hogarius
Elita
- Poruka
- 15.124
MEHMED PASA SOKOLOVIC, OBNOVITELJ PECKE PATRIJARSIJE
Višegradska ćuprija na Drini je zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića (tur. Sokol~lu Mehmet Paşa, 1505. ili 1506-1579). On je jedan od velikih osmanskih vojskovođa poreklom iz Bosne. Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog 1505. ili 1506, a kao dete pravoslavnih roditelja. U to vrme postojao je običaj poznat kao Divširma, odnosno „Danak u krvi”. Srpska djeca su na silu otimana i odvođena u Tursku gde su prevođena u islam i školovana u njihovim vojnim školama za janicare, elitne vojne jedinice Osmanskog Carstva. Tako je iz okoline Višegrada kao dete odveden i Bajica Sokolović i dobija ime Mehmed. On će kasnije zahvaljujući svojoj sposobnosti postati oficir osmanske vojske, a na vrhuncu svoje moći postaje veliki vezir. Tadai naređuje da se u Višegradu na Drini sagradi cuveni most.
Zbog izvanrednih sposobnosti, kao veliki tumač Muhamedove vere , uzet je u dvorsku službu gde je stekao poverenje Sulejmana Veličanstvenog (1520-1566). Napravio je brzu karijeru; 1549-e postaje beglerbeg Rumelije, a 1561/2-e osvaja temišvarski Banat, i konačno 1565-e zauzima najveći položaj u Carstvu, postavši veliki vezir. Bio je pravi velemajstor diplomatije. Nemilosrdno koristeći sav svoj potencijal, leteo je iz uspeha u pobedu.
Na njegovo zauzimanje, Porta je 1557. izdala Ferman kojim se odobrava rad Pećke patrijaršije. Međutim, kad se malo bolje pročešljaju činjenice, nije teško zaključiti da se u tom slučaju radi o obostranoj koristi. Romantičarsko tumačenje da se Mehmed-paša, tom prilikom zauzeo za Srbe, pošto je krišom gajio neku vrstu srpskog rodoljublja, nema argumentovanog pokrića, ali se ne moze ni argumentovano poricati. Cinjenice da je njegovom zaslugom obnovljena Pecka patrijarsija govore same za sebe.
Na celu obnovljene Patrijarsije postavlja svoga brata od strica. I sledeca cetiri patrijarha su svi iz sire porodice Sokolovic. Ovim je Pecka patrijarsila dobila znatno siru jurisdikciju od prethodne.
Višegradska ćuprija na Drini je zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića (tur. Sokol~lu Mehmet Paşa, 1505. ili 1506-1579). On je jedan od velikih osmanskih vojskovođa poreklom iz Bosne. Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog 1505. ili 1506, a kao dete pravoslavnih roditelja. U to vrme postojao je običaj poznat kao Divširma, odnosno „Danak u krvi”. Srpska djeca su na silu otimana i odvođena u Tursku gde su prevođena u islam i školovana u njihovim vojnim školama za janicare, elitne vojne jedinice Osmanskog Carstva. Tako je iz okoline Višegrada kao dete odveden i Bajica Sokolović i dobija ime Mehmed. On će kasnije zahvaljujući svojoj sposobnosti postati oficir osmanske vojske, a na vrhuncu svoje moći postaje veliki vezir. Tadai naređuje da se u Višegradu na Drini sagradi cuveni most.
Zbog izvanrednih sposobnosti, kao veliki tumač Muhamedove vere , uzet je u dvorsku službu gde je stekao poverenje Sulejmana Veličanstvenog (1520-1566). Napravio je brzu karijeru; 1549-e postaje beglerbeg Rumelije, a 1561/2-e osvaja temišvarski Banat, i konačno 1565-e zauzima najveći položaj u Carstvu, postavši veliki vezir. Bio je pravi velemajstor diplomatije. Nemilosrdno koristeći sav svoj potencijal, leteo je iz uspeha u pobedu.
Na njegovo zauzimanje, Porta je 1557. izdala Ferman kojim se odobrava rad Pećke patrijaršije. Međutim, kad se malo bolje pročešljaju činjenice, nije teško zaključiti da se u tom slučaju radi o obostranoj koristi. Romantičarsko tumačenje da se Mehmed-paša, tom prilikom zauzeo za Srbe, pošto je krišom gajio neku vrstu srpskog rodoljublja, nema argumentovanog pokrića, ali se ne moze ni argumentovano poricati. Cinjenice da je njegovom zaslugom obnovljena Pecka patrijarsija govore same za sebe.
Na celu obnovljene Patrijarsije postavlja svoga brata od strica. I sledeca cetiri patrijarha su svi iz sire porodice Sokolovic. Ovim je Pecka patrijarsila dobila znatno siru jurisdikciju od prethodne.
Poslednja izmena: