Zašto deo opozicije uslovljava podršku studentima u njihovom zahtevu za izborima?
S. Čongradindanas 20:11
Foto FoNet Marko Dragoslavić
Pojedine opozicione stranke odgovorile su studentima na zahtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora dvosmisleno ili su ih direktno uslovili.
Takav slučaj vezuje se, pretpostavlja se, za sujetu političkih lidera jer studenti ne žele da ih vide na listi koju bi kandidovali na tim izborima, ukoliko bi se Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, osmelio da ih uopšte u ovom trenutku raspiše. Većina njih kao razlog za nedavanje bezuslovne podrške studentima navodi da ne vredi izlaziti na izbore pod Vučićevim uslovima.
Studentska ideja je da na toj listi ne bude, razume se, niko ko je sarađivao sa vladajućom koalicijom, što za mnoge opozicione političare predstavlja problem, s obzirom na njihovu dugogodišnju političku karijeru, koja je podrazumevala različite vrste saradnji sa različitim političkim opcijama, među kojima je režim Aleksandra Vučića.
Pojedini su, međutim, vrlo jasno, gotovo momentalno podržali studentsku ideju za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora, poput Zeleno-levog fronta, Demokratske stranke, Ekološkog ustanka Pokreta slobodnih građana, Narodnog pokreta Srbije…
Ostali su stali uz taj zahtev, ponovimo, naglašavajući promenu izbornih uslova kao osnovnog uslova za njihovu podršku.
Tu je, među ostalima,
Stranka slobode i pravde. Oni su saopštili da su izbori jedini način za promenu vlasti naglasivši da je zajedništvo svih snaga koje su za promenu vlasti, ključno za uspeh u toj borbi.
SSP je u saopštenju navela da su više puta ponovili stav da bez promene vlasti, institucije ne mogu da počnu da funkcionišu, što je bio osnovni zahtev i opozicije i studentskog protesta.
„Smatramo da je od izuzetnog značaja to što su i studenti došli do istog zaključka“, dodaje se u saopštenju.
Istakli su da je „neophodno da dođe do promene izbornih uslova u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS za ljudska prava (ODIHR), kako bi se bi se na izborima zaista videla volja naroda“.
„Smatrali smo da je najbolji način da se za to izborimo formiranjem prelazne Vlade, ali smo spremni da razgovaramo i o drugim modalitetima. Veoma je opasna teza koja se nameće u delu javnosti – da bi i uz ovakve izborne uslove sigurno pobedila lista koju bi sastavili ili podržali studenti“, rekli su iz SSP-a.
SRCE je u reakciji na studentski zahtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora saopštilo da „izlazak na izbore pod uslovima koji su u svakom ciklusu sve gori je nerazuman i rizičan potez“.
U slučaju da Aleksandar Vučić prihvati zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora bez insistiranja na unapređenju izbornih uslova, a nije bio spreman za prelaznu vladu, biće jasno da je to rešenje koje mu više odgovara, odgovorili su, između ostalog, iz SRCE.
Predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Miloš Jovanović ocenio je da je zahtev studenata u blokadi za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora, „pogrešan korak“ jer po njegovim rečima, izbori pod trenutnim uslovima odgovaraju „samo Aleksandru Vučiću“.
„Studenti su najveća pokretačka snaga“
U ovom trenutku svima je jasno ko ima najveći politički i društveni legitimitet. To su svakako studenti i njihova pokretačka snaga. Svaka organizacija koja deluje u opozicionom polju mora imati u vidu ovu činjenicu – kaže za Danas Biljana Stojković, profesor Univerziteta u Beogradu i funkcionerka Demokratske stranke.
– Moje je duboko uverenje da svako ko iskreno želi smenu ovog režima, zbog razloga devastacije države i društva tokom protekle decenije, mora podržati upravo taj novi front koji ima najviše šanse za pobedu u ovoj civilizacijskoj borbi, dodaje.
