Nesumnjivo Hrvati

да, кад пуно читаш. ствар је у томе што Urvan не чита чак ни текстове са везица које сам даје.

Hja, štaš, kad čitam istodobno 5-7 knjiga, čovjek i ne stigne sve. Iako sam sve tekstove s poveznica koje sam dao i pročitao.
Nu razumijem da je njekima to preteško ...
 
Čovek je rekao da ima Aspergerov sindrom (oblik autizma) i opisao kako on sam vidi svoje osobine koje su u sklopu sindroma.




Pošteno, za razliku od nekih drugih diskutanata.

Ja imam više socijalnih poremećaja neg' se na prste mogu nabrojati (kako dijagnostikovanih, tako i onih ne, a koji su vjerovatno i brojniji); cijenim više nego on i još nekoliko sličnih 'pacijenata' skupa. Pa opet to nije nikakav izgovor za takvo ponašanje (nekakvo objašnjenje i 'ajde). Rekao bih da imam makar najosnovnije elemente kurtoazne skromnosti, a od komunikacije (posebno ako je neka greška ukazana, da ne kažem optužbe) ne bježim gotovo ni u kakvome slučaju.

Drugo je nešto sasvim biti zaljubljenik u sebe (narcis?) i za sve 'ispade' (najblaže rečeno) tražiti nekakvo medicinsko obrazloženje kako bi se umjesto ičega razumnog drugome pored sebe mogao, eto, dostaviti papirić...
 
Poslednja izmena:
Kažeš nije postojao u drugoj polovini 19. stoljeća hrvatski jezik,samo srpski ilirski narodni...:rotf: Ne samo da je postojao u Zagrebu,postojao je i u Zemunu.:per:

To što je Austro-Ugarska u svrhu stvaranja hrvatske nacije (od 80 posto Srba katolika pomješanih sa Česima, Slovacima, Njemcima, Mađarima, Talijanima) srbo-ilirski povremeno nazivala i hrvatski nije nikakav dokaz. Hrvatski jezik kakav znamo od kada su Hrvati od Vuka Karađića dobili jezik nije postojao, taj jezik u Zagrebu niko nije ni razumio, a kamo li govorio.


Hrvatski nogometni klub "Hajduk" osnovala je 1911, u praškoj pivnici U Fleků, skupina splitskih studenata: Fabjan Kaliterna, Lucijan Stella, Ivan Šakić, Vjekoslav Ivanišević,
Kaliterne,Šakići,Ivaniševići sve redom Srbi te mu dali prefiks hrvatski i hrvatsku šahovnicu u grbu :rotf:

Već sam ti rekao da su se hrvatske Wikipedije odrekli čak i moderatori koju su Hrvati. Sad imaju stranicu koja se zove "Sramota zvana hrvatska wikipedija". Ne prepisuj sa tog sranja. Hajduk su osnovali Srbi. Prve boje su mu bile srpske. Svi ovi osnivači koje si naveo izjašnjavali su se kao Srbi katolici, čak i Stella koji je porijeklom bio Talijan. Pogotovo je smješno da braću Kaliternu, žestoke srpske nacionaliste navodiš kao Hrvate. Inače, kad već spominješ osnivače Hajduka zaboravio si još neka imena, studente: Blaža i Borislava Primorac, Đorđa Matavulja, Nikolu Matanovića, Pavla Jankovića, Filipa Radovića, Filipa Jankovića, Jovana Divaca, Novicu Davnicu, Branka Vukovića... Hajduk do 2. svjetskog rata nije imao nikakav grb na dresu, a pogotovo ne hrvatski, osim što je u početku imao srpski, dok ga Austrija nije zabranila.

Grga Budislav Angjelinović rođen je na Hvaru 1886. godine.Predsjednik Hajduka od 17/7/1913 - 5/10/1913
Studirao je pravo u Zagrebu, Pragu i Lavovu, a doktorirao je u Zagrebu i Lavovu. Završio je studij povijesti i zemljopisa u Zagrebu. Tada je bio je aktivni član Stranke prava, koju je vodio dr. Ante Starčević. Na Zagrebačkom sveučilištu bio je predsjednik starčevićanske omladine i zajedno s Franom Galovićem pokrenuo je list Mlada Hrvatska. Kao odvjetnički pripravnik kod dr. Ante Trumbića u Zadru i Splitu uređivao je list Hrvatska.
Zbog protuaustrijskog govora u Kosovu kod Knina pri proslavi Kosovske bitke, u Zadru je 1915. godine osuđen na tri godine strogog zatvora. Dvije godine kasnije austrijske vlasti ga po kazni šalju u vojsku u Beč. Svršetkom rata i nakon opće amnestije svih zatvorenika, vraća se u Zagreb i uređuje list Hrvatska država, koju izdaje frakcija Stranke prava (milinovci), a koja se zalaže za narodno ujedinjenje svih slavenskih naroda.Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijeća SHS i 1918. postao njegov tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a 28. listopada 1918. imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu. U toj funkciji organizirao je gušenje pobune 53. i 25. pukovnije u Zagrebu. Više je puta biran za narodnog poslanika u Skupštinu u Beogradu. Izborom za poslanika u beogradsku Skupštinu prestaje biti članom Hrvatske stranke prava, koju napušta 1919. godine i pristupa Demokratskoj stranci Ljube Davidovića, u kojoj ostaje do 1928. Kasnije je jedan od osnivača Jugoslavenske nacionalne stranke.

Šta hoćeš dokazati ovi pejstovima iz sramotne hrvatske ustaške wikipedije? Kao, zato što je bio pravaš, zato je Hrvat? Osim što je bio četnički vojvoda i suradnik popa Momčila Đujića, Angelinović je bio i član stranke prava. Ono što ne znaš je da je i osnivač stranke prava bio Srbin Ante Stračević, čiji je otac bio Srbin katolik iz Vojvodine, Bunjevac (a kako kaže najpoznatiji Bunjevac Bogdan, Bunjevci su Srbi), a majka mu je bila srpkinja pravoslavne vjere. Kao mlad, Starčević odlazi u Beograd tražeći zaposlenje, a kada biva odbijen postaje žestoki mrzitelj Srba. Međutim, on nikad nije tvrdio da su Srbi i Hrvati dva naroda, za njega je narod od Vardara do Triglava bio jedan, samo po njemu Hrvatski. Pred kraj života se potpuno odrekao svojih suludih ideja. Ono što je zanimljivo, Ante Starčević je bio homoseksualac, toliko o ocu hrvatske nacije. Drugo, sve stranke prava osim franko-furtaša bile su za ujedinjenje sa Srbijom, čak i milinovci. Prema tome, zašto Angelinović ne bi bio u stranci čiji je osnivač Srbin i koja se zalaže za ujedinjenje sa Srbijom.

ps Hrvati nisu bili hajduci? :rotf:

Koji Hrvati? Lola Amiljanić ili Hajduk Veljko? Ili don Ivan Musić, koji je poveo Nevesinjski srpski ustanak?

