zoran7
Obećava
- Poruka
- 72
Feudalci i dalje predstavljaju najjaci drustveni sloj, a njihova zelja da svoj superiorni polozaj odrze nimalo se ne smanjuje. Ni CRKVA, kao najmocniji feudalac, jos uvek nije izgubila gotovo nista od svog ekonomskog i politickog znacaja. U takvim drustvenim realnostima gradovi, kao izraz novih I slobodnijih drustvenih odnosa I zahteva uspevaju da vremenom steknu izvesnu nezavisnost I izvlace se ispod tutorstva feudalaca, placajuci svoju relativnu slobodu novcem. Time se stvaraju uslovi za osipanje sloja zavisnih seljaka, jer je mladom zanatstvu i trgovini neophodan podmladak, nova radna snaga. Vladari, u svojoj zelji da osnaze kontrolu i ujedine pojedinacne feude, dobijaju podrsku gradova, tako da od polovine XII veka intenzivni proces konstituisanja cvrscih drzavnih celina ima ishodiste u javljanju vec jakih centralistickih monarhija.Polet evropskog, hriscanskog sveta svoj najsjajniji izraz ima u brojnim gradjevinama, razasutim sirom Evrope. Gradjenje u periodu od X do XIV veka ima prvorazredan ekonomski znacaj, jer proizvodnja sirovina na veliko (kamena i drveta, pre svega, ali i gvozdja), dalje usavrsavanje alata za doradu materijala i njegovo vadjenje, prevoz materijala, potreba za podizanje teskih tereta na prilicnu visinu pri gradjenju -- uticu da gradilista postaju centri prve i, reklo bi se, gotovo jedine industrije srednjeg veka. A gradile su se ne samo crkve i katedrale vec i trznice, bogataske kuce, mostovi, ambari. Jedan od uzroka snaznom poletu gradenja burgundijski hronicar Glabez vidi i u zelji gradova da, takmiceci se medu sobom, steknu veci ugled:
“Kako se priblizavase treca godina koja je usledila hiljaditoj godini, videlo se skoro u celoj zemlji, a narocito u Italiji i Galiji, kako se obnavljaju crkvene zgrade, iako kod veceg dela vrlo dobro gradjenih to nije bilo potrebno; pravo nadmetanje je gonilo svaku hriscansku opstinu da poseduje jos velicanstveniju crkvu od crkve njenog suseda. Reklo bi se da se i sam svet stresa da bi se oslobodio svoje starosti, i da se zaogrce na svim stranama belim ogrtacem crkava. Onda, skoro sve crkve biskupskih sedista, crkve manastira posvecenih svim mogucim svetiteljima, pa cak i male seoske kapele, vernici jos leps ponovo izgradise."
"Masoni u Jugoslaviji 1764-1680" str 10
“Kako se priblizavase treca godina koja je usledila hiljaditoj godini, videlo se skoro u celoj zemlji, a narocito u Italiji i Galiji, kako se obnavljaju crkvene zgrade, iako kod veceg dela vrlo dobro gradjenih to nije bilo potrebno; pravo nadmetanje je gonilo svaku hriscansku opstinu da poseduje jos velicanstveniju crkvu od crkve njenog suseda. Reklo bi se da se i sam svet stresa da bi se oslobodio svoje starosti, i da se zaogrce na svim stranama belim ogrtacem crkava. Onda, skoro sve crkve biskupskih sedista, crkve manastira posvecenih svim mogucim svetiteljima, pa cak i male seoske kapele, vernici jos leps ponovo izgradise."
"Masoni u Jugoslaviji 1764-1680" str 10
