Nesumnjivo Hrvati

[loš đak Boža]

Ček, ček, ček, ko nam je ovde dobar hidrograf...šta tačno dođe ova najsvetlija nijansa plave?

Mislim da su u pitanju poplavna područja, pod vodom uglavnom nakon velikih kiša. Bar je tako za kraj oko Save ispod Siska, gde je sa leve strane Lonjsko polje a sa desne Trokut.

Ako se dobro sećam, već je Marija Terezija išla sa nekim melioracionim radovima na području današnje Bačke, što je kasnije bilo osnov za kanal Dunav- Tisa- Dunav

 

[Bajo Pivljanin]

Woah! Odlična karta đe je pronađe. Baš sam se uvek pitao.



Ček, ček, ček, ko nam je ovde dobar hidrograf...šta tačno dođe ova najsvetlija nijansa plave?

 

[Pumpaj Dinstanović]

Baš su na nesrećnom mestu Slavonski Brod i Kaloča.

 

[cronnin]

Дакле, Обреновац је безбедан?

 

[Bajo Pivljanin]

Дакле, Обреновац је безбедан?

Карта се не бави десном обалом Саве и Дунава, или тачније територијама ван Мађарског дела Аустроугарске.

 

[Акај]

Једна занимљивост коју сам скоро открио током посете ЛЕ -

 

[Лекизан]

Рекао бих да је запис арабицом писан, турски језик вероватно.

 

[cronnin]

Карта се не бави десном обалом Саве и Дунава, или тачније територијама ван Мађарског дела Аустроугарске.

Аха, онда је јасније.

 

[oralni terorista]

Ilija Okrugić Sremac, katolički sveštenik iz Srema...
Hm...
Some explanation please.

 

[Акај]

 

[Andra Potocic]

Pogledajte prilog 516344

To sve, sto je nase, bilo je okupirano s jedne strane od turaka, a sa zapadne strane od Rima i Beca. Stotinama godina bile su smo te 2 vlasti koje su promicale i nametale svoje, unizavajuci sve srpsko. Zatomljena, zagusena je srpska kultura,bolje reci - obezglavljena,,,nije bilo "glave" da je vodi.To nije malen period - vise stotina godina!!! Uticaj turske , Rima i Beca(Berlina) nije jenjavao ni kad smo ih se oslobodili, jer su oni i dalje ostali svjetska sila, za razliku od nas,Njihova politika je bila katolicizam i islam. Fasizam i islamski fundamentalizam su jedine 2 politike koje ne priznaju nikakav kompromis, Nebitno na kojem dijelu planete je jedna od te 2 politike, da li u Irskoj, Ukrajini, Dagestanu,Kavkazu, Maroku, one su jedinstvene, cvrste,nepromijenjive, i ne moze se na te politike gledati parcijalno, lokalno, kao sto cesto gledamo i dovodimo sebe i druge u zabunu...

 

[Pumpaj Dinstanović]

Tuđman je u vreme Juge bio dosta veseliji.

 

[Акај]

Крађа и присвајање песништва Боке -

 

[Акај]

Falsifikatorska radionica portala HercegBosna - Hrvatska pod banovima Šubićima Bribirskim

 

[Акај]

 

[Mrkalj]

Falsifikatorska radionica portala HercegBosna - Hrvatska pod banovima Šubićima Bribirskim

Pogledajte prilog 516907

Ако се не варам, ово би требало да је штампано у овом основачком атласу:

Hrvatski povijesni zemljovidi za 5.-8. razrede osnovne škole, 2010

 

[Pumpaj Dinstanović]

Ако се не варам, ово би требало да је штампано у овом основачком атласу:

Hrvatski povijesni zemljovidi za 5.-8. razrede osnovne škole, 2010

Tako je, mogu potvrditi da je to odatle.

Inače, ovaj članak vrlo realno analizira to, od pojave 1992. godine: Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba.

