U Bosni, naravno da ima iz ranijeg perioda, medjutim, sam si dao odgovor da je vrlo tesko ustanoviti period nastanka sto je opsirno i znalacki obradio Zdravko Kajmakovic, a prije njega na podrucju BiH: I. Ruvarac, Corovic, Djoko Mazalic, Milenko Filipovic, itd. Pogotovo kad su pocela intenzivnija migraciona kretanja, ljudi nisu imali vremena da grade raskosne bogomolje, nego su to cesto bile crkve-brvnare, znas i sam da je avijacija u Drugom svjetskom ratu ucinila ponegdje strukturalnu stetu, iako je bilo planova da se uniste Lovnica, Tavna, Vozuca, itd. O unistavanju i propadanju arhivske gradje, dokumenata i zapisa da ne govorim. Isto tako, dosta (isto vazi i za manastirske) crkava iz kasnog srednjeg vijeka ili ranog turskog perioda uopce nema ktitorske natpise, sem npr. one (
sv. Djordje) sto je podize Stefan Vukcic-Kosaca 1454. godine u Sopotnici kod Gorazda kad se intenzivnije okrenuo pravoslavlju u sklopu svoje politicka karijere, sto potvrdjuju suvremeni pravoslavni izvori (
vaseljenski patrijarh GenadijeII )...
U stilskom pogledu crkve u Bosni se mogu podijeliti na: a)
krstoobrazne kupolne crkve koje se porijeklom vezu za sjevernu i sjevernozapadnu Srbiju, a primjenti su "sjeverni" uticaji (ruski, moldavski, vlaski). U hronoloskom smislu tu spada crkva manastira Tavna, a nesto mladje su crkve na Ozrenu, u Vozuci, Liplju i Gostovicu. Crkva u Tavni se razlikuje od ostalih crkava sjeverne Bosne (
relativno mala visina, niska i sira kupola i potpuno odsustvo dekorativne plastike, ali i orijentalnog luka) sto znaci da se radi o arhaicnijoj gradjevini, a u kubetu crkve ima nekakva interesantna dekoracija koja neodoljivo lici na sahovnicu

b)
trikonhosne crkve, ove su nesto monumentalnije, ovdje spadaju Papraca i mladja Mostanica, a pored (rasko)moravske osnove se vide (
nemoj sad skakati kao ozaren koprivom) i islamski uticaji (npr. orijentalni luk, kod ostalih crkava, portali uokvireni korondskim vijencem sto je redovan slucaj kod lokalnih dzamija, sto znaci da su graditelji crkava poznavali i graditeljstvo dzamija). Crkva manastira Rmnja je izgradjena krajem 15. vijeka na teritoriji koju Turci nisu jos uzeli, pa pojedini elementi su van te kulturne sfere, kao i ona u Gomionici, tako da ove dvije spadaju u posebnu "zapadnobosansku grupu", s tim sto, po Kajmakovicu, postoje i poneki "zapadni" uticaju zbog blizine rimokatolickog kulturnog kruga, isto kao sto u Krupi u sjevernoj Dalmaciji imas ikonu Bogoridice sa Hristom, koja je nagnula glavu na lijevu stranu i gleda raspece koje drzi objema rukama, sto je rimokatolicki tip, tzv. mater dolorosa, sto je jos ranije ukazao Dejan Medakovic.
Naravno, crkva manastira Dobrun kod Visegrada je najstarija (
XIV vijek, barem je tako bilo 1972. godine) pravoslavna bogomolja u Bosni sacuvana do danas, a vrijedi i spomenuti nekadasnju staru crkvu na Glasincu koja se izmedju 1403. i 1430 godine spominje 11 puta (
Marko Vego, Naselja..., str. 39) ali je nestala nakon 1463. kad su Osmanlije zauzeli taj kraj.