Nova domovina

Како знаш даније у обрнутом смеру?
Или ко зна из ког другог језика па да смо позајмили и ми и они?
Šminka f. ‘kozmetički proizvod za bojanje kože (lica), usana i područja oko očiju’. rani nhd. smicke i s umetkom u nos md. smyncke (15. st.), mnd. sminke (usp. istočnofrizijski smink(e) 'masna, mekana glina') vjerojatno je glagolska imenica (s md. nd. glasom) prema ahd. smēken 'ljubazno gladiti, maziti, maziti' (v. laskati) nastaje i kod ovih kao i kod 1schmeißen (v. d) je u korijenu ie. *smē-, *smēi- 'mazati, brisati, očetkati, trljati', pa se pod šminkom može shvatiti 'masa za slikanje, mazanje'. – našminkati se vb. ‘Našminkati se, obojiti kožu (lica)’ (15. st.), mnd. šminka.
https://www.dwds.de/wb/schminken
schmücken · schmuck · Schmuck
ukrasiti vb. ‘ukrasiti, učiniti lijepim’. Ahd. firsmucken 'zgnječiti' (Hs. oko 1300.), mhd. Kao završna intenzivna tvorba s geminacijom, smücken pripada glagolu koji se tretira pod gnijezditi se (v. d.) iz fraza kao što su kasni mhd. staviti se u kleit smucken 'ugnijezditi se u nju, navući je', 'priljubiti' kleit smücken (uz tijelo), zatim (odnosno onaj s rukama 'pritisnuti, zagrliti') okititi koga haljina 'lijepo se obući', konačno ukrasiti haljinu ili nekoga 'opremiti, ukrasiti, uljepšati'. decorate u značenju 'ukrasiti' proširio je Luther. Obd. Ovo je značenje u početku strano dijalektima; Dapače, čuvaju (odstupajući od književnog jezika) adorn u starom značenju 'pritiskati se, gnijezditi se' (usp. u 16. st. kititi se i kamioniti jedno drugo, kititi se i čučati). – nakitni prid. ‘lijep, lijep za gledanje’ (16. st.), po mnd. smuk 'podat, gibak, lijep, nježan'. Nakit m. 'Ukras, nakit' (16. stoljeće), mnd. smuk, zapravo 'nešto što pristaje uz tijelo', dakle u početku uz sjajnu, vrijednu odjeću, stariji gesmuc (15. st.). Srodni su ahd smocko 'donje rublje' (oko 1000), aeng. smoc, engleski smock 'ženska košulja, ogrtač, haljina' i mhd smuc u značenju 'privijanje, grljenje'.
https://www.dwds.de/wb/Schmuck
 
Dobro da, previše sam generalizovala sa ovim "niko se ne vraća". Zapravo je istina da ja nikog nisam upoznala ko se vratio, a da to nije bilo zbog ovih porodičnih zavrzlama i/ili potrage za boljom vizom.

Ne volim da dajem savete, ali, ako dopustas, najvaznije dodje da je tebi srce na mastu, kakvu god odluku da doneses.

Moja sestra i ja smo, logicno, sestre rodjene ali od nas dve ces dobiti dva misljenja. Ona je veci Nemac od Nemca.
Nikada nije zelela da bude Srpkinja, nikada ne slavi pravoslavne praznike, nije se ni udala za naseg ...mislim da je oduvek htela da bude...Hermiona iz Hari Potera i da je zalila sto je roda nije donela u neku finu englesku kucu.

Ja sam oduvek htela da "dovedem" Italiju u moju zemlju. Ili Francusku, svejedno. Imam dignut nos Varsavskog pakta, svima pricam kako gotovo sva deca u Srbiji idu u muzicke skole, kako mi imamo dvadeset lektira, hvalim nas bolje od svakog PR-a.
E, da li vidim sve mane? Dakako da vidim! Da li sva deca idu u muzicke skole? Naravno da ne.

