организован у Мађарској, Бугарској, Македонији, Албанији, Црној Гори, Босни и Херцеговини и Хрватској, подсећа се у саопштењу Министарства за дијаспору.

Попис је, према речима Срећковића, од великог значаја за спровођење недавно усвојене Националне стратегије очувања и јачања односа матичне државе и дијаспоре, као и матичне државе и Срба у региону.

"Очекујемо да се у свим земљама у региону, где се ове године одржава попис становништва, омогући слободно изјашњавање грађана по питању националности, и то како је већ пракса у развијеним демократским државама и по свим међународно прихваћеним стандардима", рекао је Срећковић.

"Очекујемо, такође, да се наши сународници у земљама региона на том попису слободном вољом изјасне као припадници српског народа, чиме би се утврдио тачан број Срба у тим земљама, заштитио национални идентитет и одређена права предвиђена законом о заштити националних мањина, истакао је министар Срећковић.

Србија, наглашава Срећковић, жели стабилност у региону и добросуседске односе пуног капацитета и противи се асимилацији становништва и евентуалном, спречавању права на слободно изјашњавање.

Срећковић је подвукао да је посебно лоша ситуација у Албанији, где је у рубрици "националност" остављена могућност да се грађани изразе или као Албанци или као "остали", због чега су у Тирани протестовала удружења српске, ромске, грчке, македонске и влашке мањине.

"Очекујемо да ће Централна пописна комисија у Тирани изменити ту одредбу и да ће се грађанима омогућити да се, први пут у овој држави, изјасне којој националној заједници припадају", закључио је Срећковић.
 

Back
Top