Ko su splitski vlaji?

Кроаторум, топонимија.
Кутуно нисам помињао, довољно је да сам дао остале топониме око Београда који се касније поикавио, да је био још један латинофони, поред Катуна, рецимо Чобанул, можда би код мене однео превагу. Овако, УЛАСИЗО, поред СЕРВИЗЕ, опет значи оно исто , као и на почетку.

Не знам да ли је јасно али Уласизо не може без:
books


Дакле Болеслав Влашића син.


Дракула ЗОРГИ
books


http://books.google.com/books?id=HO...wAA#v=onepage&q=bolezzo filio ulasizo&f=false

Interesantno kako neko uporno moze prodavati mooda za bubrege (toponimska analogija ne vazi, razmisli dobro zasto jer nije prvi put da pravis slicne greske) dok pred zdravim ocima se nalazi ocigledan znak prisustva Vlaha (moze biti i Mujo Draculum, samo ime kojeg si se uporno uhvatio ne mijenja nista) u sjevernoj Dalmaciji (Hrvatskoj, da je sin Srbina ili Rasanina, al' bi bila festa) u 11. vijeku, mnogo prije 1322. godine. :mrgreen:
 
Interesantno kako neko uporno moze prodavati mooda za bubrege (toponimska analogija ne vazi, razmisli dobro zasto jer nije prvi put da pravis slicne greske) dok pred zdravim ocima se nalazi ocigledan znak prisustva Vlaha (moze biti i Mujo Draculum, samo ime kojeg si se uporno uhvatio ne mijenja nista) u sjevernoj Dalmaciji (Hrvatskoj, da je sin Srbina ili Rasanina, al' bi bila festa) u 11. vijeku, mnogo prije 1322. godine. :mrgreen:

А откуд то теби да је Дракул влашко презиме пре Тепеша? Веома је оригиналан и упечатљив случај да би га било два , и то овај хрватски пре оригиналног. Брем Стокер?
 
А откуд то теби да је Дракул влашко презиме пре Тепеша? Веома је оригиналан и упечатљив случај да би га било два , и то овај хрватски пре оригиналног. Брем Стокер?
Zasto mislis da je Drakul originalno i upecatljivo prezime? Bram Stoker nema vise veze sa ovim pojmom/imenom nego Bela Lugosi iz Hollywooda.

Drac (drak) na vlaskom odnosno rumunskom, aromunskom, itd danas znaci vrag, djavo a verovatno je znacilo i zmaj, azdaja. Moze da znaci i zao ili --u pozitivnom smislu-- hrabar, preduzimljiv. Nazivati nekoga dracom moze biti znak divljenja, cuda i postovanja.

http://dexonline.ro/definitie/drac

A krajnji -ul je prosto svakodnevni gramaticki odredjeni oblik imenica muskog roda.

Zato te pitam, kako to mislis da Drakul nije rumunsko odnosno vlasko ime? A jeste, medju danasnjim Juznim Slovenima naides na hiljade ljudi sa prezimenom Drakulic. Nisu oni potomci Vlada Tepesa iz Vlaske nego asimilovanih Vlaha sa Balkana.
 
Poslednja izmena:
Drakul je reč romanskog porekla. To je jednostavna činjenica. Međutim, čovek koji se preziva Drakula, Drakulić, Žakula, Prvulović, Žužul, Kožul, Marulić, Bratulović, Radulović, Dežulović itd. ne mora biti i najčešće nije romanskog porekla. Ova romanska sufiksacija ili romanski koren može značiti

(a) da su njegovi preci bili prisutni u Dalmaciji kada su Rimljani njome gospodarili,

(b) da su tokom srednjeg veka prezimena lokalnog stanovništva registrovana/davana u gradskim središtima u kojima su se govorili različiti oblici latinskog jezika.

Što znači, dođe čoban kod ćate, a ovaj će: Tu sil drakul propriun! (Ti si pravi zmaj!) i zavede ga kao Drakul.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/80/Dalmatian_language_map_bgiu.jpg
Made by Bogdan Giuşcă
 
Poslednja izmena:
Primer Oče naš (Ćaće Nostru) na istrorumunskom koji je, ako je po molitvi suduti, po strukturi slovenski, makar koliko je i romanski jezik, ako ne i više:

Ciace nostru car le şti en cer,
neca se sveta nomelu teu.
Neca venire craliestvo to.
Neca fie volia ta, cum en cer, aşa şi pre pemânt.
Pera nostre saca zi de nam astez.
Odproste nam dutzan,
ca şi noi odprostim a lu nostri dutznici.
Neca nu na tu vezi en napastovanie,
neca na zbăveşte de zvaca slabe.

Ako je jidiš nemački, ovo je slovenski.
 
Poslednja izmena:
Priměr Oče naš (Ćaće Nostru) na istrorumunskom koji je, ako je po molitvi suduti, po strukturi slověnski, makar koliko je i romanski jezik, ako ne i više:

Ciace nostru car le şti en cer,
neca se sveta nomelu teu.
Neca venire craliestvo to.
Neca fie volia ta, cum en cer, aşa şi pre pemânt.
Pera nostre saca zi de nam astez.
Odproste nam dutzan,
ca şi noi odprostim a lu nostri dutznici.
Neca nu na tu vezi en napastovanie,
neca na zbăveşte de zvaca slabe.

Zasto mislis da je po strukturi slovenski?

Slazem se da je veliki broj (mozda vise od polovine) reci u istrorumunskom slovenski. Ipak, ako uzmes Oce Nasa za primer treba da drzis u vid cinjenicu da vec vekovima Istrorumuni cuju bogosluzje na slovenskom, a ne na njihovom maternjem. To vazi i za najosnovnije obrazovanje.

Znas li ti koliko dobro prva generacija dece Srba, emigranata u belom svetu, obrazovana na recimo svedskom, govore srpski jezik?
 
Drakul je rěč romanskog porěkla. To je jednostavna činjenica. Međutim, čověk koji se prěziva Drakula, Drakulić, Žakula, Prvulović, Žužul, Kožul, Marulić, Bratulović, Radulović, Dežulović itd. ne mora biti i najčešće nije romanskog porěkla. Ova romanska sufiksacija ili romanski korěn može značiti

Sufiksacija -ul je specificno rumunska odnosno vlaska. Nije opste romanska.

(a) da su njegovi prěci bili prisutni u Dalmaciji kada su Rimljani njome gospodarili,
Gresis. Nije bila samo Dalmacija nego celo Balkansko Poluostrvo. I Rimljani nisu njome gospodarili nego je poluostrvo bilo delo Rimskog Carstva. Pocetkom treceg veka nase ere svi slobodni muski zitelji carstva su dobili puno drzavljanstvo. Nacionalizam i rasizam nisu bili uobicajeni. Sirmium (Sremska Mitrovica) je bio jedan od cetiri glavnih gradova carstva. Od treceg do sestog veka (ukljucujuci Justinijana) razni "rimski" carevi rodjeni su na Balkanu. Dakle tvoja slika o porobljenom balkanskom narodu pod sandalama Rimljana je pogresna.
 
Poslednja izmena:
Zasto mislis da je po strukturi slovenski?
Nisam rekao da je po strukturi slovenski. Ne laži.

Sufiksacija -ul je specificno rumunska odnosno vlaska. Nije opste romanska.

Nisam rekao da je sufiks -ul opšteromanski. Ne laži.

Gresis. Nije bila samo Dalmacija nego celo Balkansko Poluostrvo.

Nisam rekao da su Rimljani gospodarili samo Dalmacijom. Ne laži.

I Rimljani nisu njome gospodarili nego je poluostrvo bilo delo Rimskog Carstva.
E baš su gospodarili. :zper: Vrlo interesantna paradigma, možeš li malo da razradiš svoju tezu?

Pocetkom treceg veka nase ere svi slobodni muski zitelji carstva su dobili puno drzavljanstvo.

