Matematika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Nije to jedino rešenje. Ima ih svega dva, a približna vrednost ovog drugog se lako nalazi grafički.

Rekao bih da je ovo transcendentna jednačina i za rešenje bih morao koristiti Lambertovu W-funkciju. Nikakvo jednostavnije rešenje ne nalazim.

Pretpostavljam da se u zadatku traži da nađeš broj rešenja, a ne rešenja sama. A nije ih uvek potrebno tačno poznavati da bi se odredilo koliko ih ima. Dakle, sve što bi, u slučaju da sam u pravu, trebalo uraditi, jeste da se nacrtaju grafik jedne linearne i jedne eksponencijalne funkcije, a zatim broj rešenja odrediti kao broj preseka tih grafika, pri čemu je takvih tačaka, u ovom slučaju, dve.
 
Ovu jednacinu sam postavio iz zadatka: Odrediti presek grafika funkcije f(x)=4^x i prave y=8*x čija je koordinata veća od jedan. I u rešenju samo piše x=2.
Napomena; ovaj zadatak je iz zbirke za spremanje prijemnog, tako da Lambertova W-funkcija je meni skroz nepoznata.
Ti sii u pravu, samo ne znam kako su oni autori zbirke očekivali da ja rešim tu jednačinu osim da ne pogodim da je rešenje 2. Stvarno me nerviraju.
 
Ovu jednacinu sam postavio iz zadatka: Odrediti presek grafika funkcije f(x)=4^x i prave y=8*x čija je koordinata veća od jedan. I u rešenju samo piše x=2.
Ako je to zadatak, onda je lak. Jednostavno nacrtaš grafike i vidiš u kojim tačkama se seku. Ovde se seku u dve tačke, ali je jedna ima x<1, tako da se ne računa u rešenju zbog uslova zadatka, a druga je (2,16) (znači, x = 2), i ona zadovoljava rešenje.
 
Moze li neko da mi odgovori kako da resim sledeci zadatak(probao sam vise puta ali mi fale neke formule)
Povrsina jednakostranicnog trougla je4sqrt3. Izracunaj obim i povrsinu upisanog i opisanog kruga ovog trougla. Mozda se Vama ne ucini kao tezak zadatak ali ja izgubih celo popodne resavajuci ga za sina. Unapred zahvalni.

Ovako:
P = 4 sqrt3
P = (a[SUP]2[/SUP] sqrt3)/4
4 sqrt 3 = (a[SUP]2[/SUP] sqrt3)/4
16 = a[SUP]2[/SUP]
a = 4
E sad, treba znati da je r opisanog kruga 2/3 visine jednakostraničnog trougla, a r upisanog 1/3 visine.
Dakle, treba nam h:
h = (a sqrt3)/2
h = 2 sqrt3
r[SUB]u[/SUB] = 1/3 * 2 sqrt3 = 2/3 sqrt3
r[SUB]o[/SUB] = 2/3 * 2 sqrt3 = 4/3 sqrt3
Dakle, idemo prvo upisan krug:
P = r[SUB]u[/SUB][SUP]2[/SUP]Pi = (2/3 sqrt3)[SUP]2[/SUP]Pi = 4/9 * 3 Pi = 4/3 Pi
O = 2r[SUB]u[/SUB]Pi = 2 * 2/3 sqrt3 Pi = 4/3 sqrt3 Pi
Sada opisani:
P = r[SUB]o[/SUB][SUP]2[/SUP]Pi = (4/3 sqrt3)[SUP]2[/SUP] Pi = 16/9 * 3 Pi = 16/3 Pi
O = 2r[SUB]o[/SUB]Pi = 2* 4/3 sqrt3 Pi = 8/3 sqrt3 Pi
Gotov zadatak.
 