O Srbima katolicima Miočevićima iz Vareša te kako su splićani gladovali dok im Aleksandar nije izgradio željezničku prugu mogu samo da se :zcepanje::zcepanje::zcepanje:

Netko tko je na moru,ima morsku luku je ovisan o željezničkom prometu i pomoći srpskog seljaka iz ekonomske velesile Srbije nakon 1WW :zcepanje::zcepanje::zcepanje:iz

Imaš na netu novine iz tog vremena, potraži u sveučilišnoj knjižnici grada Splita, gdje se točno navodi kada stiže pomoć u hrani iz Srbije. Kad su Dalmatinic tako dobro živjeli, zašto se pola Dalmacije iselilo po svim kontinetima svijeta? O kakvoj splitskoj luci bulazniš, Split ni danas nije luka, kad ima 180 000 stanovnika, a kamoli onda kad je ima 25 000.
 
Poslednja izmena:
Dragojević: Pa šta ako sam Srbin!

Hrvatski pevač Oliver Dragojević, poznat po netrpeljivosti prema Srbima i obećanju da “njegova noga nikada više neće kročiti u Srbiju”, priznaje da postoji mogućnost da je i sam srpskog porekla!
312348_foto--wikimedia-com_f.jpg
Dragojevići nastali iz sedam porodica, moguće da je neka srpskog porekla: Pa šta!?

Oliver Dragojević je za dnevni list “Informer” rekao da su Dragojevići nastali iz sedam porodica....


- Odakle ću znati kojeg porekla mi je prezime? Odakle ću ja to znati? Nemam problem čak i da je istina da je poreklo mog prezimena srpsko. Mi, Dragojevići, smo nastali iz sedam porodica – kaže popularni pevač.


Da vas podsetimo, istoričar Božidar Kljajević rekao je da su Oliver Dragojević, ali i pevač Marko Perković Tompson i predsednik FK Dinamo Zdravko Mamić sprskog porekla.
 

:hahaha::hahaha:

Ta tom zasnivaš svoju istorijsku svijest, na naklapanjima. Ko Pašić: mož da bidne, ne mora da bude.
Ako ti je do potvrđenih strendžera, dijelom, ima ih kol'ko hoćeš, od filologa Armina Pavića (majka Njemica, Austrijanka),
Vjekoslava Klaića (isto) preko Đure Gruića i Emila Milana Uzelca ("pravoslavci", generali i u NDH), Danila Blanuše
i Gavre Manoljlovića (isto pravoslavlje), Spire Dimitrovića Kotoranina, do do obitelji Tuđman
("Sretan sam što mi žena nije Židovka ni Srpkinja"- jes' Franc, ali teta Ankica ima roditelje i brata sahranjene na židovskome dijelu Mirogoja, a i Tuđman je vjerojatno njemačko-židovski Deutschmann, a o Goranu Kovačiću i majci iz Transilvanije da ne govorimo ), Hebranga (ne samo juniora, nego i stari Hebrang, kojeg je dala ubiti Partija, dijelom židovskoga podrijetla), do raznih zabavljača kao Stavrosa (Milo Vasić) ili kulture - Agneze Szabo (ne samo mađarski, nego i židovski) ili Herte Kune (isto judaizam, bar u mladosti).

A Thompson nema veze s tim , kao ni Dragojević. Traži nekog drugog, ako smo kod tih estradnjaka, onda Nine Badrić ili Dragovićeve ili ...
 
Podrijetlo????

Dr. Goran Arbanas :Nema lijeka za homoseksualnost jer to nije bolest

348618.jpg


Jedini specijalist seksualne medicine u Hrvatskoj, inače psihijatar i seksualni terapeut, dr. Goran Arbanas iznio je za “Slobodnu Dalmaciju” svoj stav o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole, temi koja je posljednjih dana užarila javnost.

Dr. Arbanas,
podsjetimo, educirao se pri Europskom društvu za seksualnu medicinu, koje u Oxfordu organizira Školu seksualne medicine, a jedini iz naše zemlje položio je i prvi specijalistički ispit iz seksualne medicine koji se, pod pokroviteljstvom Europske organizacije za normizaciju liječničkih specijalizacija, lani održao u Amsterdamu.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrv...ype/ArticleView/articleId/198909/Default.aspx
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrv...ype/ArticleView/articleId/198803/Default.aspx

Dr. Goran Arbanas je rođen 6. rujna 1970. godine u Karlovcu
http://www.ordinacija.hr/autori/goran-arbanas/
 
Poslednja izmena:
Aleksandar Stipčević , hrvatski "emeritni" istoričar albanskog porekla

stipcevic3-Tadic-_371394S1.jpg


Povijest-knjige-Aleksandar-Stipcevic_slika_O_2814894.jpg

rođen 10.10.1930 u Kraljevini Italiji, u mestu Arbanasi kod Zadra (BJR Hrvatska), od 1987. godine je redovan profesor na Univerzitetu u Zagrebu
Bavio se najviše duhovnom kulturon starih Ilira, bibliografijom, opštom istorijom knjige, istorijom hrvatske knjige, cenzurom te albanologijom. Napisao je brojne članke (preko 230) u domaćim i inostranim časopisima i zbornicima, kao i mnogo knjige (preko 13), koje su prevedene na engleskom, italjanskom, albanskom, arapskom i persijskom jeziku.

Evo malo podataka iz najnovije knjige (od 452 stranica) Aleksandra Stipčevića: Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa, Zagreb 2011
U više nego samo jednom pogledu Arbanasi su u hrvatskom kontekstu važniji i znatniji nego su u sveukupnoj statistici (ocjenjuje recenzent Radoslav Katičić).

Tradicijska-kultura-zadarskih-Arbanasa_400px.jpg


Iz šestanskih sela Krajine (jugozapadno od Skadarskog jezera, okolica Bara, danas Crna Gora), pod nadzoron nadbiskupa Vicka Zmajevića3, od 1726 do 1733 godine, stiglo je oko 450 duša u okolicu Zadra, koji su osnovali Arbanase4. Oni su se brzo umnožili, 1853 je bilo 900 duša,1868 – 16006, 1880 – 20007, 1893 oko 25008, 1910 – 30879; većina porodica je imala više od 4-5 djece10, ali ne rijetko i 15-20, pa čak i više djece (između 2 svjetska rata); u nekim porodicama je bilo 50 i više članova.
U Arbanasima 1790 godine je bilo 74 kuća, 1810 – 164, 1880 – 326 i 1900 – 384 kuća.