Da li mislim da se moze promeniti na bolje? Mislim.
Kada - u onom momentu kada, da kazem, prirodni tok smeni devedesete.
Skoro sam citala knjigu o starom Rimu i kaze pisac "ubistvo tiranina (Cezara) nije ubilo tiraniju". To mi se mnogo svidelo.
Nama Milosevic ne vlada ali vlada taj sistem.
Uskoro tog sistema vise ne moze biti.
I onda ce se raspasti do kraja.
Kako tada gradimo - takva nam buducnost sledi.

Ne volim iseljenja pod moranjem.
Hocu da budemo bolji pa da ljudi cirkulisu, da idu zato sto zele da iskuse nesto novo. Da budu ponosni na sebe, na svoje, narocito ako su bistri...poput tebe.

Vaterland je, doslovno, otadžbina - zemlja otaca.

Mislim da je Kundera najbolje definisao: "Ceska je moja otadzbina a Francuska moja domovina".

Mada mene Vaterland iz dubine duse ipak asocira na Kabare, znas onu scenu sa klincem u kafani dok peva tu pesmu i popaljuje narod. Varljiv je taj osecaj.
 
Šminka f. ‘kozmetički proizvod za bojanje kože (lica), usana i područja oko očiju’. rani nhd. smicke i s umetkom u nos md. smyncke (15. st.), mnd. sminke (usp. istočnofrizijski smink(e) 'masna, mekana glina') vjerojatno je glagolska imenica (s md. nd. glasom) prema ahd. smēken 'ljubazno gladiti, maziti, maziti' (v. laskati) nastaje i kod ovih kao i kod 1schmeißen (v. d) je u korijenu ie. *smē-, *smēi- 'mazati, brisati, očetkati, trljati', pa se pod šminkom može shvatiti 'masa za slikanje, mazanje'. – našminkati se vb. ‘Našminkati se, obojiti kožu (lica)’ (15. st.), mnd. šminka.
https://www.dwds.de/wb/schminken
schmücken · schmuck · Schmuck
ukrasiti vb. ‘ukrasiti, učiniti lijepim’. Ahd. firsmucken 'zgnječiti' (Hs. oko 1300.), mhd. Kao završna intenzivna tvorba s geminacijom, smücken pripada glagolu koji se tretira pod gnijezditi se (v. d.) iz fraza kao što su kasni mhd. staviti se u kleit smucken 'ugnijezditi se u nju, navući je', 'priljubiti' kleit smücken (uz tijelo), zatim (odnosno onaj s rukama 'pritisnuti, zagrliti') okititi koga haljina 'lijepo se obući', konačno ukrasiti haljinu ili nekoga 'opremiti, ukrasiti, uljepšati'. decorate u značenju 'ukrasiti' proširio je Luther. Obd. Ovo je značenje u početku strano dijalektima; Dapače, čuvaju (odstupajući od književnog jezika) adorn u starom značenju 'pritiskati se, gnijezditi se' (usp. u 16. st. kititi se i kamioniti jedno drugo, kititi se i čučati). – nakitni prid. ‘lijep, lijep za gledanje’ (16. st.), po mnd. smuk 'podat, gibak, lijep, nježan'. Nakit m. 'Ukras, nakit' (16. stoljeće), mnd. smuk, zapravo 'nešto što pristaje uz tijelo', dakle u početku uz sjajnu, vrijednu odjeću, stariji gesmuc (15. st.). Srodni su ahd smocko 'donje rublje' (oko 1000), aeng. smoc, engleski smock 'ženska košulja, ogrtač, haljina' i mhd smuc u značenju 'privijanje, grljenje'.
https://www.dwds.de/wb/Schmuck
Мрки, ништа ми ниси помогао. :lol:
Дакле, чија је реч?
 
Мрки, ништа ми ниси помогао. :lol:
Дакле, чија је реч?
Švapska. More reči koje se odnose na moderniji spektar ljudske aktivnosti, u poslednjih 500 godine, pouzimali smo preko Austrije u kojoj smo živeli.

Međutim, poljoprivredne reči, pa i metalurško-tehnološke oni preuzimaju od Slovena (granica, krastavac od češkog okurak (Guerke)), Garten od našeg gradina, mnogo latinizama koji su dobro kamuflirani i ne prepoznaju se na prvi pogleda kao passieren (desiti se) ili Fenster (prozor) od fenestra, dubrovački funjestra itd.
 
Švapska. More reči koje se odnose na moderniji spektar ljudske aktivnosti, u poslednjih 500 godine, pouzimali smo preko Austrije u kojoj smo živeli.

Međutim, poljoprivredne reči, pa i metalurško-tehnološke oni preuzimaju od Slovena (granica, krastavac od češkog okurak (Guerke)), Garten od našeg gradina, mnogo latinizama koji su dobro kamuflirani i ne prepoznaju se na prvi pogleda kao passieren (desiti se) ili Fenster (prozor) od fenestra, dubrovački funjestra itd.
Тенк ју. :)
 
Švapska. More reči koje se odnose na moderniji spektar ljudske aktivnosti, u poslednjih 500 godine, pouzimali smo preko Austrije u kojoj smo živeli.

Međutim, poljoprivredne reči, pa i metalurško-tehnološke oni preuzimaju od Slovena (granica, krastavac od češkog okurak (Guerke)), Garten od našeg gradina, mnogo latinizama koji su dobro kamuflirani i ne prepoznaju se na prvi pogleda kao passieren (desiti se) ili Fenster (prozor) od fenestra, dubrovački funjestra itd.
Ma norveškom je krastavac agurk :D
 
Švapska. More reči koje se odnose na moderniji spektar ljudske aktivnosti, u poslednjih 500 godine, pouzimali smo preko Austrije u kojoj smo živeli.

Međutim, poljoprivredne reči, pa i metalurško-tehnološke oni preuzimaju od Slovena (granica, krastavac od češkog okurak (Guerke)), Garten od našeg gradina, mnogo latinizama koji su dobro kamuflirani i ne prepoznaju se na prvi pogleda kao passieren (desiti se) ili Fenster (prozor) od fenestra, dubrovački funjestra itd.
Odakle ti da je Garten (garden na eng, jardin na fra, giardino na ita) od slovenskog gradina a ne od indoevropskog korena?
 
Poslednja izmena:
Gurken - neodoljivo podseća na gurnem.
Arheolozi kažu da je krastavac preteča dildoa.
Ostalo zaključite sami :D

P.S.
Ovo nisam ja smislio, već drugarica s kojom sam pre 12 godina isao na kurs nemackog :D
Gurken i jesu od zapadnoslovenskog okurki da ne kažemo okurci.

1720908696348.jpeg
1720908706646.jpeg
 
Odakle ti da je Garten (garden na eng, jardin na fra, giardino na ita) od slovenskog gradina a ne od indoevropskog korena?
To je duža malo priča. Nije prepoznato u zvaničnoj komparativnoj lingvistici, ali biće, jednog dana, pošto je tačno.

Gradina, ograđa - ograđen prostor da životinje - srne, zečevi i sl. ne bi jeli ono što gajimo.

Vrt - hort(us) - mesto gde zemlju vrtiš, prevrćeš.

Hum, zemlja, humka - humus.

Ledina - nem, eng. Land.

Polje - lat. palludum, stadion u Splitu Poljud. Mesto koje je (vodo)ravno jer je nastalo nalivanjem vode, od glagola po-liti.

Livada - stgrč. livadion, ista semantička logika kao i za polje, bez prefiksa po-, liti, livati - *livata, livada itd.
 
To je duža malo priča. Nije prepoznato u zvaničnoj komparativnoj lingvistici, ali biće, jednog dana, pošto je tačno.

Gradina, ograđa - ograđen prostor da životinje - srne, zečevi i sl. ne bi jeli ono što gajimo.