Da li neko moze da mi pomogne oko ovog dokaza: Dokazati da je srednja linija jednakokrakog trapeza jednaka njegovoj visini. Dijagonale trapeza su uzajamno normalne. Unapred zahvalna

Obeležimo deo dijagonale blizu duže osnovice (a) sa d[sub]1[/sub], a deo dijagonale bliži kraćoj osnovici (b) sa d[sub]2[/sub]

Kada nacrtaš sliku, videćeš da je a=d[sub]1[/sub]sqrt(2), i da je b=d[sub]2[/sub]sqrt(2), odnosno d[sub]1[/sub]=a/sqrt(2) i d[sub]2[/sub]=b/sqrt(2)
d=d[sub]1[/sub]+d[sub]2[/sub]=(a+b)/sqrt(2)
m=(a+b)/2
P=mh

Ono što važi za sve četvorougle sa normalnim dijagonalama jeste da je njihova površina P=d[sub]1[/sub]d[sub]2[/sub]/2 ili u ovom slučaju P=d[sup]2[/sup]/2=(a+b)[sup]2[/sup]/4=((a+b)/2)*((a+b)/2)=m((a+b)/2) odakle sledi da je h=(a+b)/2
 
Poslednja izmena:
Da li neko moze da mi pomogne oko ovog dokaza: Dokazati da je srednja linija jednakokrakog trapeza jednaka njegovoj visini. Dijagonale trapeza su uzajamno normalne. Unapred zahvalna
Постоји и други начин. Рецимо да су основице трапеза a=AB i b=CD, а тачка у којој се дијагонале секу тачка E.

Уочи троуглове ABE и CDE. Оба су једнакокраки правоугли троуглови, па им је лако утврдити висине a/2 и b/2 [1] у односу на тачку Е. Збир ових висина [2] је заправо висина целог трапеза, и износи a/2 + b/2 = (a+b)/2.

А ово је тачно дефиниција дужине средње линије.

[1] - Ово је позната особина. Ако повучеш висине ових троуглова из тачке E, видећеш да их оне деле на по још два једнакокрака правоугла троугла (углови: 90°, 45°, 45°). Пошто је код тих мањих троуглова једна катета једнака висини већег троугла, а друга једнака половини основице већег троугла, онда су висине оба већа троугла (ABE и CDE) једнаке половинама њихових основица.
[2] - Збир ових висина троуглова је једнак висини трапеза, јер обе полазе из исте тачке и нормалне су на основице = припадају истој дужи, која је нормална на основице трапеза и протеже се од једне до друге основице = висина трапеза.
 
Poslednja izmena:
Imam problem oko jednog zadatka iz analiticke , tj ne poklapa mi se sa zdravom logikom .

Data je tangenta x+y+1=0 hperbole b[SUP]2[/SUP]x[SUP]2[/SUP]-a[SUP]2[/SUP]y[SUP]2[/SUP]=a[SUP]2[/SUP]b[SUP]2[/SUP] i zize ( +-sqrt(7),0)
Napisati:

a) jednacinu hiperbole
b) jednacinu parabole y[SUP]2[/SUP]=2px koju dodiruje tangenta
c) jednacinu kruznice cije se srediste nalazi u s(0,2) kojoj je zajedncika tangenta parabole i hiperbile takodje tangenta
 
a) uslov dodira je a[sup]2[/sup]k[sup]2[/sup]-b[sup]2[/sup]=n[sup]2[/sup], odatle dobijaš da je a[sup]2[/sup]-b[sup]2[/sup]=1
c[sup]2[/sup]=a[sup]2[/sup]+b[sup]2[/sup]
a[sup]2[/sup]+b[sup]2[/sup]=7
a[sup]2[/sup]-b[sup]2[/sup]=1
2a[sup]2[/sup]=8
a[sup]2[/sup]=4
a=2
b=sqrt3
3x[sup]2[/sup]-4y[sup]2[/sup]=12

b) p=2kn p=2, y[sup]2[/sup]=4x
c) r[sup]2[/sup](k[sup]2[/sup]+1)=(q-kp-n)[sup]2[/sup] p=0, q=2
r[sup]2[/sup](1+1)=(2-0+1)
r[sup]2[/sup]=3/2
x[sup]2[/sup]+(y-2)[sup]2[/sup]=3/2

A šta tebe tačno buni?
 
a) uslov dodira je a[sup]2[/sup]k[sup]2[/sup]-b[sup]2[/sup]=n[sup]2[/sup], odatle dobijaš da je a[sup]2[/sup]-b[sup]2[/sup]=1
c[sup]2[/sup]=a[sup]2[/sup]+b[sup]2[/sup]
a[sup]2[/sup]+b[sup]2[/sup]=7
a[sup]2[/sup]-b[sup]2[/sup]=1
2a[sup]2[/sup]=8
a[sup]2[/sup]=4
a=2
b=sqrt3
3x[sup]2[/sup]-4y[sup]2[/sup]=12

b) p=2kn p=2, y[sup]2[/sup]=4x
c) r[sup]2[/sup](k[sup]2[/sup]+1)=(q-kp-n)[sup]2[/sup] p=0, q=2
r[sup]2[/sup](1+1)=(2-0+1)
r[sup]2[/sup]=3/2
x[sup]2[/sup]+(y-2)[sup]2[/sup]=3/2

A šta tebe tačno buni?

Primenio sam sasvim pogresnu logiku , a i nisam se setio za hiperbolu jedne formule, konkretno , boldovane . Uzimam analiticku posle dve godine, nije ni cudo , moracu da obnovim formule .

Ja sam zapeo da resim a^2-b^2=1 logicki i ne pitaj dokle sam stigao :lol:
 
Kako mogu matematicki ispravno da napisem neku sumu, i kada navodim granice da u te granice uracunam samo na primer parne brojeve . Ili jos bolje, kako da u neku sumu navedem odredjeni uslov koji mora biti ispunjen odnosno sta treba iskljuciti . Kao na primer u programiranju kada se radi for petlja u kombinaciji sa if funkcijom . Na primer Hocu da mi sume ide od k=0 do nekog n , ali samo na primer za k-paran broj :think:
 
Kako mogu matematicki ispravno da napisem neku sumu, i kada navodim granice da u te granice uracunam samo na primer parne brojeve . Ili jos bolje, kako da u neku sumu navedem odredjeni uslov koji mora biti ispunjen odnosno sta treba iskljuciti . Kao na primer u programiranju kada se radi for petlja u kombinaciji sa if funkcijom . Na primer Hocu da mi sume ide od k=0 do nekog n , ali samo na primer za k-paran broj :think:

pa onda ti ide za 2k, a k ide od 0 do n/2.
 
Imam jedan problem sa nekim zadatkom, zapravo nemam problem ali jednostavno ne dobijam resenje kao u "mom" resenju . Elem zadatak je prost, f(x)=1/2(x+sqrt(1-x[SUP]2[/SUP])*e[SUP]arcsin x[/SUP] . Resiti jednacinu:

2y-yx=x*e[SUP]arcsin x[/SUP] po x :neutral: Na kraju dobijam jednacinu cetvrtog stepena koja ne daje resenje +-sqrt(2)/2 sto treba da bude resenje :neutral:
 
Kako se ovo simbolicki pise, konkretno "suma po skupu" :think:
На пример \sum_{a_i \in A'} {a_i}^i, тј. суму a[sub]i[/sub][sup]i[/sup] по a[sub]i[/sub]A', Онда A' може да ти буде подскуп скупа A са таквим a[sub]i[/sub], да су i фибоначијеви бројеви већи од један.

Тако би од a[SUB]1[/SUB], a[SUB]2[/SUB], итд. Добио:

a[SUB]2[/SUB][SUP]2[/SUP] + а[SUB]3[/SUB][SUP]3[/SUP] + a[SUB]5[/SUB][SUP]5[/SUP] + a[SUB]8[/SUB][SUP]8[/SUP] + a[SUB]13[/SUB][SUP]13[/SUP] + ...
 

Back
Top