Arbanasi ... su u prva dva stoleća života u blizini Zadra uspijevali albanizirati ne samo svoje bračne družice i drugove, koji su ženidbama, odnosno udajama, dolazili u arbanašku sredinu, već i cijele porodice koje su se tu doselile i živjele u Arbanasima. Došlo je tako do pomalo paradoksalne situacije: umjesto da se doseljeni Arbanasi pohrvate u novoj postojini, oni su albanizirali mnoge Hrvate koji su se doselili i među njima živjeli.

Godine1870 (144 godina poslije osnivanja Arbanasa) zabileženo je: U porodicama se govori samo albanski čuvajući stari običaj, tako da djeca do sedme godine života govore samo albanski. Kasnije nauče hrvatski i ponešto talijanski.

Prezimena: Pinčić, Šestan, Đerđa, Dešpal, Nikpal, Paleka, Đurleka, te toponimi i hidronimi: Balta, Bregdeti, Fusha e Abëneshëve (hrv. Arbanaško polje), Karma, Kisha e vogël, Kroni, Muri i madh, Pusi i madh, Shkambat, Vani i bregdetit, Vani i kishës....jasno svjedoče da su Arbanasi poštovali i poštuju i sad svoje vrlo stare albanske korjene.

Zadarski su Arbanasi bili čvrsti katolici već u staroj domovini, a takvima su oni ostali i nakon preseljenja u zadarsku okolicu, no unatoč tome nisu se mogli osloboditi prastarog paganskog praznovjerja čije korjene treba potražiti u dalekoj prapovijesti23.

Stipčević nalazi u zadarskom listu “Hrvatska kruna” (god. 8, br 22, 9 lipanj 1900), rubrika “Domaće vijesti”: “U selu Arbanasi još i danas pjevaju majke na kolievku dječici pjesmu na arbanaškom (albanskom) jeziku...


http://www.buzuku.info/Arkivi/Buzuku 37/faqe_12-13.htm
http://www.jutarnji.hr/s-p--novak--hrvati-nikada-nisu-citali-hrvatske-autore/924760/
 
Anica Dobra - glimica - Hrvatica

v143302.jpg



Mnoge poštovaoce glumice Anice Dobre zbunjivala je priča o njenom poreklu. Jedni su tvrdili da je Nemica, drugi da je Slovenka, ali ništa od toga nije tačno. Naime, Anica je Srpkinja rođena u Beogradu, ali je od svoje četrnaeste do osamnaeste godine živela u Nemačkoj gde je zavolela i njihov jezik. Međutim, njeni su poreklom iz Vojvodine, a dosta ljudi pravoslavne veroispovesti sa prezimenom Dobra živi u Rumuniji, zbog čega stranci često pomisle da i ona potiče iz te zemlje.
 
Ko kaže da Srbi nisu bili na Mundijalu?

Analiza hrvatske fudbalske reprezentacije po Kljajeviću izgleda ovako.


Stipe Pletikosa, Foto: Reuters

PLETIKOSA (PLETIKOSIĆI) žive u Rupama, katolici, ima ih i pravoslavnih i slave Sv. Nikolu, starinom su iz srpskog plemena Bjelopavlića u Crnoj Gori, čiji rodonačelnik je bio Pavle Pletikosa koji je učestvovao u boju na Kosovu 1389. godine. Slave Sv. Đurđa. Pletikose se kasnije javljaju u Boki i Dalmaciji.

Darijo Srna, Foto: Reuters
SRNE vode poreklo od srpskog plemićkog roda MALIŠEVCI (MALEŠEVCI) – staro plemićko bratstvo, stanovalo u selu Malina, na putu Trebinje-Bileće, a kasnije su se proširili i na druga sela. Rodonačelnik ovog velikog bratstva je bio Maleš vojvoda, koji je došao sa porodicom posle „kosovske razure“ pa su se razišli bojeći se turske osvete, jer su bili ubili zloglasnoga pašu.

Vedran Ćorluka, Foto: Reuters
ĆORLUKA pravoslavni i katolici, doselili su iz Popova, a ima ih po raznim selima Hercegovine, slave Sv. Jovana. Porodično predanje kaže da su bratstvo Đorluke od bratstva MASLEŠA, a rodonačelnik im je bio predak ćoravi Luka, koji je imao tri sina, jedan je ostao u Popovu, a dvojica su otišla u zapadnu Hercegovinu, odakle su se selili dalje. Bratsvo Masleše žive u Tulju (Popovo), starinom su od srpskog bratstva NIKOLIĆI iz Ozrinića, kraja u Katunskoj Nahiji. Nekada Masleše zovu i bratstvo ŠKALjIĆI, ranije su slavili Sv. Jeremiju, a kasnije su uzeli Sv. Jovana, kao i većina porodica u selu, naravno iz ekonomskih razloga.

Šime Vrsaljko, Foto: Reuters
VRSAJKO (VRZAJKO) slave Sv. Jovana i Sv. Jovana, porodica srpskog roda. MILICA GRKOVIĆ u Dečanskoj hrisovulji nabraja: „Među imenima stanovnika Dečanskog vlastelinstva bila su popularna starobalkanska imena: Barbat, Bukur, Bun, Vrsajko, Vrsal, Dronun, Mazoje, Pelegri, Šarbai itd.“

Mateo Kovačić, Foto: AP
KOVAČIĆI muslimani, žive u Stocu, doselili su od Trebinja, ima ih u selu Turčinovićima u Širokom Brijegu, tamo su katolici, a tamo su doselili od Bileća, slave Sv. Jovana. Ima ih u sve tri vere. Oni u Turčinovićima kažu da su iz Dalmacije, po jednima su od srpskog bratstva IVIĆA i slavili su Sv. Iliju, a po drugima od srpskog bratstva KOVAČEVIĆA iz Grahova, pa su skratili prezime.

Nikica Jelavić, Foto: Reuters
JELAVIĆI katolici, doselili su s Vrgorca oko 1700. godine. Bratstvo Jelavići vode poreklo od staroga srpskog roda MACURE – JELAVIĆI živeli u selu Zmijinac, na Pelevom Brijegu, u Kučima, stari rod. Odatle su ih davno isterali bratstvo Baljevići, iselili su se preko Hercegovine u Dalmaciju.

Ivan Rakitić, Foto: Reuters
RAKITIĆI (RAKETIĆ) žive u Zadru i zaleđu, slave Sv. Arhanđela, pojavljuju se kao prosvetna porodica krajem 19 veka, ima ih i u Kanjanima, Miočiću, a najbrojniji su u Mokrom Polju. Kažu da su se doselili iz Bosne 1692. godine, slave Sv. Nikolu. Ustvari oni su ogranak bratstva VLADOJEVIĆA iz Hercegovine, pravoslavni rod, nekada živeli u Mirilovićima. U Drobnjaku postoji bratstvo Raketića koji su od ove familije, žive u Dobrim Selima, doselili su iz Banjana starinom, odselili preko Pive. Staro prezime im je bratstvo Vladojevići.