– Ovde ne sme biti uslovljavanja ako smo vođeni javnim interesom i opštim dobrom. Demokratska stranka neće nikada uslovljavati studente i odmeravati njihovu borbu u odnosu na sopstvene stranačke interese. Naprotiv, DS će dati potpunu podršku i uložiti sve svoje resurse i znanje u studentskom organizovanju ukoliko do vanrednih izbora dođe – zaključuje Biljana Stojković.
„Verujem da je podrška ovim mladim ljudima važna i da treba da nadilazi pojedinačne zamerke i stranačke interese“
Prema rečima Danijele Nestrović, poslanice Ekološkog ustanka, studentski bunt je iskren i dolazi iz dubokog osećaja nepravde i nemoći koji deli veliki deo društva.
– Ne smemo dozvoliti da nas razlike u izrazu ili tonu udalje od suštine – a to je borba za demokratsku i pravnu državu. Zato verujem da je podrška ovim mladim ljudima važna i da treba da nadilazi pojedinačne zamerke i stranačke interese – ističe sagovornica Danasa.
Mladi ljudi koji protestuju ne traže privilegije, dodaje, oni traže pravdu, slobodu i dostojanstvo za sve nas.
– Njihova borba nadilazi politiku i ne sme biti predmet uslovljavanja. Sada nije trenutak za kalkulacije, već za solidarnost. Vreme je da svi koji žele promene to pokažu i podrže ovu borbu, bez rezerve. Ne bih pojedinačno komentarisala uslovljavanje pojedinih opozicionih partija.Mislim da svi treba da sednemo i zajedničkim snagama pobedimo ovo zlo – zaključuje Danijela Nestorović.
„Odnos studenata u blokadi i opozicije ostaje nedorečen i nejasan“
Prema rečima Marka Miletića, urednika portala Mašina, odnos studenata u blokadi i opozicije ostaje nedorečen i nejasan.
– Odgovornost za to je svakako na obe strane, ali deluje da su opozicione stranke možda i suviše lako poslednjih meseci odustajale od svog delovanja osvrćući se na kritike koje su dolazile iz studentskog pokreta. Istina je da nisu imali puno manevarskog prostora, ali bi preduzimanje određenih akcija sa kojima se studenti možda i ne bi slagali u datom momentu svakako pokazalo i spremnost za preuzimanje odgovornosti za sprovođenje određenih politika. Čini mi se da je povlačenje opozicije i dovelo do toga da se sada nalaze u poziciji „manjeg partnera“ spram studentskog pokreta odnosno liste koju bi oni oformili za buduće izbore – kaže Miletić.
Političke stranke bi morale da budu ideološki i politički profilisane na osnovu čega bi i trebale da imaju podršku građana, smatra.
– U skladu sa tim ne vidim problem da neke stranke žele da imaju jasniju sliku o tome kakve bi politike zastupala „studentska lista“ te da na osnovu toga odluče o tome da li će svojim imenom, resursima i znanjima stati iza te liste. Istovremeno deluje da nema prostora za zahteve da se na „studentskoj listi“ nađu i ljudi koji trenutno imaju funkcije u opozicionim strankama koliko god argument da se upravo među tim ljudima nalaze i prekaljeni borci protiv režima SNS-a koji dobro poznaju rad institucija bio na mestu – ističe naš sagovornik.
Može se reći i da pojedini delovi opozicije deluje iznenađeno zahtevom za raspisivanje izbora iako smo upravo od opozicionih aktera poslednjih šest meseci najčešće mogli da čujemo da je potrebna politička artikulicacija i prenošenje borbe u polje „politike“, kaže.
– Sada kada se to dogodilo najmanje prostora za žalbe i uslovljavanje studenata imaju oni koji govore o izbornim uslovima pošto nije da smo od kraja prošle godine videli ulaganje nekih značajnijih napora u pravcu prisiljavanja vlasti da sredi izborne uslove iako se moglo očekivati da nećemo dugo čekati na neke izbore – zaključuje Marko Miletić.