A šta ćemo sa vlacima tj. servima tj. robovima? Ostali bez velikorumunske domovnice? :rotf:

Znam da su nas raskomadali sa svih strana ali, oladi bar malo sa velikorumunskim idejama.
 
Poslednja izmena:
Nisam rekao da je po strukturi slověnski. Ne laži.
Pa ti ne samo da si nepristojan nego se ne secas sta si napisao dve poruke gore. Pogledaj:


Priměr Oče naš (Ćaće Nostru) na istrorumunskom koji je, ako je po molitvi suduti, po strukturi slověnski, makar koliko je i romanski jezik, ako ne i više


Nisam rekao da je sufiks -ul opšteromunski. Ne laži.
Rekao si da je romanski, a rumunski je, odnosno vlaski.


Nisam rekao da su Rimljani gospodarili samo Dalmacijom. Ne laži.
Ogranicio si se na Dalmaciju, pogresno. Evo vidi:

(a) da su njegovi prěci bili prisutni u Dalmaciji kada su Rimljani njome gospodarili,







A šta ćemo sa vlacima tj. servima tj. robovima? Ostali bez velikorumunske domovnice? :rotf:

Znam da su nas raskomadali sa svih strana ali, oladi bar malo sa velikorumunskim idejama.

Ma kakvi vlaci bre? Vlaci su plod tvoje maste. A servus ne dolazi od Srba. Rimljani nisu ni culi o Srbima.

I kakva velikorumunska ideja? Ja govorim o istoriji a tobom vlada paranoja.
 
Pa ti ne samo da si nepristojan nego se ne secas sta si napisao dve poruke gore. Pogledaj:

Rekao si da je romanski, a rumunski je, odnosno vlaski.

Ogranicio si se na Dalmaciju, pogresno. Evo vidi:

Ma kakvi vlaci bre? Vlaci su plod tvoje maste. A servus ne dolazi od Srba. Rimljani nisu ni culi o Srbima.

I kakva velikorumunska ideja? Ja govorim o istoriji a tobom vlada paranoja.

Pošto vidim da ne vladaš dobro srpskim jezikom, objasniću ti šta ovo "po strukturi slovenski, makar koliko je i romanski jezik, ako ne i više" znači. To znači: istrorumunski je po strukturi i romanski i slovenski, negde pola-pola, a možda je čak malo više slovenski. Prema tome, ja nisam rekao da je istrorumunski jezik po strukturi slovenski.

Besmisleno je dalje diskutovati.
 
Zasto mislis da je Drakul originalno i upecatljivo prezime? Bram Stoker nema vise veze sa ovim pojmom/imenom nego Bela Lugosi iz Hollywooda.

Drac (drak) na vlaskom odnosno rumunskom, aromunskom, itd danas znaci vrag, djavo a verovatno je znacilo i zmaj, azdaja. Moze da znaci i zao ili --u pozitivnom smislu-- hrabar, preduzimljiv. Nazivati nekoga dracom moze biti znak divljenja, cuda i postovanja.

http://dexonline.ro/definitie/drac

A krajnji -ul je prosto svakodnevni gramaticki odredjeni oblik imenica muskog roda.

Zato te pitam, kako to mislis da Drakul nije rumunsko odnosno vlasko ime? A jeste, medju danasnjim Juznim Slovenima naides na hiljade ljudi sa prezimenom Drakulic. Nisu oni potomci Vlada Tepesa iz Vlaske nego asimilovanih Vlaha sa Balkana.

Једноставно, због тога што ДРАКО није оригинална влашка реч већ је могла да дође и из грчког, а друго, Тепеши су први документовани који су узели то презиме по надимку Влада Тепеша.
На колико их данас наиђеш у Румунији?
 
Pošto vidim da ne vladaš dobro srpskim jezikom, objasniću ti šta ovo "po strukturi slověnski, makar koliko je i romanski jezik, ako ne i više" znači. To znači: istrorumunski je po strukturi i romanski i slověnski, negdě pola-pola, a možda je čak malo više slověnski. Prema tome, ja nisam rekao da je istrorumunski jezik po strukturi slověnski.

Besmisleno je dalje diskutovati.
Objasni, molim te, koji deo strukture istrorumunskog je specificno slovenski.
 
Једноставно, због тога што ДРАКО није оригинална влашка реч већ је могла да дође и из грчког, а друго, Тепеши су први документовани који су узели то презиме по надимку Влада Тепеша.
На колико их данас наиђеш у Румунији?
A sta je to originalna vlaska rec? Vlaski jezik je formiran iz latinskog kao osnovnog, sa vaznim slovenskim uticajem u recniku i izgovoru kao sto i sa balkanskim (preslovenskim) karakteristikama. U svetu postoje i drugi jezici koji su formirani iz razlicitih korena, na primer engleski.


Ipak je besmislena tvrdnja da drac (drak), dracul nije vlaska rec.

Danas u Rumuniji ima dosta ljudi sa prezimenom Draculescu.

Uzgred, nije Tepeš nego Cepeš. Rumunsko slovo Ț se cita c.
 
M O N U M E N T A HUNGÁRIÁÉ HISTORICA.

PEST, 1867.


Zerni Péter Spalatóban szent Péter templomát építi és megadományozza.
1080.

...

† Comparavi nomine Negozai a Duymo filio Stresinna pro. VI sol. pro fine coram Fusco Tiberi et Drago Muti. Similiter comparavi servum nomine Dragaza a presbitero de Orechoa pro V sol. coram Basilio Stasucco et Lampredio Cybriulo, cui et C pecora et II vacce atque par bouuum (így) dedimus ad opus eiusdem ecclesiae, et sit ibidem.

Emimus puerum adhuc paruum qui nuncupatur Slobba 56a suo genitore, quem studio litterarum erudiri fecimus, quemque libertavimus, et usque ad presbiterii honore subfecimus ad eiusdem ecclesie opus, ibi illum perpetuo manere fecimus. Et dedimus Petrum Dracculum, quem comparaui a Catarinis pro III sol. Comparavi Zorgi Dracculum a Bartholy setnico pro VIII sol. coram Archiepiscopo et Johanne capellano pro fine. Comparavi servum Andriulum nomine, quod dedi patri suo XL sol. ad laborem, et non habenti unde reddere, tuli prenominatum filium pro sol. Compara – – – pro I sol. et I staro de grano pro fine in tali pacto; ut si daret servum similem sui, liber abscederet; sin autem, in perpetuum fieret ecclesie servus; coram omnes fratres, et coram sorore sua hoc firmatum est. Denique comparavi servum nomine Pribilum ex Olmisanis pro IIII sol. de preda et gradinna. Comparavi servum nomine Bolezzo filio Ulasizo de preda et ex desa pro VII sol. coram omnes monachos. Ad hec comparavi servura nomine Dragadet de Gurgi filio Berivoy pro uno mernico, qui fuit manupresso de Ludino, et ipso mediator ex servo. Denique comparavi servum nomine Dedona cum filio de mulier Casari et de filiis suis pro III solidis pro fine ante ecclesiam, et coram omnes monachi et omnes Tugarini. Adhuc quoque comparavi servum nomine Maracus de Radaslavo de Narento pro I caballum pro fine. Comparavi servum nomine Vilcota, quod dedit mihi Tollanus pro servum, quem furavit Mirusclavo pater Tollani per manupriso, coram Bartholy setniquo. Comparavi servum Radovano nomine, et compisanis, pro X soli., et Dedullum per manum ad Ursanum de Sirnounyze. Denique comparavi servum filius Mirane, et dedit michi per se puerulum nomine Bratessa coram Brano iupano et filio eius, et prenominatus filius Mirane per manupriso. Et emi seruum nomine Nycola, et soror eius nomine Marina, et monacho Sancti Bartholomei pro III sol. pro fine. Comparavi servum nomine Desinna de Micha Tigala pro VII sol. pro fine per manupriso pater suus Vilconiza coram Sarubba iupano, et Gregorio scafiule, et Nyciforo filio Telina. Denique comparavi servum nomine Lubizo de Gruba filio Purci pro I ancilla et I serviolum rogante me patre suo ut illum redimerem, coram Marslico Rusino et Grubizo suo consobrino, pater vero suus per manupriso et mater, ante presentiam horum testimoniorum 57Duymo de Frenine, et Vilkiki, et nepus suus Pradano, et omnes monachi. Comparavi servum nomine Raccana, qui fuit Usemiro de Subbenzani pro III sol. pro fine. Comparavi Lutizo servum, nam ipse Lutizo mihi debebat III sol.; non habenti unde redderet, dedit se mihi servum coram duo filii Ededrago et Stiglizo. Comparavi servum nomine Perriuna pro II sol. pvo fine. Dedit Zacharias filium suum Chudali nomine, ut esset servus Sancti Petri pro III sol. pro fine. Et Raccana similiter dedit filium suum Belatiza in prefata ecclesia in sempiternum. Denique Dabressa dedit filium Strosit in memorata ecclesia, ut esset servus in sempiternum. Comparavi servum nomine Velcoz de Nebistan pro II sol. pro fine. Utecha et duo filii sint similiter in ecclesia Sancti Petri. Porcarus similiter se dedit in nominata ecclesia, eoque illum curavit Decara Abbas cum magno dispendio, quam habebat in capite. Comparavi medium molinum de Brataza fratre Zezani, quem dedit Crivali Rex pro XXV cubiti de lenzo et I galeta de vino pro fine, coram Madio longo et Formino salato, et alium medium fuit de Sancto Petro, dedit illum mihi presbiter, et omnes servi Sancti Petri, ut illum laborarem, ut fieret medietas mihi, et alia medietas illis, coram duo filii Cacaunti, et duo filii Rivelli.