Luka Modrić, Foto: AP
MODRIĆI (Podgorje, Senj, Otočac, garšički, čazmanski, bjelovarski, vinkovački, županjski, đakovački, našički, požeški i valpovački kotar) žive u Korlatu i Zatonu Obrovačkom, dobili prezime po Modrinom Selu odakle su nekada došli 1689. godine iz srednje Dalmacije (iz Bukovice) kada su naseljene srpske porodice.

Ivan Perišić, Foto: Reuters
PERIŠIĆI – doselili su iz Dračeva, poreklom su iz Riđana nikšićkih, ranije su se zvali bratstvo MIHOJEVIĆI, a još starije bratstvo RADIŠIĆI. Poreklom su iz Riđana nikšićkih, odakle su došla tri ili četiri brata. Od te braće Luka je ostao u Mrkonjićima i od njega su bratstvo LUČIĆI, Radule se naselio u Tuljima i od njega su bratstvo RADULOVIĆI, a treći je Mihailo od koga su bratstvo MIHOJEVIĆI. Ostala bratstva su ogranci Mihojevića.

Mario Mandžukić, Foto: Reuters
MANDŽUKIĆI došli početkom 19 veka iz Hercegovine. Najstarije poreklo im je iz srpskog plemena Pipera u Crnoj Gori. Imaju rođake u okolini Bijelog Polja, bratstvo MANDŽUKE.

Ante Rebić, Foto: AP
REBIĆI (REBA) katolici i pravoslavni, slave Lazarevu Subotu, srpski rod iz Hercegovine. Starinom su od pravoslavnih prezimenjaka čija starina je od bratstva KRIVOKAPIĆA-BATINIĆA, i kojih ima dosta naseljenih u pljevaljskom kraju. Oni koji su ostali u Hercegovini primili su islam i katoličanstvo. Starinom su od srpskog bratstva BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA. Starinom su iz Hercegovine iz krajeva između Nikšića i Bileća, gde su formirani sredinom 16 veka, kada je počelo da slabi staro bratstvo Batinića i kada su u to bratstvo ženidbenim vezama ušla nekolika bratstvenika Krivokapića. U dalmatinsko selo Baljke su se doselili iz sela Baljaka kod Bileća. Srodni sa ostalima koji slave ovu slavu. Svi su ogranak velikog roda BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA.

Niko Kovač, Foto: Reuters
KOVAČI katolici i pravoslavni, žive u Šibeniku i zaleđu, doselili su iz Hercegovine od tamo brojnih srpskih bratstava sa ovim prezimenom. Kovača ima od bratstva Deretića, od bratstva Vujačića ili Kovačevića, od bratstva Radišića, i od bratstva Baćovića (Banovića).
Ko je Božidar Kljajević
Božidar Kljajević, Foto: Dado Đilas

Božidar Kljajević rođen je na Badnji dan 1953. u Kosanici kod Pljevalja. Po profesiji je istoričar, a kao profesor službovao je u okolini Valjeva, u Zemunu i Beogradu. Oženjen je, ima dva sina i živi u Zemunu.
Objavio je 12 knjiga u kojima se ne samo kao istoričar nego i kao geograf i etnolog bavi istraživanjem porekla srpskih porodica. Rodoslovima i genealogijom bavi se četiri decenije koristeći metode velikog srpskog naučnika Jovana Cvijića. Tako je ušao i u trag hercegovačkim korenima Nikole Tesle, ali i precima Milutina Milankovića, Pupina, Ruđera Boškovića. Kljajević je član Udruženja književnika Srbije.
 
Ko kaže da Srbi nisu bili na Mundijalu?

Analiza hrvatske fudbalske reprezentacije po Kljajeviću izgleda ovako.


Stipe Pletikosa, Foto: Reuters

PLETIKOSA (PLETIKOSIĆI) žive u Rupama, katolici, ima ih i pravoslavnih i slave Sv. Nikolu, starinom su iz srpskog plemena Bjelopavlića u Crnoj Gori, čiji rodonačelnik je bio Pavle Pletikosa koji je učestvovao u boju na Kosovu 1389. godine. Slave Sv. Đurđa. Pletikose se kasnije javljaju u Boki i Dalmaciji.

Darijo Srna, Foto: Reuters
SRNE vode poreklo od srpskog plemićkog roda MALIŠEVCI (MALEŠEVCI) – staro plemićko bratstvo, stanovalo u selu Malina, na putu Trebinje-Bileće, a kasnije su se proširili i na druga sela. Rodonačelnik ovog velikog bratstva je bio Maleš vojvoda, koji je došao sa porodicom posle „kosovske razure“ pa su se razišli bojeći se turske osvete, jer su bili ubili zloglasnoga pašu.

Vedran Ćorluka, Foto: Reuters
ĆORLUKA pravoslavni i katolici, doselili su iz Popova, a ima ih po raznim selima Hercegovine, slave Sv. Jovana. Porodično predanje kaže da su bratstvo Đorluke od bratstva MASLEŠA, a rodonačelnik im je bio predak ćoravi Luka, koji je imao tri sina, jedan je ostao u Popovu, a dvojica su otišla u zapadnu Hercegovinu, odakle su se selili dalje. Bratsvo Masleše žive u Tulju (Popovo), starinom su od srpskog bratstva NIKOLIĆI iz Ozrinića, kraja u Katunskoj Nahiji. Nekada Masleše zovu i bratstvo ŠKALjIĆI, ranije su slavili Sv. Jeremiju, a kasnije su uzeli Sv. Jovana, kao i većina porodica u selu, naravno iz ekonomskih razloga.

Šime Vrsaljko, Foto: Reuters
VRSAJKO (VRZAJKO) slave Sv. Jovana i Sv. Jovana, porodica srpskog roda. MILICA GRKOVIĆ u Dečanskoj hrisovulji nabraja: „Među imenima stanovnika Dečanskog vlastelinstva bila su popularna starobalkanska imena: Barbat, Bukur, Bun, Vrsajko, Vrsal, Dronun, Mazoje, Pelegri, Šarbai itd.“

Mateo Kovačić, Foto: AP
KOVAČIĆI muslimani, žive u Stocu, doselili su od Trebinja, ima ih u selu Turčinovićima u Širokom Brijegu, tamo su katolici, a tamo su doselili od Bileća, slave Sv. Jovana. Ima ih u sve tri vere. Oni u Turčinovićima kažu da su iz Dalmacije, po jednima su od srpskog bratstva IVIĆA i slavili su Sv. Iliju, a po drugima od srpskog bratstva KOVAČEVIĆA iz Grahova, pa su skratili prezime.

