Ina će do kraja 2025. godine pokrenuti proizvodnju prirodnog plina iz planiranih jedanaest novih bušotina na sjevernom Jadranu, čime će, u sklopu milijardu i pol kuna vrijednog projekta, povećati ukupnu količinu proizvedenog prirodnog plina na razinu koja će, prema očekivanjima, pokrivati četrdeset posto potrošnje u Hrvatskoj, najavio je Péter Ratatics, predsjednik uprave Ine, prilikom obilaska plinskih bušotina, zajedno s ostalim članovima uprave, u povodu obilježavanja proizvodnje 22 milijarde kubičnih metara prirodnog plina iz nalazišta na Jadranu i sedamdeset godina rada Istraživanja i proizvodnje u Ini.Ina trenutno proizvodi oko 750 milijuna kubičnih metara prirodnog plina iz nalazišta na kopnu i moru, čime pokriva oko 25 posto od ukupne potrošnje u Hrvatskoj koja iznosi nešto više od 2,7 milijardi kubičnih metara prirodnog plina.Plin se u Jadranu proizvodi od listopada 1999. godine, Pri čemu je vrhunac bio dosegnut 2010. godine kada su jadranske platforme proizvele 1,7 milijardi kubičnih metara plina, a od tada je proizvodnja u konstantom padu, zbog iscrpljivanja nalazišta te trenutno iznosi 215 milijuna kubičnih metara plina.
Kako bi se zaustavio pad i povećala proizvodnja Ina je prije tri godine pokrenula razradni projekt Sjeverni Jadran u sklopu kojega je predviđeno bušenje novih nalazišta na postojećim plinskim poljima.
U funkciji 32 bušotine
Prilikom obilaska nalazišta organiziran je obilazak bušeće platforme Labin, Inine tvrtke-kćeri Crosco, koja trenutno buši šestu od planiranih jedanaest novih bušotina na kojima će, pokažu li se sva bušenja uspješnim biti postavljeno devet novih plinskih platformi koje će preko kompresijske platforme Ivana K biti povezani s plinskim transportnim sustavom u Hrvatskoj.Na dvije od do sad izbušenih pet bušotina, Iki B i Marici D, već je pokrenuta proizvodnja koja će biti na razini od ukupno 51,5 milijuna kubičnih metara plina godišnje.– Sada imamo 32 bušotine u funkciji. Ponosni smo na ovaj projekt započet prije tri godine, kako bi stavili u proizvodnju nove bušotine i osigurali dodatne količine plina, što će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo.Sada smo otprilike na pola projekta, a ukupno će biti uloženo milijardu i pol kuna. Riječ je složenom projektu koji pokazuje sposobnost Ine da provede ovakve off-shore investicije.
Za sad je teško govoriti o konkretnim količinama plina koje ćemo dobiti iz novih bušotina, ali očekujemo značajno povećanje, posebno bude li svih jedanaest bušenja uspješno, kao što je bio slučaj do sad, rekao je Ratatics.
Najveći samostalni istraživački projekt
Nikola Mišetić, direktor Istraživanja i proizvodnje, je istaknuo da je riječ o najvećem samostalnom projektu istraživanja plinskih nalazišta na moru u povijesti Ine, budući da su prethodna istraživanja rađena u partnerstvu s talijanskim ENI-jem, od kojega je Ina 2018. godine otkupila vlasnički udio u do tad zajedničkoj tvrtki koja je upravljala istraživanjem i proizvodnjom plina na hrvatskoj strani Jadrana.– U sklopu projekta, u idealnom scenariju izbušit ćemo jedanaest bušotina i postaviti devet platformi. Trenutno imamo 18 proizvodnih platformi na Jadranu, a bude li sve išlo prema očekivanjima, broj platformi povećat će se za pedeset posto u odnosu na sadašnji.To će značajno povećati proizvodnju. Posjedujemo potrebno znanje i iskustvo nužno za ovakve projekte i ponosni smo na činjenicu da ovu kampanju na moru Ina po prvi puta u povijesti provodi samostalno.Kompanija će kampanju na moru nastaviti i u sljedećem razdoblju kako bi ostvarila novu proizvodnju i puni potencijal s jadranskih polja.Važno je naglasiti da je svih pet dosadašnjih bušenja bilo uspješno, a dvije su bušotine već puštene u proizvodnju. Preostale tri će pričekati izgradnju platformi, a sada bušimo šestu, s ciljanom dubinom od 1.500 metara, rekao je Mišetić.
Natječaj za gradnju platformi, istaknuo je, bit će raspisan za desetak dana, a trebale bi biti postavljene i puštene u rad u periodu od početka 2024. do polovice 2025. godine.
Što će biti s potonulom Ivanom D?
Na upit novinara što će biti s potonulom platformom Ivana D, te ima li ona negativan utjecaj na okoliš odgovorio je kako se platforma i pripadajuća bušotina konstantno nadziru te da do sad nije bilo nikakvog negativnog utjecaja na okoliš. Nema propuštanja plina niti ga je bilo. Ronioci redovito pregledavaju lokaciju nikakvih incidenata nije bilo. Sama bušotina bit će likvidirana u proljeće iduće godine, a prijedlog Instituta Ruđer Bošković je da platforma ostane na morskom dnu kao umjetni greben.
Pa su tako sjebali i sebe i ljude u Inkeru i grad Zaprešić i cijelu državu koja je sad dobila još jednu tvornicu manje i ljude bez posla. Ali to nije bitno jer su se oni opskrbili...