Hrvatski povijesni zemljovidi iz 1992. donose znatno proširenje hrvatskih granica na istok. Prikazana granica u ravnom potezu otprilike slijedi na istoku današnju državnu granicu Republike Hrvatske sa Srbijom, a zatim rijekom Drinom sve do planine Tare prati granicu Bosne i Hercegovine sa Srbijom. Odatle granica Tomislavove Hrvatske ide Drinom, da bi se nešto nizvodnije od utoka rijeke Lim u Drinu oštro okrenula prema zapadu, a potom opet pod oštrim kutom kod planine Treskavice okrenula na jug, obuhvaćajući Zahumlje, Travuniju i Duklju, a potom se spustila na morsku obalu. Taj dio, međutim, na karti nije prikazan. Nije teško na tome zemljovidu nazrijeti dnevno-političke ciljeve koji nemaju mnogo dodirnih točaka s povijesnom znanošću. Pa ipak, takve su apsurdne granice preuzete na svim zemljovidima u trenutno važećim povijesnim udžbenicima u kojima se obrađuje srednjovjekovna povijest Hrvata. Tako udžbenik F. Sabalića korišten u nastavi povijesti tijekom školske godine 1996/97. donosi takav prikaz granica, kao i udžbenik I. Makeka, u kojemu je doslovno preslikan zemljovid iz spomenutog djela J. Lučića. Isti ćemo zemljovid u crno-bijeloj tehnici pronaći u priručniku Hrvatska i svijet od V. do XVIII. stoljeća, te u udžbeniku za II. razred gimnazije istog naslova.

Interesantno je i iskustvo udžbenika Budaka i Posaveca iz 1997. godine, koji su stručno prošli, ali politički su bili nepodobni, jer Tuđmanova klika, koja ih je i uvela, očigledno nije htela da pristane na izbacivanje ovih iredentističkih karata.

Valja se zapitati kada je došlo do tako drastičnih promjena prikazivanja hrvatskih granica u Tomislavovo doba, te koji su razlozi tih promjena. Posljednji udžbenik povijesti koji prikazuje spomenute granice prema Lučićevim atlasima iz 1983. i 1989. godine udžbenik je autora H. Matkovića i B. Draškovića za II. razred gimnazije. Iduće 1992. izlaze Lučićevi Hrvatski povijesni zemljovidi, u kojima autor donosi spomenuto proširenje hrvatskih granica, što otad nekritički prihvaćaju gotovo svi autori povijesnih udžbenika. Koji su razlozi naveli uvaženog i neospornog stručnjaka, sada pokojnog I. Lučića, na takvu promjenu stavova o pitanju hrvatskih granica nećemo nikad saznati, ali je očevidno da se nije radilo o povijesnoj utemeljenosti izvornim materijalom, već prije o diktatu političke moći, što je razvidno iz zbivanja vezanih uz udžbenike autora N. Budaka i V. Posavca, te V. Posavca i T. Medić, te uz programe nastave povijesti što ih je izradila A. Szabo. Da je spomenuta inicijator ovih promjena nije teško naslutiti, a na to ukazuje i navođenje njezina imena kao stručnog konzultanta i recenzenta, te zidna karta Hrvatska u doba kralja Tomislava u mjerilu 1:500000, koja predstavlja gotovo doslovno preslikan Lučićev zemljovid iz djela Hrvatski povijesni zemljovidi.

Ako dobro razumem stvari, najzaslužnija za nastanak tih karata i njihovo propagiranje je Agneza Sabo, kustos zagrebačkog muzeja i nekadašnji saradnik Instituta za hrvatsku istoriju ZG univerziteta.

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59213

Sabo je pri ministarstvu prosvete zadužena za reformu nastavnog programa u smeru nacionalističkog diskursa. Ona je tvrdila da u srednjem veku ugarski kraljevi nikada nisu vladali Hrvatima:

u nastavi povijesti više ne govori o Hrvatima pod vlašću Arpadovića, jer Hrvati nikada nisu bili pod njihovom vlašću [..] može [se] govoriti samo o dolasku Arpadovića na hrvatsko prijestolje

Agneza Sabo se smatra jednim od najvećih boraca protiv jugokomunosrbizacije hrvatskog nastavnog materijala; ona je jedan od učesnika akcije oko udžbenika za 8. razred Snježane Koren, kada su udžbenik istorije dospele po prvi put informacije o zločinima nad Srbima i to bila postala dnevno-politička tema, aktuelizovana tekstom Ivane Kalođera Brkić iz 2007. godine (Udžbenik koji prešućuje ili navodi srpske žrtve u Oluji. Celo otvoreno pismo 20 akademika i 10 istoričara, čiji je dotična gospoja jedan od potpisnika: https://hr.wikisource.org/wiki/Otvo...skom_Odboru_za_obrazovanje,_znanost_i_kulturu

 

[banebeograd]

Ako dobro razumem stvari, najzaslužnija za nastanak tih karti i njeno propagiranje je Agneza Sabo, kustos zagrebačkog muzeja i nekadašnji saradnik Instituta za hrvatsku istoriju ZG univerziteta.