Nikica Jelavić, Foto: Reuters
JELAVIĆI katolici, doselili su s Vrgorca oko 1700. godine. Bratstvo Jelavići vode poreklo od staroga srpskog roda MACURE – JELAVIĆI živeli u selu Zmijinac, na Pelevom Brijegu, u Kučima, stari rod. Odatle su ih davno isterali bratstvo Baljevići, iselili su se preko Hercegovine u Dalmaciju.

Ivan Rakitić, Foto: Reuters
RAKITIĆI (RAKETIĆ) žive u Zadru i zaleđu, slave Sv. Arhanđela, pojavljuju se kao prosvetna porodica krajem 19 veka, ima ih i u Kanjanima, Miočiću, a najbrojniji su u Mokrom Polju. Kažu da su se doselili iz Bosne 1692. godine, slave Sv. Nikolu. Ustvari oni su ogranak bratstva VLADOJEVIĆA iz Hercegovine, pravoslavni rod, nekada živeli u Mirilovićima. U Drobnjaku postoji bratstvo Raketića koji su od ove familije, žive u Dobrim Selima, doselili su iz Banjana starinom, odselili preko Pive. Staro prezime im je bratstvo Vladojevići.

Luka Modrić, Foto: AP
MODRIĆI (Podgorje, Senj, Otočac, garšički, čazmanski, bjelovarski, vinkovački, županjski, đakovački, našički, požeški i valpovački kotar) žive u Korlatu i Zatonu Obrovačkom, dobili prezime po Modrinom Selu odakle su nekada došli 1689. godine iz srednje Dalmacije (iz Bukovice) kada su naseljene srpske porodice.

Ivan Perišić, Foto: Reuters
PERIŠIĆI – doselili su iz Dračeva, poreklom su iz Riđana nikšićkih, ranije su se zvali bratstvo MIHOJEVIĆI, a još starije bratstvo RADIŠIĆI. Poreklom su iz Riđana nikšićkih, odakle su došla tri ili četiri brata. Od te braće Luka je ostao u Mrkonjićima i od njega su bratstvo LUČIĆI, Radule se naselio u Tuljima i od njega su bratstvo RADULOVIĆI, a treći je Mihailo od koga su bratstvo MIHOJEVIĆI. Ostala bratstva su ogranci Mihojevića.

Mario Mandžukić, Foto: Reuters
MANDŽUKIĆI došli početkom 19 veka iz Hercegovine. Najstarije poreklo im je iz srpskog plemena Pipera u Crnoj Gori. Imaju rođake u okolini Bijelog Polja, bratstvo MANDŽUKE.

Ante Rebić, Foto: AP
REBIĆI (REBA) katolici i pravoslavni, slave Lazarevu Subotu, srpski rod iz Hercegovine. Starinom su od pravoslavnih prezimenjaka čija starina je od bratstva KRIVOKAPIĆA-BATINIĆA, i kojih ima dosta naseljenih u pljevaljskom kraju. Oni koji su ostali u Hercegovini primili su islam i katoličanstvo. Starinom su od srpskog bratstva BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA. Starinom su iz Hercegovine iz krajeva između Nikšića i Bileća, gde su formirani sredinom 16 veka, kada je počelo da slabi staro bratstvo Batinića i kada su u to bratstvo ženidbenim vezama ušla nekolika bratstvenika Krivokapića. U dalmatinsko selo Baljke su se doselili iz sela Baljaka kod Bileća. Srodni sa ostalima koji slave ovu slavu. Svi su ogranak velikog roda BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA.

Niko Kovač, Foto: Reuters
KOVAČI katolici i pravoslavni, žive u Šibeniku i zaleđu, doselili su iz Hercegovine od tamo brojnih srpskih bratstava sa ovim prezimenom. Kovača ima od bratstva Deretića, od bratstva Vujačića ili Kovačevića, od bratstva Radišića, i od bratstva Baćovića (Banovića).
Ko je Božidar Kljajević
Božidar Kljajević, Foto: Dado Đilas

Božidar Kljajević rođen je na Badnji dan 1953. u Kosanici kod Pljevalja. Po profesiji je istoričar, a kao profesor službovao je u okolini Valjeva, u Zemunu i Beogradu. Oženjen je, ima dva sina i živi u Zemunu.
Objavio je 12 knjiga u kojima se ne samo kao istoričar nego i kao geograf i etnolog bavi istraživanjem porekla srpskih porodica. Rodoslovima i genealogijom bavi se četiri decenije koristeći metode velikog srpskog naučnika Jovana Cvijića. Tako je ušao i u trag hercegovačkim korenima Nikole Tesle, ali i precima Milutina Milankovića, Pupina, Ruđera Boškovića. Kljajević je član Udruženja književnika Srbije.

Ima li koji Hrvat u reprezentaciji Hrvatske? :)
http://vukajlija.com/zabava/posteri/687913

Niko Kovač vodi poreklo od Deretića :)
 
Poslednja izmena:
Ko kaže da Srbi nisu bili na Mundijalu?

Analiza hrvatske fudbalske reprezentacije po Kljajeviću izgleda ovako.


Stipe Pletikosa, Foto: Reuters

PLETIKOSA (PLETIKOSIĆI) žive u Rupama, katolici, ima ih i pravoslavnih i slave Sv. Nikolu, starinom su iz srpskog plemena Bjelopavlića u Crnoj Gori, čiji rodonačelnik je bio Pavle Pletikosa koji je učestvovao u boju na Kosovu 1389. godine. Slave Sv. Đurđa. Pletikose se kasnije javljaju u Boki i Dalmaciji.

Darijo Srna, Foto: Reuters
SRNE vode poreklo od srpskog plemićkog roda MALIŠEVCI (MALEŠEVCI) – staro plemićko bratstvo, stanovalo u selu Malina, na putu Trebinje-Bileće, a kasnije su se proširili i na druga sela. Rodonačelnik ovog velikog bratstva je bio Maleš vojvoda, koji je došao sa porodicom posle „kosovske razure“ pa su se razišli bojeći se turske osvete, jer su bili ubili zloglasnoga pašu.

Vedran Ćorluka, Foto: Reuters
ĆORLUKA pravoslavni i katolici, doselili su iz Popova, a ima ih po raznim selima Hercegovine, slave Sv. Jovana. Porodično predanje kaže da su bratstvo Đorluke od bratstva MASLEŠA, a rodonačelnik im je bio predak ćoravi Luka, koji je imao tri sina, jedan je ostao u Popovu, a dvojica su otišla u zapadnu Hercegovinu, odakle su se selili dalje. Bratsvo Masleše žive u Tulju (Popovo), starinom su od srpskog bratstva NIKOLIĆI iz Ozrinića, kraja u Katunskoj Nahiji. Nekada Masleše zovu i bratstvo ŠKALjIĆI, ranije su slavili Sv. Jeremiju, a kasnije su uzeli Sv. Jovana, kao i većina porodica u selu, naravno iz ekonomskih razloga.

