- Poruka
- 71.154
i ova je...juce uslikana i mazena 
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Sem hemije i neke hrane, sve je prilicno skupo...jeste ali je ranije Buvljak bio simbol za jeftinu robu...sada moze nesto da se nadje ali...ja nisam zadovoljna ni cenom ni ponudom...Svuda je sve poskupelo. Inače jednom sam baš tu kupio neku jaknu.
mislim da postoji, kao da sam je videlaZa cveće znam da su nekad cvećari odavde dosta uzimali u Mađarskoj. Bila je neka Viragpijac, valjda se to tako zvalo, koju desetinu kilometara od granice. Ne znam da li još uvek postoji.


Pa..Dobre slike pravi ovaj telefon..Ali noćnim nisam zadovoljna..Pa dobro je ispalo, naročito prva slika.![]()
Isto je to...Samo bih te ispravio i dodao da je u Subotici od 06/05/2021 kao službeni jezik u upotrebi i Bunjevački.Subotica je najseverniji grad u Srbiji ,drugi u Vojvodini po broju stanovnika.
Smeštena je na granici Subotičke peščare i ravnice na jugu.
Službeni jezici u gradskoj upravi su srpski , mađarski i hrvatski.
Pogledajte prilog 1072031
Subotica se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1391. godine, ali je sigurno starija ,
o čemu svedoče brojna arheološka nalazišta po obodu grada.
Utvrđeno je da su ljudi na ovom prostoru živeli još pre 1000 godina.
Sudbinu ovog mesta bitno je određivao položaj na putu između Evrope i Azije, a istorijski na granici dve
Sukobljene sile-Ugarske i Turske.
Pogledajte prilog 1072035
U čestim i velikim seobama došli su mnogi narodi...
Često su se menjali gospodari a i ime grada.
Od prvog - Zabatka 1391-promenjeno je više od 200 naziva , a najkarakterističnija imena su -
Szent-Maria, Maria-Theresiopolis, Maria Theresiastadt, Szabadka i Subotica.
(Izvori na nemačkom beleže i oblik Sawatitz.)
Pogledajte prilog 1072036
-Subotica je u vlasti Turaka bila od 1542 do 1686.
-1743 Marija Terezija proglašava grad slobodnim komorskim trgovištem.
-1779 Marija Terezija proglašava grad slobodnim kraljevskim gradom
Isti dan se danas obeležava kao Dan grada Subotice.
Status slobodnog kraljevskog grada donio je Subotici veću autonomiju i novo ime - Maria-Theresiopolis.
Od te godine počinje planski i ubrzaniji razvoj grada.
Voleo bih da vidim izgled trga u XIX veku i ranom XX. Kad još nije bilo fašizma i spomenika pored.Novosađani vole da najveću katoličku crkvu u gradu koja se nalazi u centru nazivaju katedralom. To je međutim apsolutno pogrešno, kako sa stanovišta imena, tako i statusa. Dakle tzv novosadska katedrala je samo župni dom i tako se zapravo i zove - Župni dom imena Marijinog. Tu je naravno župnik, što je manji crkveni čin od biskupa. E, pa u Subotici postoji prava katedrala sa sve biskupom u njoj:
Pogledajte prilog 1072327
Znači kod katolika je još uvek Subotica važnija od Novog Sada i on se nalazi u subotičkoj biskupiji. Šta treba da znamo o subotičkoj katedrali?
https://sh.wikipedia.org/wiki/Katedrala_sv._Terezije_Avilske_u_Subotici
I zove se i Subatica.Samo bih te ispravio i dodao da je u Subotici od 06/05/2021 kao službeni jezik u upotrebi i Bunjevački.
Odbornici Skupštine Grada Subotice jednoglasno su usvojili izmene Statuta Grada čime je bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika, ušao u službenu upotrebu u ovom gradu.
Jeste.U pravu si.Samo bih te ispravio i dodao da je u Subotici od 06/05/2021 kao službeni jezik u upotrebi i Bunjevački.
Odbornici Skupštine Grada Subotice jednoglasno su usvojili izmene Statuta Grada čime je bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika, ušao u službenu upotrebu u ovom gradu.
evo ne znam...dugo su se Bunjevci vodili kao Hrvati, mada po meni taj jezik je nekako specifican...U čemu se razlikuju bunjevački i hrvatski?
Znam, zato sam i pitao. Mislim, ne znam ni ja.evo ne znam...dugo su se Bunjevci vodili kao Hrvati, mada po meni taj jezik je nekako specifican...
sa druge strane kao da sam cula da su Bunjevci iz Hercegovine, nesto kao Srbi koji su katolici...
ne uzimajte mi za zlo, zaista ne znam...kod nas je to ranije bilo isto Bunjevac-Hrvat
Nisam stručnjak za lingvistiku i eventualno bih ti mogao laički odgovoriti sa nekim primerima.U čemu se razlikuju bunjevački i hrvatski?


prvo sto mi pada na pamet su reci divanite i astal...jel se to koristi u Hrvatskoj?Nisam stručnjak za lingvistiku i eventualno bih ti mogao laički odgovoriti sa nekim primerima.
Npr. Hrv. Lijepo /Bunjevački Lipo itd. često sam svraćao u Gornji i Donji Tavankut i imaju Bunjevci relativno dosta reči u upotrebi koji se razlikuju od Hrv. Ali sve je uglavnom razumljivo, tako da ne vidim svrhu uvodjenja još jednog jezika u upotrebu kao službenog jezika ali to je moje mišljenje.
Možda u nekim ruralnim sredinama u Slavoniji,koliko se sećam.Po meni Šokački ima sličnosti sa Bunjevačkim ali nisam siguran jer kao što rekoh nisam lingvistaSada gledam malo po netu...ima i Recnik backih Bunjevaca
Mozda su backi specificni?
prvo sto mi pada na pamet su reci divanite i astal...jel se to koristi u Hrvatskoj?
''lipo'' kažu valjda i Dalmatinci.Nisam stručnjak za lingvistiku i eventualno bih ti mogao laički odgovoriti sa nekim primerima.
Npr. Hrv. Lijepo /Bunjevački Lipo itd. često sam svraćao u Gornji i Donji Tavankut i imaju Bunjevci relativno dosta reči u upotrebi koji se razlikuju od Hrv. Ali sve je uglavnom razumljivo, tako da ne vidim svrhu uvodjenja još jednog jezika u upotrebu kao službenog jezika ali to je moje mišljenje.
Izmedju ostalih i Bunjevci''lipo'' kažu valjda i Dalmatinci.
a mislim da ima razlike...na primer sonce, podsicaju, dida, astal, divanimo, moz nas, kalapac...''lipo'' kažu valjda i Dalmatinci.