Vrt - hort(us) - mesto gde zemlju vrtiš, prevrćeš.

Hum, zemlja, humka - humus.

Ledina - nem, eng. Land.

Polje - lat. palludum, stadion u Splitu Poljud. Mesto koje je (vodo)ravno jer je nastalo nalivanjem vode, od glagola po-liti.

Livada - stgrč. livadion, ista semantička logika kao i za polje, bez prefiksa po-, liti livada itd.
Okej, dakle ti ćeš da razotkriješ jezičku zaveru ;)
 
Okej, dakle ti ćeš da razotkriješ jezičku zaveru ;)
Hm... Ne. Svako ima demokratsko pravo na svoje mišljenje.

Za mame i tate koji žele deci da ukažu koje su to slovenske i srpske reči usvojili Romani, Germani i Grci po dolasku u slovenske krajeve Evrope

Naša je kultura počela da tone u Starom veku, nastavila u Srednjem da bi potpunu inferiornost dokučila sa Novim vekom.

Međutim, sudeći po usvajanju naše agrarne i metalurške terminologije, što bi u civilizacijskom smislu praistorije bilo "pretty much it" (ukupnost tadašnje kulture, tj. sve što tadašnja kultura i podrazumeva) od strane drugih neslovenskih naroda mi Sloveni-Srbi smo u kasno praistorijsko doba, po logici stvari (i Mariju Alineiju) bili superiorni nad Grcima, Latinima i Germanima.

Daćemo kao primer pedesetak germanskih, romanskih ili grčkih reči koje su mogle doći iz srpskog jezika:

- hum, humka (lat. humus, lat. Haemus, ger. hulma-, gr. Haimos, Aimos), ledina (nem. Land, eng. land), grad, gradina, ograda tj. bašta (eng. garden, nem. Garten, ita. giardino, fra. gardin), livada od livati (livadion), polje od politi (lat. paludum (Poljud) "močvara", grč. φέουδο, eng. field, nem. Feld, sreng. folde, fin. pelto; lat. planus, eng. plain, lit. plonas), njiva (grč. neiós "polje"), plug (plough, plow), orati, (o)ralo (aro, arare), mulj (mud), kaljuga, kaljača, kal (Caligula), blato (eng. Baltic, grč. βάλτους "močvara"), oblak od obvlak (Wolke), kras, krš, kršiti (Karst), krsnuti tj. rasti, kršan (lat. i ital. crescere, franc. croissant), lokva, lok, lokati (lat. lacus, it. lago, eng. lake, nem. Loch), jezero (jaz, jez, jazva, jazbina, jazavac), rus. ozero, lit. ezers (eng. sea, nem. See, staronorveški sær, dan. sø )
- voće od ovoće od ovoštje, vosak (Obst, ovest), trešnja (kerasian, cerise, cherry, Kirsch), jabuka (eng. apple, nem. Apfel), bukva tj. vrsta drveta i bukva tj. slovo, bukvica, bukvica tj. knjiga (nem. Buch, eng.book; nem. Buche, eng. beech), breza (Old English berc, beorc (also the name of the rune for "b"), Old Saxon birka, Old Norse börk, Danish birk, Swedish and Icelandic björk (which is also a girl's given name), Middle Dutch berke, Dutch berk, Old High German birihha, German Birke, lit. beržas), oliva tj. maslina od oliti, olivati (olive, oil), sliva ili šljiva od slivati (lividus tj. modar od starolatinskog *slivere), slina od slivati tj. pljuvačka (saliva), slina (Old English slim "slime," from Proto-Germanic *slimaz (source also of Old Norse slim, Old Frisian slym, Dutch slijm "slime, phlegm," German Schleim "slime"), probably related to Old English lim "birdlime; sticky substance," from PIE root *(s)lei- "slimy, sticky, slippery" (source also of Sanskrit linati "sticks, stays, adheres to; slips into, disappears;" Russian slimak "snail;" Old Church Slavonic slina "spittle;" Old Irish sligim "to smear," leinam "I follow," literally "I stick to;" Welsh llyfn "smooth;" Greek leimax "snail," limne "marsh, pool, lake," alinein "to anoint, besmear;" Latin limus "slime, mud, mire," linere "to daub, besmear, rub out, erase")), brati (nalazimo u nazivu bobica - berry), kusiti, kušati, kusati (kausjan),
- sejati, sevati, usev (sow), seme (semen), medovina od med (eng. mead; Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead", Sanskrit madhu, Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead", early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth), olovina tj. pivo (ale, Old English ealu "ale, beer," Old Saxon alo, Old Norse öl, which is of uncertain origin. Lit. (alus) and Old Church Slavonic (olu)), vino od vinova loza od vina = kriva i loza plaziti sa elizijom početnog konsonanta (pl6za daje l6za) - (lat. vinum, gr. οἶνος (oînos))
- vrt od (pre)vrtati (lat. hortus), okurak tj. krastavac (Gurcke), ren od koren (grč. dijal. keráin, lat. cerain, ital. dijal. cren i creno, franc. cran, nem. Kren, lit. krienas, čuvačko-tatarski chren i cheren), opiti, opijati (opium), hleb? (hlaifs, Schleife, Schlaufe, loop), kvas (lat. caseus, eng. cheese, nem. Käse), skladovati, skladiti (nem. laden, eng. load)
- stoka < steći, up. blago (live stock), krdo tj. stado (herd), stado (stud [stad]), kobila (lat. caballus, grč. kabállēs), paša, pasti, pastir, pastuh (pasture, pastor), bumbar od brmbar (bumble), kotiti, kotka tj. mačka, kuče od kotče (cat, Katze), kotiti, skot tj. stoka (cattle), štene, ćeno (canis), jagnje (agnus, amnos, yean), lane (eng. lamb, nem. Lamm u značenju "jagnje"), svinja (engl. swine, nem. Schwein, hol. zwijn, dan. i nor. svin)
- breg (Berg), klisura, klis, klizati (clausura, κλεισούρα), grotlo, grlo < grdlo (grotta), granica, grana (Grenze), strana tj. zemlja, stranac, stranstvo (estrano, strange, étrange, extraño), krajina tj. Karajina (lat. Carniola), plav (blau, blue, flavus), beo, bel, Laba (albus, Elbe)
- ruda, rđa, rud (ruber tj. crven), oganj, viganj (ignis, skr. agni), plam, plamen (lat. flamma, ital. fiamma, eng. flame), lopata (nem. Löffel), lopta od lob-ta od lъb-ta (grč. μπάλα, lat. pila, eng. ball, nem. Ball), kuvati od kuhati (lat. cocus, coquus, coquere, eng. cook, nem. Koch; Germanic languages borrowed the Latin word - Old Saxon kok, Old High German choh, German Koch, Swedish kock), šlem od slem (helm), olovo, livati (lead), staklo od s+taknuti (stikls), hiža tj. kuća (Haus, house), mlat, malj (lat. malleus), sekira od seći (lat. securis), rabota (nem. Arbeit).
- knez i kneginja (nem. Koenig, eng. king), kralj < krelja < hrelja < hrliti < krilo (Chrelios, Carlo, Carolus, Charles), Grk, Grci (Graecos, Greek), Sloven (schiavo, slave, ciao, esclavo, eslavo "Borrowed from Medieval Latin sclavus (“slave”), from Late Latin Sclavus (“a Slav”), from Byzantine Greek Σκλάβος (Sklábos) (or borrowed from the Greek directly), itself probably from earlier Σλαβῆνος (Slabênos), from plural Σλαβῆνοι (Slabênoi), from Proto-Slavic *slovene. "), pogan, poganiti, govnо, ogavno (lat. paganus "seljak"), brada (nem. Bart, lat. barba, eng. beard).
- važno, vaga, važiti (Waage), liti, litra (λίτρα, libra, livre, liter), kupiti, sakupiti (nem. kaufen), banja od badnja, badanj, badati tj. dupsti (bagno, baden, bathe, baða), zdela od s+deljati (lat. scutella), gresti, gredem, greda (gradus, gredior, progres), daska (desk), hvost, fosna (pfosten), plah, plašt (Plache), cedulja od cediti (nem. Zettel, let. cedula, ital. cedola), ljubiti, ljubav, libiti (libero, liberare, libertas; Liebe) itd. itd. (videti na ovoj temi obilje primera sa diskusijom).

Takođe, tu verovatno pripada terminologija rodbinskih odnosa i svakako dobar deo toponomastike.

S druge strane, svi ti varvarski narodi nisu gotovo ni jednu reč za ribe i životinje usvojili od Slovena jer su imali svoje, budući da su bili lovci, ribolovci.

PS. Doduše imamo primere za štrk tj. roda (stork), roda (lat. ardea, grč. erodios), mrmot, up. mrmak (marmot).
 
Hm... Ne. Svako ima demokratsko pravo na svoje mišljenje.

Za mame i tate koji žele deci da ukažu koje su to slovenske i srpske reči usvojili Romani, Germani i Grci po dolasku u slovenske krajeve Evrope

Naša je kultura počela da tone u Starom veku, nastavila u Srednjem da bi potpunu inferiornost dokučila sa Novim vekom.

Međutim, sudeći po usvajanju naše agrarne i metalurške terminologije, što bi u civilizacijskom smislu praistorije bilo "pretty much it" (ukupnost tadašnje kulture, tj. sve što tadašnja kultura i podrazumeva) od strane drugih neslovenskih naroda mi Sloveni-Srbi smo u kasno praistorijsko doba, po logici stvari (i Mariju Alineiju) bili superiorni nad Grcima, Latinima i Germanima.

Daćemo kao primer pedesetak germanskih, romanskih ili grčkih reči koje su mogle doći iz srpskog jezika:

