Malo o Subotici

Da li ste Subotičanin-Subotičanka?

  • Da

  • Dodjoš

  • Ne

  • U prolazu


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
i ova je...juce uslikana i mazena :D

mac.jpg
 
Svuda je sve poskupelo. Inače jednom sam baš tu kupio neku jaknu.
jeste ali je ranije Buvljak bio simbol za jeftinu robu...sada moze nesto da se nadje ali...ja nisam zadovoljna ni cenom ni ponudom...
tekstil je uglavnom na svakoj tezgi isti ili slican...cvece je papreno skupo...
jedino sto je dosta povoljnije nego u radnji su cokolade razne, dezodoransi, samponi, sitnice za auto i tome slicno...
doista kome treba po kuci mogu se naci obicne majice pamucne od 300 - 500 dinara, torbice razne oko 1000 dinara i tome slicno..
 
Nije bas Subotica ali Palic je...to je tu :) Isto je to...
Meni nekada ok ispadnu kao ova...a nekada kao na drugoj pretera telefon sa bojama, a ne radim nikakva podesavanja, prosto nekada napravi te ludacke, preterane boje...ne koristim filtere i tako to...primetila sam da danas ovi noviji telefoni svi imaju skoro te nerealne boje...mada zavisi od osvetljenja...

s11.jpg

s12.jpg


ovo je Bg ali evo tu je skroz realno uhvatio boje...izgleda ima problema sa plavom

s13.jpg
 
Subotica je najseverniji grad u Srbiji ,drugi u Vojvodini po broju stanovnika.
Smeštena je na granici Subotičke peščare i ravnice na jugu.
Službeni jezici u gradskoj upravi su srpski , mađarski i hrvatski.


Pogledajte prilog 1072031

Subotica se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1391. godine, ali je sigurno starija ,
o čemu svedoče brojna arheološka nalazišta po obodu grada.
Utvrđeno je da su ljudi na ovom prostoru živeli još pre 1000 godina.
Sudbinu ovog mesta bitno je određivao položaj na putu između Evrope i Azije, a istorijski na granici dve
Sukobljene sile-Ugarske i Turske.

Pogledajte prilog 1072035

U čestim i velikim seobama došli su mnogi narodi...
Često su se menjali gospodari a i ime grada.
Od prvog - Zabatka 1391-promenjeno je više od 200 naziva , a najkarakterističnija imena su -
Szent-Maria, Maria-Theresiopolis, Maria Theresiastadt, Szabadka i Subotica.
(Izvori na nemačkom beleže i oblik Sawatitz.)



Pogledajte prilog 1072036



-Subotica je u vlasti Turaka bila od 1542 do 1686.
-1743 Marija Terezija proglašava grad slobodnim komorskim trgovištem.
-1779 Marija Terezija proglašava grad slobodnim kraljevskim gradom
Isti dan se danas obeležava kao Dan grada Subotice.
Status slobodnog kraljevskog grada donio je Subotici veću autonomiju i novo ime - Maria-Theresiopolis.
Od te godine počinje planski i ubrzaniji razvoj grada.
Samo bih te ispravio i dodao da je u Subotici od 06/05/2021 kao službeni jezik u upotrebi i Bunjevački.

Odbornici Skupštine Grada Subotice jednoglasno su usvojili izmene Statuta Grada čime je bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika, ušao u službenu upotrebu u ovom gradu.
 
Novosađani vole da najveću katoličku crkvu u gradu koja se nalazi u centru nazivaju katedralom. To je međutim apsolutno pogrešno, kako sa stanovišta imena, tako i statusa. Dakle tzv novosadska katedrala je samo župni dom i tako se zapravo i zove - Župni dom imena Marijinog. Tu je naravno župnik, što je manji crkveni čin od biskupa. E, pa u Subotici postoji prava katedrala sa sve biskupom u njoj:

Pogledajte prilog 1072327

Znači kod katolika je još uvek Subotica važnija od Novog Sada i on se nalazi u subotičkoj biskupiji. Šta treba da znamo o subotičkoj katedrali?


https://sh.wikipedia.org/wiki/Katedrala_sv._Terezije_Avilske_u_Subotici
Voleo bih da vidim izgled trga u XIX veku i ranom XX. Kad još nije bilo fašizma i spomenika pored.

Samo bih te ispravio i dodao da je u Subotici od 06/05/2021 kao službeni jezik u upotrebi i Bunjevački.

Odbornici Skupštine Grada Subotice jednoglasno su usvojili izmene Statuta Grada čime je bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika, ušao u službenu upotrebu u ovom gradu.
I zove se i Subatica.
 
U čemu se razlikuju bunjevački i hrvatski?
Nisam stručnjak za lingvistiku i eventualno bih ti mogao laički odgovoriti sa nekim primerima.
Npr. Hrv. Lijepo /Bunjevački Lipo itd. često sam svraćao u Gornji i Donji Tavankut i imaju Bunjevci relativno dosta reči u upotrebi koji se razlikuju od Hrv. Ali sve je uglavnom razumljivo, tako da ne vidim svrhu uvodjenja još jednog jezika u upotrebu kao službenog jezika ali to je moje mišljenje.
 
Sada gledam malo po netu...ima i Recnik backih Bunjevaca :)
Mozda su backi specificni? :)

Nisam stručnjak za lingvistiku i eventualno bih ti mogao laički odgovoriti sa nekim primerima.
Npr. Hrv. Lijepo /Bunjevački Lipo itd. često sam svraćao u Gornji i Donji Tavankut i imaju Bunjevci relativno dosta reči u upotrebi koji se razlikuju od Hrv. Ali sve je uglavnom razumljivo, tako da ne vidim svrhu uvodjenja još jednog jezika u upotrebu kao službenog jezika ali to je moje mišljenje.
prvo sto mi pada na pamet su reci divanite i astal...jel se to koristi u Hrvatskoj?
 
Nisam stručnjak za lingvistiku i eventualno bih ti mogao laički odgovoriti sa nekim primerima.
Npr. Hrv. Lijepo /Bunjevački Lipo itd. često sam svraćao u Gornji i Donji Tavankut i imaju Bunjevci relativno dosta reči u upotrebi koji se razlikuju od Hrv. Ali sve je uglavnom razumljivo, tako da ne vidim svrhu uvodjenja još jednog jezika u upotrebu kao službenog jezika ali to je moje mišljenje.
''lipo'' kažu valjda i Dalmatinci.
 

Back
Top