Šime Vrsaljko, Foto: Reuters
VRSAJKO (VRZAJKO) slave Sv. Jovana i Sv. Jovana, porodica srpskog roda. MILICA GRKOVIĆ u Dečanskoj hrisovulji nabraja: „Među imenima stanovnika Dečanskog vlastelinstva bila su popularna starobalkanska imena: Barbat, Bukur, Bun, Vrsajko, Vrsal, Dronun, Mazoje, Pelegri, Šarbai itd.“

Mateo Kovačić, Foto: AP
KOVAČIĆI muslimani, žive u Stocu, doselili su od Trebinja, ima ih u selu Turčinovićima u Širokom Brijegu, tamo su katolici, a tamo su doselili od Bileća, slave Sv. Jovana. Ima ih u sve tri vere. Oni u Turčinovićima kažu da su iz Dalmacije, po jednima su od srpskog bratstva IVIĆA i slavili su Sv. Iliju, a po drugima od srpskog bratstva KOVAČEVIĆA iz Grahova, pa su skratili prezime.

Nikica Jelavić, Foto: Reuters
JELAVIĆI katolici, doselili su s Vrgorca oko 1700. godine. Bratstvo Jelavići vode poreklo od staroga srpskog roda MACURE – JELAVIĆI živeli u selu Zmijinac, na Pelevom Brijegu, u Kučima, stari rod. Odatle su ih davno isterali bratstvo Baljevići, iselili su se preko Hercegovine u Dalmaciju.

Ivan Rakitić, Foto: Reuters
RAKITIĆI (RAKETIĆ) žive u Zadru i zaleđu, slave Sv. Arhanđela, pojavljuju se kao prosvetna porodica krajem 19 veka, ima ih i u Kanjanima, Miočiću, a najbrojniji su u Mokrom Polju. Kažu da su se doselili iz Bosne 1692. godine, slave Sv. Nikolu. Ustvari oni su ogranak bratstva VLADOJEVIĆA iz Hercegovine, pravoslavni rod, nekada živeli u Mirilovićima. U Drobnjaku postoji bratstvo Raketića koji su od ove familije, žive u Dobrim Selima, doselili su iz Banjana starinom, odselili preko Pive. Staro prezime im je bratstvo Vladojevići.

Luka Modrić, Foto: AP
MODRIĆI (Podgorje, Senj, Otočac, garšički, čazmanski, bjelovarski, vinkovački, županjski, đakovački, našički, požeški i valpovački kotar) žive u Korlatu i Zatonu Obrovačkom, dobili prezime po Modrinom Selu odakle su nekada došli 1689. godine iz srednje Dalmacije (iz Bukovice) kada su naseljene srpske porodice.

Ivan Perišić, Foto: Reuters
PERIŠIĆI – doselili su iz Dračeva, poreklom su iz Riđana nikšićkih, ranije su se zvali bratstvo MIHOJEVIĆI, a još starije bratstvo RADIŠIĆI. Poreklom su iz Riđana nikšićkih, odakle su došla tri ili četiri brata. Od te braće Luka je ostao u Mrkonjićima i od njega su bratstvo LUČIĆI, Radule se naselio u Tuljima i od njega su bratstvo RADULOVIĆI, a treći je Mihailo od koga su bratstvo MIHOJEVIĆI. Ostala bratstva su ogranci Mihojevića.

Mario Mandžukić, Foto: Reuters
MANDŽUKIĆI došli početkom 19 veka iz Hercegovine. Najstarije poreklo im je iz srpskog plemena Pipera u Crnoj Gori. Imaju rođake u okolini Bijelog Polja, bratstvo MANDŽUKE.

Ante Rebić, Foto: AP
REBIĆI (REBA) katolici i pravoslavni, slave Lazarevu Subotu, srpski rod iz Hercegovine. Starinom su od pravoslavnih prezimenjaka čija starina je od bratstva KRIVOKAPIĆA-BATINIĆA, i kojih ima dosta naseljenih u pljevaljskom kraju. Oni koji su ostali u Hercegovini primili su islam i katoličanstvo. Starinom su od srpskog bratstva BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA. Starinom su iz Hercegovine iz krajeva između Nikšića i Bileća, gde su formirani sredinom 16 veka, kada je počelo da slabi staro bratstvo Batinića i kada su u to bratstvo ženidbenim vezama ušla nekolika bratstvenika Krivokapića. U dalmatinsko selo Baljke su se doselili iz sela Baljaka kod Bileća. Srodni sa ostalima koji slave ovu slavu. Svi su ogranak velikog roda BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA.

Niko Kovač, Foto: Reuters
KOVAČI katolici i pravoslavni, žive u Šibeniku i zaleđu, doselili su iz Hercegovine od tamo brojnih srpskih bratstava sa ovim prezimenom. Kovača ima od bratstva Deretića, od bratstva Vujačića ili Kovačevića, od bratstva Radišića, i od bratstva Baćovića (Banovića).
Ko je Božidar Kljajević
Božidar Kljajević, Foto: Dado Đilas

Božidar Kljajević rođen je na Badnji dan 1953. u Kosanici kod Pljevalja. Po profesiji je istoričar, a kao profesor službovao je u okolini Valjeva, u Zemunu i Beogradu. Oženjen je, ima dva sina i živi u Zemunu.
Objavio je 12 knjiga u kojima se ne samo kao istoričar nego i kao geograf i etnolog bavi istraživanjem porekla srpskih porodica. Rodoslovima i genealogijom bavi se četiri decenije koristeći metode velikog srpskog naučnika Jovana Cvijića. Tako je ušao i u trag hercegovačkim korenima Nikole Tesle, ali i precima Milutina Milankovića, Pupina, Ruđera Boškovića. Kljajević je član Udruženja književnika Srbije.

Svaki ozbiljniji istraživač istorije balkanskih naroda zna da su današnji Hrvati pokatoličeni Srbi.