- hum, humka (lat. humus, lat. Haemus, ger. hulma-, gr. Haimos, Aimos), ledina (nem. Land, eng. land), grad, gradina, ograda tj. bašta (eng. garden, nem. Garten, ita. giardino, fra. gardin), livada od livati (livadion), polje od politi (lat. paludum (Poljud) "močvara", grč. φέουδο, eng. field, nem. Feld, sreng. folde, fin. pelto; lat. planus, eng. plain, lit. plonas), njiva (grč. neiós "polje"), plug (plough, plow), orati, (o)ralo (aro, arare), mulj (mud), kaljuga, kaljača, kal (Caligula), blato (eng. Baltic, grč. βάλτους "močvara"), oblak od obvlak (Wolke), kras, krš, kršiti (Karst), krsnuti tj. rasti, kršan (lat. i ital. crescere, franc. croissant), lokva, lok, lokati (lat. lacus, it. lago, eng. lake, nem. Loch), jezero (jaz, jez, jazva, jazbina, jazavac), rus. ozero, lit. ezers (eng. sea, nem. See, staronorveški sær, dan. sø )
- voće od ovoće od ovoštje, vosak (Obst, ovest), trešnja (kerasian, cerise, cherry, Kirsch), jabuka (eng. apple, nem. Apfel), bukva tj. vrsta drveta i bukva tj. slovo, bukvica, bukvica tj. knjiga (nem. Buch, eng.book; nem. Buche, eng. beech), breza (Old English berc, beorc (also the name of the rune for "b"), Old Saxon birka, Old Norse börk, Danish birk, Swedish and Icelandic björk (which is also a girl's given name), Middle Dutch berke, Dutch berk, Old High German birihha, German Birke, lit. beržas), oliva tj. maslina od oliti, olivati (olive, oil), sliva ili šljiva od slivati (lividus tj. modar od starolatinskog *slivere), slina od slivati tj. pljuvačka (saliva), slina (Old English slim "slime," from Proto-Germanic *slimaz (source also of Old Norse slim, Old Frisian slym, Dutch slijm "slime, phlegm," German Schleim "slime"), probably related to Old English lim "birdlime; sticky substance," from PIE root *(s)lei- "slimy, sticky, slippery" (source also of Sanskrit linati "sticks, stays, adheres to; slips into, disappears;" Russian slimak "snail;" Old Church Slavonic slina "spittle;" Old Irish sligim "to smear," leinam "I follow," literally "I stick to;" Welsh llyfn "smooth;" Greek leimax "snail," limne "marsh, pool, lake," alinein "to anoint, besmear;" Latin limus "slime, mud, mire," linere "to daub, besmear, rub out, erase")), brati (nalazimo u nazivu bobica - berry), kusiti, kušati, kusati (kausjan),
- sejati, sevati, usev (sow), seme (semen), medovina od med (eng. mead; Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead", Sanskrit madhu, Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead", early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth), olovina tj. pivo (ale, Old English ealu "ale, beer," Old Saxon alo, Old Norse öl, which is of uncertain origin. Lit. (alus) and Old Church Slavonic (olu)), vino od vinova loza od vina = kriva i loza plaziti sa elizijom početnog konsonanta (pl6za daje l6za) - (lat. vinum, gr. οἶνος (oînos))
- vrt od (pre)vrtati (lat. hortus), okurak tj. krastavac (Gurcke), ren od koren (grč. dijal. keráin, lat. cerain, ital. dijal. cren i creno, franc. cran, nem. Kren, lit. krienas, čuvačko-tatarski chren i cheren), opiti, opijati (opium), hleb? (hlaifs, Schleife, Schlaufe, loop), kvas (lat. caseus, eng. cheese, nem. Käse), skladovati, skladiti (nem. laden, eng. load)
- stoka < steći, up. blago (live stock), krdo tj. stado (herd), stado (stud [stad]), kobila (lat. caballus, grč. kabállēs), paša, pasti, pastir, pastuh (pasture, pastor), bumbar od brmbar (bumble), kotiti, kotka tj. mačka, kuče od kotče (cat, Katze), kotiti, skot tj. stoka (cattle), štene, ćeno (canis), jagnje (agnus, amnos, yean), lane (eng. lamb, nem. Lamm u značenju "jagnje"), svinja (engl. swine, nem. Schwein, hol. zwijn, dan. i nor. svin)
- breg (Berg), klisura, klis, klizati (clausura, κλεισούρα), grotlo, grlo < grdlo (grotta), granica, grana (Grenze), strana tj. zemlja, stranac, stranstvo (estrano, strange, étrange, extraño), krajina tj. Karajina (lat. Carniola), plav (blau, blue, flavus), beo, bel, Laba (albus, Elbe)
- ruda, rđa, rud (ruber tj. crven), oganj, viganj (ignis, skr. agni), plam, plamen (lat. flamma, ital. fiamma, eng. flame), lopata (nem. Löffel), lopta od lob-ta od lъb-ta (grč. μπάλα, lat. pila, eng. ball, nem. Ball), kuvati od kuhati (lat. cocus, coquus, coquere, eng. cook, nem. Koch; Germanic languages borrowed the Latin word - Old Saxon kok, Old High German choh, German Koch, Swedish kock), šlem od slem (helm), olovo, livati (lead), staklo od s+taknuti (stikls), hiža tj. kuća (Haus, house), mlat, malj (lat. malleus), sekira od seći (lat. securis), rabota (nem. Arbeit).
- knez i kneginja (nem. Koenig, eng. king), kralj < krelja < hrelja < hrliti < krilo (Chrelios, Carlo, Carolus, Charles), Grk, Grci (Graecos, Greek), Sloven (schiavo, slave, ciao, esclavo, eslavo "Borrowed from Medieval Latin sclavus (“slave”), from Late Latin Sclavus (“a Slav”), from Byzantine Greek Σκλάβος (Sklábos) (or borrowed from the Greek directly), itself probably from earlier Σλαβῆνος (Slabênos), from plural Σλαβῆνοι (Slabênoi), from Proto-Slavic *slovene. "), pogan, poganiti, govnо, ogavno (lat. paganus "seljak"), brada (nem. Bart, lat. barba, eng. beard).
- važno, vaga, važiti (Waage), liti, litra (λίτρα, libra, livre, liter), kupiti, sakupiti (nem. kaufen), banja od badnja, badanj, badati tj. dupsti (bagno, baden, bathe, baða), zdela od s+deljati (lat. scutella), gresti, gredem, greda (gradus, gredior, progres), daska (desk), hvost, fosna (pfosten), plah, plašt (Plache), cedulja od cediti (nem. Zettel, let. cedula, ital. cedola), ljubiti, ljubav, libiti (libero, liberare, libertas; Liebe) itd. itd. (videti na ovoj temi obilje primera sa diskusijom).

