Khal Drogo
Elita
- Poruka
- 17.486
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ovo je apsolutno tačno.Miroljub Petrovic (2020) -Krstasi su bili zlikovci i koljaci,Bog je preko Muslimana spasao Jerusalim
Istina, Konstantinopol je genocidom nad katolicima isprovocirao reakciju križara. I opet je poživio neko vrijeme zahvaljujući križarima, koji su ga duhovno obnovili od perverzije. Kad su križari otišli, propao je, što je znak da je okrenuo leđa Bogu...Dok se razgovara o jezivom IV krstaškom pohodu, vrlo je važno imati na umu da su u datom trenutku odnosi rimokatolika i pravoslavnih bili na najgoroj tački od početka šizme. Iako je u snimku objašnjen jedan vrlo racionalni razlog za početak pljačke, ne pojašnjavaju se dovoljno jasno dublji uzroci.
Aprila 1182. godine, nešto više od 20 godina ranije, desio se jedan od najvećih pokolja u istoriji dotadašnjeg Carigrada. Nestala je ogromna većina od preko 60.000 rimokatoličkih žitelja grada. Latinska je četvrt bila poharana; dobrotvorna društva i crkve popljačkane i razorene. Razjarena rulja ubijala je svakoga; žene, decu, najstarije; pobijeni su bili čak i povređeni i bolesni ljudi na negovanju; žene silovane. Papskom izaslaniku su odsekli glavu i onda vukli njegovo unakaženo truplo po ulicama Carigrada. Preostalih ca. 4.000 preživelih zarobljenika, Vizantijci su prodali muslimanskim Turcima kao roblje, čisto da izvuku koju paricu.
Odnosi Istoka i Zapada uvek su se do tada kretali silaznom putanjom, praktično od najranijih početaka, odnosno od IV stoleća. Ali posle ovog stravičnog pokolja, kada se sve što je u X st. Liutprand Kremonski svedočio iz svog vremena u Carigradu, pokazalo ne samo tačnim već i preblagim.
U 1204. godini, među Mlečanima, bilo je onih koji nisu imali saosećanja prema Romejima. Matori slepi dužd Enriko Dandolo, jedan od ključnih činilaca 4. krstaškog pohoda, bio je svedok tih zbivanja; bio je učesnik tragičnog pokušaja pritiska na Romeje 1170-ih kada je flota doživela stravični debakl zbog epidemije kuge i morala se vratiti, a potom je često boravio u Carigradu kao izaslanik, uključujući i kao pregovarač na vizantijskom dvoru o reparacijama za pogrom iz '82.
Kriza iz 1171/2. godine i generalno ova zbivanja (bilo je hapšenja i konfiskacije mletačke imovine i pre nemilog događaja; u jednom danu je čak 10.000 Mlečana bilo pohvatano) potresli su duboko mletačko društvo, ostavljajući trajne pečate. Venecija, Đenova, Piza i druga mesta, krajem XII stoleća, razvila su jaku percepciju o Vizantincima kao civilizacijski nečemu na pola puta prema Turcima, a do zbivanja početkom XIII st. cele generacije su odrasle na pričama o vizantijskoj okrutnosti. U samom krstaškom ratu učestvovali su i neki pojedinci koji su pripadali porodicama koje su nastradale dvadesetak godina unatrag.
Naravno, ovo ne može nikada služiti kao opravdanje za užase koji su usledili u vreme pohare Carigrada, ali vrlo je važno razumeti složene romejsko-mletačke odnose u proteklih nekoliko decenija da bi se razumelo koji su to događaji i procesi doveli do toga što se desilo. Ovo posebno naglašavam jerbo imamo vrlo često slučajeve da se IV krstaški rat interpretira kroz prizmu zlih i ljubomornih Venecijanaca koji su došli i popljačkali grad, željni da imaju ono ono što drugi nemaju, toliko puta simbolički predstavljeno čuvenim Konjima Sv. Marka.
Nerazumevanje šire slike, ignorisanje konteksta i posebno dublje suštine, koja objašnjanjava uzroke, najveći je greh protivu istorije. Kao i, ništa manje, brkanje objašnjenja sa opravdanjima.
P. S. Ova zbivanja o kojima sam govorio imala su i direktne posledice na naše krajeve, jer je bio stvoren srpsko-mletački savez protiv Vizantije, u vreme velikog župana Stefana Nemanje. Vizantijska istoriografija u srpskoj pobuni vidi Mletačku republiku i kao originalnog instigatora (koji je Srbe diplomatskim i možda nekim sredstvima, nabedio da krenu u pravcu Kotora i dr.).
Jel neko čitao novu knjigu Pitera Frankopana o Prvom krstaškom ratu? Da li je za preporuku?
Kod nas nažalost nisu prevedeni ni Ransiman ni Tajerman sa svojim klasicima.
Коначан уарац крсташима на простору Леванта задао је један војсковођа невјероватне животне приче. Његово име је Бајбарс.