Лички гусар
Buduća legenda
- Poruka
- 28.761
Па за 500 година ако нијесмо "постали католици" ни у Аустрији, ни у Угарској ни у Венецији, онда не би ни тад. Талијани су цивилизовани људи за разлику од Југословена.I postao bi katolik i to ko bela lala.![]()
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Па за 500 година ако нијесмо "постали католици" ни у Аустрији, ни у Угарској ни у Венецији, онда не би ни тад. Талијани су цивилизовани људи за разлику од Југословена.I postao bi katolik i to ko bela lala.![]()
Neko je rekao da je to glupost, mislio sam da je Slaven ali objašnjava zabranu svih časopisa iz Srbije za Bosnu .Какве везе то има? Зар није Србија гледала да се шири Јужно јер је Запад био зона интереса АУ? Аустрија прибавила и архивирала, а 2 године касније Србија напада Бугарску за рачун Аустрије.
Па за 500 година ако нијесмо "постали католици" ни у Аустрији, ни у Угарској ни у Венецији, онда не би ни тад.
Талијани су цивилизовани људи за разлику од Југословена.
Hmmm...a kad se onda desilo to masovno pokatolicavanje??? Za samo 5 godina postojanja NDH ?
Jugosloveni ne postoje.![]()
Ne znam da je idje bilo "masovnog pokatolicavanja". Bilo je individualnog i grupnog. Bilo je pritisaka i pokusaja, ali dje god su Sbri bili u masi to se nije desavalo. Do toga je dolazilo tamo dje su bili manjima medju Hrvatima i dje su bili odvojeni od srpske mase. Cak i kad je bilo pokatoliceno jedno ili dva srpska sela, to nije bilo masovno. Poznato je i ko je to radio i koliko je tu muke bilo, kao i to da nijesu svi Hrvati Srbi.Hmmm...a kad se onda desilo to masovno pokatolicavanje??? Za samo 5 godina postojanja NDH ?
Jugosloveni ne postoje.![]()
Ne znam da je idje bilo "masovnog pokatolicavanja". Bilo je individualnog i grupnog. Bilo je pritisaka i pokusaja, ali dje god su Sbri bili u masi to se nije desavalo. Do toga je dolazilo tamo dje su bili manjima medju Hrvatima i dje su bili odvojeni od srpske mase. Cak i kad je bilo pokatoliceno jedno ili dva srpska sela, to nije bilo masovno. Poznato je i ko je to radio i koliko je tu muke bilo, kao i to da nijesu svi Hrvati Srbi.
Hrvati jesu pohrvatili dosta nehrvata, ali nijesu oni svi bili Srbi. Vise ih je bilo na primjer Kranjaca (Slovenaca) i Madjara (kalvinista).
Ne stoji ništa o odbijanju, stoji u drugom koji je obrisan.
Karta ti pokazuje na koje zemlje Garašanin misli i prema Garašaninu Srbija ima pravo na zemlje koje je Dusanovo carstvo obuhvatao i jos neki drugi dijelovi. Stoji u tekstu kao i sklapanje ugovora sa Bugarima. Sto sve ukazuje da je Bugarska isto trebala da bude dio plana. I čitao sam davno u Nacertanijama da se Bugari isto spominju ali se ne sjećam tačno šta.
Сукоб око територија са национално нејасно опредељеним становништвом у већини?Šta je uzrok bitke na Slivnici 1885-te godine?
Šta je uzrok bitke na Slivnici 1885-te godine?
Šta je uzrok bitke na Slivnici 1885-te godine?
Anektiranjem Istočne Rumelije, Bugarska je bila značajno proširena, a i narušeni su bili tim potezom elementi Berlinskog kongresa iz 1878. godine, koji je utvrdio poredak u ovom delu Evrope. Pošto je to predstavljalo kršenje sporazuma, uslov Srbije je bio da se balans održi tako što i Srbija dobije teritorijalna proširenja kao vid kompenzacije, a ukoliko je to nemoguće, da se Bugari nateraju na poništenje te odluke i vraćanje Istočne Rumelije.
To je naravno, uzrok, a povod je bio promena toka reke Timok. Bugari su smatrali da promena toka reke nužno znači i promena granice, te su napal delić teritorije Srbije i bukvalno ga okupirali, silom.
Dešavanja imaju veze sa Načertanijem onoliko koliko car Dušan ima veze sa Milutinom Milankovićem.
Дакле ништа ни великосрпско ни агресорско тамо, што смо и знали само га треба прочитати.
Rasprava je o tome dali je i Bugarska trebala da bude dio SrbijeДакле ништа ни великосрпско ни агресорско тамо, што смо и знали само га треба прочитати.
Расправа је о Нечертанију, а тамо Гарашанин дефинише односе Срба са Бугарима, а не неку српско-бугарску федерацију.Rasprava je o tome dali je i Bugarska trebala da bude dio Srbije
Pa vidiš da je i Bugarska trebala da bude dio a bitka na slivnici je 1885, to je period stvaranja nove države. Možda je sve slučajnost.
Pa vidiš da je i Bugarska trebala da bude dio a bitka na slivnici je 1885, to je period stvaranja nove države. Možda je sve slučajnost.
Garašanin je za vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića bio pristalica borbe za velikosrpsku državu. Kasnije, kao ministar spoljnih poslova kneza Mihaila (1860—1868), Garašanin je evoluirao prema jugoslovenskom rješenju, uspostavljajući veze sa jugoslovenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom Štrosmajerom) i bugarskim revolucionarnim organizacijama. Knez Mihailo Obrenović je sa bugarskim emigrantima u Bukureštu 14. Januara/siječnja 1867. zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara. Austrija je saznala, tajno pribavila i poverljivo arhivirala Garašaninovo Načertanije 1883. godine.Druže, mi ovde razgovaramo o tvojoj tvrdnji da je neko Načertanije ponudio Bugarima, oni taj plan razmotrili i odlučili da ga odbiju, još za Garašaninovog vremena
Garašanin je za vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića bio pristalica borbe za velikosrpsku državu. Kasnije, kao ministar spoljnih poslova kneza Mihaila (1860—1868), Garašanin je evoluirao prema jugoslovenskom rješenju, uspostavljajući veze sa jugoslovenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom Štrosmajerom) i bugarskim revolucionarnim organizacijama. Knez Mihailo Obrenović je sa bugarskim emigrantima u Bukureštu 14. Januara/siječnja 1867. zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara. Austrija je saznala, tajno pribavila i poverljivo arhivirala Garašaninovo Načertanije 1883. godine.

Koja je ovo knjiga?1572 године далматински дио Клишког Санџака (Дрнишка Крајина, Врличка Крајина, Цетинска Крајина, Омиш, Клис са залеђем и дио Книнске Крајине) је био без католика. Ки што мореш да видиш из приложеног на поменутом простору у 150 села је било 6860 димова, од тога 6300 православних и 560 турских. У свим овим крајевима наведеним у загради осим Книнске Крајине католици су постали већина у млетачко доба, а још јача већина у аустријско доба. Како то, ако није било масовног покатоличавања?
Документи о покатоличавању се углавном брижљиво скривају од стране католичке цркве, поготово они који се односе на XVI и XVII в.
Pogledajte prilog 726073