Takođe, tu verovatno pripada terminologija rodbinskih odnosa i svakako dobar deo toponomastike.

S druge strane, svi ti varvarski narodi nisu gotovo ni jednu reč za ribe i životinje usvojili od Slovena jer su imali svoje, budući da su bili lovci, ribolovci.

PS. Doduše imamo primere za štrk tj. roda (stork), roda (lat. ardea, grč. erodios), mrmot, up. mrmak (marmot).
Hvala na doprinosu temi i narativu "srbi najstariji narod".
Srdačan pozdrav i zbogom.
 
Drugarica je genije koji je sada u timu koji ce da otkrije vakcinu protiv kancera :)

Kad za 10-15 godina čujete radosnu vest, i kad pročitaju imena ekipe koja stoji iza toga, čuće se jedno prezime na "vić".... :)
Заиста мислиш да до сада нико није открио лек и вакцину против канцера?
 
Me mislim, znam.
Скоро сваке године најаве тај чудесни лек, али никада се не деси.
Врло сам скептична по том питању, поред свих блиставих умова и напретка медицине и технологије нису успели?
Пре бих рекла да им се не дозвољава, јер то је област у којој се врте озбиљне паре, а фармакомафија је једна од најјачих у свету.
 
Па цео концепт на коме почива западни свет је да су они виша раса.
Што не копају литијум у Немачкој него би у Србији?
Па јер су они виша раса и то они неће трпети.
Однос према Словенима јесте подцењујући и зато, колико год немам симпатије ни према једној империји, увек ми се смеје брк кад помислим како их Руси сваки пут изнова науче памети.
Посебан проблем су људи с нашег поднебља који ово уместо да схвате, вуку комплекс ниже вредности, па се кроз аутошовинизам доказују.

Владика Николај је, чини ми се с пуним правом рекао:"Да нема Енглеза, Немци би били најгори народ".
Оно што перфидни Енглез замисли, Немац спроведе у дело.
Колико само крви због њихове глади за туђим.

Не може се генерализовати, слажем се, нису сви Немци или Енглези овакви или онакви, али су им елите такве и ту је крај дискусије. Нешто се не сећам да су Немци хрлили да смакну Хитлера док је јуришао на Јевреје и Словене.
Наравно, људи не знају ни скорију историју, а камо ли даљу па наседају на пропаганду.

Иначе, моје мишљење је да ово није тренутак да се иде игде. Лоше је време. Трагичне ствари се дешавају. Тумба се на светском нивоу.
И зато сам изабрала да останем уз своје.
Па Боже мој, ако се испостави да сам омашила у процени, супер, боље за све.
Primjeri da se neko osjeca kao visa rasa su upravo u istocnoj Evropi kao Orban np koji ne zeli da se bijeli Madjari sa crncima mijesaju.
 

Back
Top