Omnia ista, queque prelibata sunt, volumus in sempiternum ecclesiam habere; nostris autem filiis ad regendum hec omnia committimus; sed tali modo, ut que ibi sunt oblata, regant, custodiant, conservent, et ab omni perturbationis incursu defendant; cotidianum ut habeat officium; elaborent non ad opus suum, sed ad ecclesie, et ibi servientibus illud custodiant. Quodsi, quod absit, aliquis eorum aliter, preter quod precipimus, egerit, ut ad suum opus illud retinuerit, iratum habeat trinum et unum Deum, et maledictionem CCCX et VIII sanctorum patrum consequatur, et in perpetuum nostram possideat maledictionem.
...
Et ego Isac Habas Sancti Stephani hoc scripsi.

(Ezen okmány rövid kivonatát Farlati közli Illyricum Sacrum III. köt. 154. l.; egész szövegét Carrara Ferencz tette közé, Archivio Capitolare di Spalato, Spalato 1814. 51. sköv. ll.)

http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll/wenzel/1/464/47f?LPHitCount=0



Ova dva izvora (oba mađarska) imaju Zorgija:
http://www.arcanum.hu/mol/lpext.dll/wenzel/1/464/47f?LPHitCount=0
http://books.google.com/books?id=HOAUAAAAYAAJ&pg=PA49#v=onepage&q&f=false

... a ova dva (oba hrvatska) imaju Zorzija:
http://hr.wikisource.org/wiki/Codex_diplomaticus_Regni_Croatiae,_Dalmatiae_et_Slavoniae
http://www.archive.org/stream/documentahistor00ragoog/documentahistor00ragoog_djvu.txt

Oboje ne može biti ispravno.
 
Poslednja izmena:
Да ли ће се, коначно, схватити чињеница да ( без обзира, дошли они у 7. веку или били староседеоци) Порфирогенет бележи само Србе до западне границе Паганије. И ту моментално престаје прича одакле и ко су Влаји, да ли су католици или православци. БЕСПРЕДМЕТНО.