:ok:

http://web-tribune.com/iza-kulisa/i...acija-hrvatske-u-brazilu-sve-srbin-do-srbina#
 
"Први прави практични управник Хрватске" , Србин и православац, један од најзначајнијих српских личности у Хабзбуршкој монархији 19. века
Огњеслав Утјешеновић Острожински (1817 – 1890)

У хрватској енциклопедији наведен као Хрват
Сербски поета- Велики жупан у Хрватској

250px-Ognjeslav_Utje%C5%A1enovi%C4%87-Ostro%C5%BEinski%2C_pesnik.jpg
31668_020726s1_if.jpg

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63507

Велики жупан Хрватске Огњеслав , Србин са Кордуна је допринео да 1787.аустријски владар Јосиф Други (на захтев Српског комитета у Бечу) одобри оснивање павославне цркве .
Данас се посебно помиње раритетна његова збирка Давидових псалама, испевана у сербскоме стиху
http://archive.org/stream/psalmidavidovip00ostgoog#page/n231/mode/2up

Из збирке песама "Вила Острожинска" :
books


books


books


books


books


наставак на
http://books.google.rs/books?id=qjc...ce=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false

Drugo znatno pesničko delo Utješenešićevo jeste epsko-alegoriski spev "Nedjeljko". On je ispevan u vremenu 1858.—1860. godine. I to je delo doživelo dva izdanja — 1860. i 1888. U drugom izdanju veli pesnik: "Ovo moje pjesničko djelo bijaše s oduševljenjem primljeno u narodu srpskom, koji je tu nazirao izraz narodne duše i ogledalo pravoslavne crkve svoje; ele je ovo djelo pravoga srpsko-narodnoga zamišljaja, u kome se živim bojama ukazuje najuže spojen s narodnosti i, crkve srpske, kako ta spona zaista postoji u životu naroda srpskoga... ele me je već za mlađanih godina i čitavoga života zanimala tužna sudbina njegova, i morila me tuga i bol kad bi slušao ili čitao šta o zulumu i nasilju osmanlijskom u Turskoj. Vavjek mi je lebdila pred očima ta nevolja naroda, čije gore sam i ja listak. Srpski narod je onamo zaista veliki mučenik bio od pet vjekova; a davori, kakav narod! Njegova slavna istorija nije basna nego živa istina, kojoj je naći traga i spomenika po čitavoj zemlji srpskoj na i po čitavoj Evropi..."

U političkim krugovima zapažena je njegova izuzetna marljivost, na osnovu koje je ušao u Jelačićev kabinet kao savetnik u zagrebačkom vojnom odseku. Radio je i u Zakonodavnom odboru Hrvatskog sabora, posebno na pripremi Zakona o ustrojstvu nove hrvatske narodne vojske i Zakona o ukidanju Vojne granice i njenom spajanju sa Hrvatskom. Po Jelačićevoj odluci, posle rata 1848. godine postavljen je za podžupana varaždinske županije. Na toj dužnosti ispoljio je mnoge vrline zbog kojih je nazvan "prvim praktičnim upravnikom Hrvatske".

U vreme Bahovog apsolutizma, postao je u Beču 1856. godine ministarski sekretar, a od 1862. do 1867. bio je dvorski savetnik kod Hrvatske dvorske kancelarije. Bavio se i izgradnjom pruge preko Hrvatske i Slavonije, tzv. Dunavsko-jadranskom železnicom. U Beču se zapaženo bavio i književnim radom. Pokrenuo je inicijativu za objavljivanje Vukovih sabranih dela.
http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=281.0
 
Poslednja izmena:
Kakav narod takva i kultura. Odnosno, čak su im i pesme "nesumnjivo" hrvatske:




Ja sem Varaždinec, Varaždinec, domovine sin ustvari je češka pesma Já Jsem Z Kutné Hory, Z Kutné Hory koudelníkův syn:

 
Nesumnjivo Hrvati su bili hrvatska kraljevska dinastija Trpimirovici koja je vladala rano-srednjovekovnom Hrvatskom od 9 do 12 veka,ban Jelacic,vojvoda Ivan Pazin i poslednji hrvatski vladar-zupan pre nego sto je Hrvatska pala pod Ugarskom-Madjarskom vlascu 1101,Petar Snacic.
 
Poslednja izmena:
Nesumnjivo Hrvati su bili hrvatska kraljevska dinastija Trpimirovici koja je vladala rano-srednjovekovnom Hrvatskom od 9 do 12 veka,ban Jelacic,vojvoda Ivan Pazin i poslednji hrvatski vladar-zupan pre nego sto je Hrvatska pala pod Ugarskom-Madjarskom vlascu 1101,Petar Snacic.

Jelačić je Bunjevac po ocu, a po majci, još nije razjašnjeno da li je Srbin ili Nemac. U svakom slučaju Srbin-katolik po ocu.

 
Nesumnjivo Hrvati su bili hrvatska kraljevska dinastija Trpimirovici koja je vladala rano-srednjovekovnom Hrvatskom od 9 do 12 veka,ban Jelacic,vojvoda Ivan Pazin i poslednji hrvatski vladar-zupan pre nego sto je Hrvatska pala pod Ugarskom-Madjarskom vlascu 1101,Petar Snacic.

Nema te dinastije, niti ima kraljevstva, niti ima rano-srednjevekovne "Hrvatske" niti ima poznosrednjevekovne "Hrvatske".Ona je konstituisana tek posle akcije američkih đenerala u "Oluji" devedesetih godina 20.veka.

Чувени ТРПИМИР ? много је интересантан податак код Ди Канжа :

books

Ако ја ово добро схватам,Трпимир јесте управник Хрватске, али то је део Лотаровог Франачког царства. тачније Трпимир ради за газда Лотара ;)
http://en.wikipedia.org/wiki/Lothair_of_France
што би требало да значи, ако је ДиКанж доследан, да је само Истра (планина Циццериа) та Хрватска са виасата, и да припада Франачком царству.
То је као да сам ја напр. градоначелница Београда (акка Лотар) па дам на управу некоме мирном Трпимиру управу над Јајинцима, а он се тамо, испред јајиначке задруге, "фали" како је велики газда. Уствари, још је горе, 1100 после, Јајничани почну да тврде како је Трпимир био краљ и Јајинаца и Сурчина, и направе филм о томе , са комјутерским анимацијама.
Link za proveru
http://books.google.rs/books?id=_c4...=gbs_selected_pages&cad=2#v=onepage&q&f=false
 
Oprostit ćeš Mrkalj, ali ovo šta ti govoriš o tzv. katolicima Srbima nema temelja. To što ti spominješ su mahom ikavci, i to onaj narod koji je naselio Slavoniju i Dalamtinsko zaleđe, i koji neće da se Srbima zovu. Zašto neće Srbima da se zovu? Pa valjda zato jer sa Srbima nemaju mnogo, ne osjećaju se dijelom tog naroda. I sam kažeš da su ti ikavci poreklom iz Bosne i to zapadno od mjesta gdje je nastala šizma. Što će reći, kako su oni vjerojatno izvorno katolici, a ne nikakvi naknadno pokatoličeni i odnarođeni Srbi. Pa znamo da se već 1700. te godine oni ne smatraju Srbima, niti su pravoslavci.