Sabo je pri ministarstvu prosvete zadužena za reformu nastavnog programa u smeru nacionalističkog diskursa. Ona je tvrdila da u srednjem veku ugarski kraljevi nikada nisu vladali Hrvatima:

bolest ne bira
iz sve snage i na sve nacine se trude da dokazu da postoji nekakav samo njima poznat "tisućljetnji kontinuitet hrvatske drzavnosti"
i u toj zelji kao i uvek sto biva i sa svim drugim extremistima i oni ispadnu toliko smesni da na kraju dokazu da postoji samo
tisućljetnji kontinuitet diskontinuiteta

 

[Mrkalj]

Tuđman je u vreme Juge bio dosta veseliji.

Pogledajte prilog 516743

Epizoda "Tuđman-Bilt-Špiljak 1977"

 

[Mrkalj]

Tako je, mogu potvrditi da je to odatle.

Inače, ovaj članak vrlo realno analizira to, od pojave 1992. godine:

- - - - - - - - - -

Ostalo su bezmudi muži tipa Šuflaja, Pilara, Jonkea, Tuđmana itd.

 

[Mrkalj]

Ne znam gde si ti to pročitao, ali Šarić to ne tvrdi uopšte; štaviše, on ima dijametralno suprotno stanovište Mrkalju. On smatra da je Balkan bio vrlo loše i neprivlačno mesto, za život; siromašno i neplodno, a da su, upravo, prostranstva na slovenskom severoistoku idealna. Po Šarićevoj koncepciji, upravo je Šarićev argument da su Sloveni potekli odavde i iselili se na sever sve do novgorodskih zabiti, tražeći povoljniju klimu i zemlju i bežeći od teškog i surovog balkanskog života.

Nije tako i ti to znaš. Šarić navodi za današnju Dalamciju da je neplodna i škrta zemlja (a ne Balkan koji je kao što znamo, mnogo, mnogo veći od današnje Dalmacije) u koju su, uprkos tome što je škrta i kamenita, prema tvojim, Slavene, duhovnim ocima Sloveni došli napustivši plodnu Ukrajinu (levo-desno). Dakle Šarićeva poenta ukazivanje na paradoks da neko iz plodne ravnice dođe u dalmatinski kamenjar i da tu nastavlja potpuno prilagođen život gradeći suhozid i otimajući svaku šaku crvenice od kamena.

Najs traj, dou.

 

[Mrkalj]

Могао био неко г. Шарића да упути да су Банат и Бачка били међу најређе насељеним областима на овим просторима управо због лошег квалитета земљишта (не у смислу плодности) - мочварно тле, често плави, пуно нездравог ваздуха и пешчарa.

Kako kaže jedan profesor, radi se području malarije (močvare i komarci sa plazmodijama) na kojem su Sloveni za razliku od drugih opstali zahvaljujući kininu iz slanine.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Nije tako i ti to znaš. Šarić navodi za današnju Dalamciju da je neplodna i škrta zemlja (a ne Balkan koji je kao što znamo, mnogo, mnogo veći od današnje Dalmacije) u koju su, uprkos tome što je škrta i kamenita, prema tvojim, Slavene, duhovnim ocima Sloveni došli napustivši plodnu Ukrajinu (levo-desno). Dakle Šarićeva poenta ukazivanje na paradoks da neko iz plodne ravnice dođe u dalmatinski kamenjar i da tu nastavlja potpuno prilagođen život gradeći suhozid i otimajući svaku šaku crvenice od kamena.

Najs traj, dou.

Pa to je onda još besmislenije nego što sam mislio. Ja sam pomislio da mu je to protivargument za doseljavanje ovamo, na Balkan.

 

[Mrkalj]

Pa to je onda još besmislenije nego što sam mislio. Ja sam pomislio da mu je to protivargument za doseljavanje ovamo, na Balkan.

Kako god da okreneš, ti si u pravu.

 

[Акај]

Croatian Montenegrin