Splitski Vlaji su kao svi Vlasi na Balkanu potomci preseljenog stanovnistva Rima i Juga Italije posle pada Zapadnog Rimskog Carstva..
To je uglavnom stanovnistvo Blisko-istocnog porekla kojeg su Rimljani preselili u Centar Rimske Imperije-uglavnom su radili kao robovi Rimskih Senatora ...
Rimski Senatori su imali 850 000 robova..
 
A sta je to originalna vlaska rec? Vlaski jezik je formiran iz latinskog kao osnovnog, sa vaznim slovenskim uticajem u recniku i izgovoru kao sto i sa balkanskim (preslovenskim) karakteristikama. U svetu postoje i drugi jezici koji su formirani iz razlicitih korena, na primer engleski.


Ipak je besmislena tvrdnja da drac (drak), dracul nije vlaska rec.

Danas u Rumuniji ima dosta ljudi sa prezimenom Draculescu.

Uzgred, nije Tepeš nego Cepeš. Rumunsko slovo Ț se cita c.

Koja bre zemljače besmislena tvrdnja, drako je originalno grčka reč koja je ušla u latinski, ( čaj je ova sufiksacija sa DRACU bliže grčkom nego latinskom) ali čak ni Vlasi a naročito oni sa teritorije Grčke nisu morali da je prime od Latina, odnosno sa velikom dozom verovatnoće nisu, jer su do latinizacije, kad god da je nastupila, odmah po uspostavljanju Istočnog Rimskog carstva ili kasnije pod Venecijom, govorili isključivo grčki.

A koliko ih ima u Grčkoj? DRAKOU ( DRAKU) DRAKOULI, DRAKULIAKIS, DRAKULIAS , sve Vlasi?

A zasto je vazno da li je Zorzi ili Zorgi ispravno? Kao sto je Tandoori Masala vec rekao, vazni su Dracculum i Ulasizo.

Naravno da su važni ali ne onako kako ti i on zamišljate nego u kontekstu.

Posmatraj , recimo sad kad znaš da postoje Grci koji se prezivaju tako, ime ZORGI DRAKOULI , a posle ću da ti objasnim zašto Draccoulum ne moše da bude prezime.
 
Poslednja izmena:
Koja bre zemljače besmislena tvrdnja, drako je originalno grčka reč koja je ušla u latinski, ( čaj je ova sufiksacija sa DRACU bliže grčkom nego latinskom) ali čak ni Vlasi a naročito oni sa teritorije Grčke nisu morali da je prime od Latina, odnosno sa velikom dozom verovatnoće nisu, jer su do latinizacije, kad god da je nastupila, odmah po uspostavljanju Istočnog Rimskog carstva ili kasnije pod Venecijom, govorili isključivo grčki.

A koliko ih ima u Grčkoj? DRAKOU ( DRAKU) DRAKOULI, DRAKULIAKIS, DRAKULIAS , sve Vlasi?



Naravno da su važni ali ne onako kako ti i on zamišljate nego u kontekstu.

Posmatraj , recimo sad kad znaš da postoje Grci koji se prezivaju tako, ime ZORGI DRAKOULI , a posle ću da ti objasnim zašto Draccoulum ne moše da bude prezime.

Hoces reci da Dracculum (pazi, pise Dracculum, a ne Draccoulum) nije u prvom padezu? Ne brini, znam dovoljno latinskog. Na primer iz gornjeg izvora

Et dedimus Petrum Dracculum, quem comparaui a Catarinis pro III sol. Comparavi Zorgi Dracculum a Bartholy setnico pro VIII sol

znaci

I dali smo Petrusa Dracculusa (to je cetvrti padez, kojim odgovara u prvom padezu Petrus Dracculus), koga sam kupio od Katarinica (to su kaludjerice) za 3 solidusa. Kupio sam Zorgusovog (Zorgi je drugi padez Zorgusa) Dracculusa od Bartholya setnikusa (to je nekakav dostojanstvenik) za 8 solida.

Po tebi ovaj rob --Petar Drakul-- je bio Grk? Sta je trazio u tom delu Hrvatske? A Zorgus je neko drugi cije prezime ne znamo, ali nije on Dracculus.
 