To što ti tvrdiš isto je što i Hrvati tvrde. Apsolutno ista stvar, samo suprotnog predzanaka. I Hrvati za njih tvrde da su to odnarođeni Hrvati iz Bosne zapadno od Drine (dakle Bosanci, to je objektivno točno), koji su ponovno kroatizovani.
Tvoja teza je velikosrpska teza koja kaže isto to, da su to Srbi zapadno od Drine koji su zaboravili da su Srbi.

Pa na kraju ako su Srbi, kad su se to odnarodili i gdje su dokazi da su Srbi? I kako to da satvarno danas nema Srba ikavaca (osim u tragovima), a ima jako jako puno prekodrinskih Srba ijekavaca? Što su izvorni Srbi, ijekavci, ekavci ili ikavci?
 
Oprostit ćeš Mrkalj, ali ovo šta ti govoriš o tzv. katolicima Srbima nema temelja. To što ti spominješ su mahom ikavci, i to onaj narod koji je naselio Slavoniju i Dalamtinsko zaleđe, i koji neće da se Srbima zovu. Zašto neće Srbima da se zovu? Pa valjda zato jer sa Srbima nemaju mnogo, ne osjećaju se dijelom tog naroda. I sam kažeš da su ti ikavci poreklom iz Bosne i to zapadno od mjesta gdje je nastala šizma. Što će reći, kako su oni vjerojatno izvorno katolici, a ne nikakvi naknadno pokatoličeni i odnarođeni Srbi. Pa znamo da se već 1700. te godine oni ne smatraju Srbima, niti su pravoslavci.

To što ti tvrdiš isto je što i Hrvati tvrde. Apsolutno ista stvar, samo suprotnog predzanaka. I Hrvati za njih tvrde da su to odnarođeni Hrvati iz Bosne zapadno od Drine (dakle Bosanci, to je objektivno točno), koji su ponovno kroatizovani.
Tvoja teza je velikosrpska teza koja kaže isto to, da su to Srbi zapadno od Drine koji su zaboravili da su Srbi.

Pa na kraju ako su Srbi, kad su se to odnarodili i gdje su dokazi da su Srbi? I kako to da satvarno danas nema Srba ikavaca (osim u tragovima), a ima jako jako puno prekodrinskih Srba ijekavaca? Što su izvorni Srbi, ijekavci, ekavci ili ikavci?
већински део одговора на ваше недоумице,сумње,колебања је ооодааавно написао Симо Матавуљ у приповетки под називом"Пилипенда":rtfm:

чак и да је заиста постојала средњевековна етничка заједница која се називала Хрватима,данашњи"Хрвати"су пројекат Беча и Ватикана настао у 19.веку великом већином од покатоличених Срба(унијата),Шваба,Жабара, Јеша,Мађара,Чеха,....:whistling:
 
Poslednja izmena od moderatora:
већински део одговора на ваше недоумице,сумње,колебања је ооодааавно написао Симо Матавуљ у приповетки под називом"Пилипенда":rtfm:

чак и да је заиста постојала средњевековна етничка заједница која се називала Хрватима,данашњи"Хрвати"су пројекат Беча и Ватикана настао у 19.веку великом већином од покатоличених Срба(унијата),Шваба,Жабара, Јеша,Мађара,Чеха,....:whistling:


Fućkaj ti koliko god hoćeš, čak i da je tako, nastali su od onih koji srbima neće da se zovu nit se Srbima nazivaju, a jako dobro znaju razliku između sebe i pravoslavaca zapadno od Drine i to ohoho prije 19. stoljeća. Možemo ih nazvati i Bosancima, ako tako želiš. Dakle katolički Bosanci, su rađe postali Hrvati negoli bi bili Srbi. A to si Srbi najviše mogu sami sebi i Pravoslavnoj crkvi zahvaliti. Jer nijesi Srbin ako nisi pravoslac: Što ćeš, fućkaj i na Crnu Goru, fenomen taj u kojoj su vam braća pravoslavci koji također neće Srbima da se zovu. A za to vam Vatikan nije kriv. :per:
 
Poslednja izmena od moderatora:
Oprostit ćeš Mrkalj, ali ovo šta ti govoriš o tzv. katolicima Srbima nema temelja. To što ti spominješ su mahom ikavci, i to onaj narod koji je naselio Slavoniju i Dalamtinsko zaleđe, i koji neće da se Srbima zovu. Zašto neće Srbima da se zovu? Pa valjda zato jer sa Srbima nemaju mnogo, ne osjećaju se dijelom tog naroda. I sam kažeš da su ti ikavci poreklom iz Bosne i to zapadno od mjesta gdje je nastala šizma. Što će reći, kako su oni vjerojatno izvorno katolici, a ne nikakvi naknadno pokatoličeni i odnarođeni Srbi. Pa znamo da se već 1700. te godine oni ne smatraju Srbima, niti su pravoslavci.

To što ti tvrdiš isto je što i Hrvati tvrde. Apsolutno ista stvar, samo suprotnog predzanaka. I Hrvati za njih tvrde da su to odnarođeni Hrvati iz Bosne zapadno od Drine (dakle Bosanci, to je objektivno točno), koji su ponovno kroatizovani.
Tvoja teza je velikosrpska teza koja kaže isto to, da su to Srbi zapadno od Drine koji su zaboravili da su Srbi.

Pa na kraju ako su Srbi, kad su se to odnarodili i gdje su dokazi da su Srbi? I kako to da satvarno danas nema Srba ikavaca (osim u tragovima), a ima jako jako puno prekodrinskih Srba ijekavaca? Što su izvorni Srbi, ijekavci, ekavci ili ikavci?

Pitanje nacionalnog identiteta je do jedne potpuno nenaučne mere relativno, za razliku od pitanja etničkog=jezičkog porekla. Upravo to je ono što Bunjevci i Šokci imaju zajedničko sa ostalim etničkim Srbima. Niti ja niti bi iko drugi smeo da im brani da se osećaju kako žele, ali to osećanje, kao što rekoh, sa njihovim poreklom u faktičkom smislu nema veze. Ali ima psihološke, pa refleksno posezanje u džepove za velikosrpskim drvljem i kamenjem i bacanje na "politički nekorektnog" ne čudi. To je, naprosto, deo folklora na koji smo svi navikli, a geneza je upravo u problemu sa identitetom. Taj je nedovoljno kulturološki utemeljen, odnosno, utemeljen je, u velikom broju slučajeva, kao negacija sopstvenog etničkog porekla i tu nikad ne može biti "sreće".

Da, ja kažem da je granica šizme, ako se na nju uopšte može gledati kao na definisani sporazum, a ne kao na rat, prošla istočno od (budućih) ikavaca, ali pre toga kažem da je prošla posred srpske etničke teritorije.
 

Slične teme


Back
Top