Poslednja izmena:
Hoces reci da Dracculum (pazi, pise Dracculum, a ne Draccoulum) nije u prvom padezu? Ne brini, znam dovoljno latinskog. Na primer iz gornjeg izvora

Et dedimus Petrum Dracculum, quem comparaui a Catarinis pro III sol. Comparavi Zorgi Dracculum a Bartholy setnico pro VIII sol

znaci

I dali smo Petrusa Dracculusa (to je cetvrti padez, kojim odgovara u prvom padezu Petrus Dracculus), koga sam kupio od Katarinica (to su kaludjerice) za 3 solidusa. Kupio sam Zorgusovog (Zorgi je drugi padez Zorgusa) Dracculusa od Bartholya setnikusa (to je nekakav dostojanstvenik) za 8 solida.

Po tebi ovaj rob --Petar Drakul-- je bio Grk? Sta je trazio u tom delu Hrvatske? A Zorgus je neko drugi cije prezime ne znamo, ali nije on Dracculus.

Као прво , тај део Хрватске је до тог времена био Византијска колонија, но то није толико битно.
Битно је да је латинска граматика врло слична српској и ону реченицу можеш протумачити са:

дали смо Петра Дракулума... и купили Зоргијевог Дракулума,

а ти знаш где се у латинском језику ставља суфикс улум ? Проучи па ми одговори, дотле ова два дракулума могу да сматрам само надимцима, инструменталима који се дају нечем злом , обесном, лошем .

Као што ни Балабан не мора експресно да значи презиме, јел тако?
 
Poslednja izmena:
Као прво , тај део Хрватске је до тог времена био Византијска колонија, но то није толико битно.
Битно је да је латинска граматика врло слична српској и ону реченицу можеш протумачити са:

дали смо Петра Дракулума... и купили Зоргијевог Дракулума,

а ти знаш где се у латинском језику ставља суфикс улум ? Проучи па ми одговори, дотле ова два дракулума могу да сматрам само надимцима, инструменталима који се дају нечем злом , обесном, лошем .

Као што ни Балабан не мора експресно да значи презиме, јел тако?

Ime --u prvom padezu-- nije Petrus Dracculum nego Petrus Dracculus. Ili, na danasnjem, Petar Drakul.

Slabo znas latinski i tvoj prevod je netacan.
 
Ime --u prvom padezu-- nije Petrus Dracculum nego Petrus Dracculus. Ili, na danasnjem, Petar Drakul.

Slabo znas latinski i tvoj prevod je netacan.


Ма, свака ти част, онда, молим те упознај још једног земљака, Влаха, овог пута у морима Етиопије

picture.php


Док се у крају о коме говоримо, употребљава слична реч за санџаму, која се сматрала веома озбиљном претњом поповима:

books


Много нека гадна ствар. Влашка?


Po tebi ovaj rob --Petar Drakul-- je bio Grk? Sta je trazio u tom delu Hrvatske?

A šta je tražio ovaj Kipranin, pa sa celom porodicom i ostalim nakotom otišao PRO BONO

books
 
Poslednja izmena:
Ма, свака ти част, онда, молим те упознај још једног земљака, Влаха, овог пута у морима Етиопије

picture.php


Док се у крају о коме говоримо, употребљава слична реч за санџаму, која се сматрала веома озбиљном претњом поповима:

books


Много нека гадна ствар. Влашка?

Nema veze sa trenutnom temom.

A šta je tražio ovaj Kipranin, pa sa celom porodicom i ostalim nakotom otišao PRO BONO

books

Koji Kipranin, bre? Cyprianus je licno ime, rasprostrano vec vekovima medju hriscanima. Daj, potrudi se da procitas i protumacis tekstove pre nego sto ih ovde postavljas. Izgleda da pojma nemas sta pise u gornjem tekstu.
 
Poslednja izmena:
Nema veze sa trenutnom temom.
Koji Kipranin, bre? Cyprianus je licno ime, rasprostrano vec vekovima medju hriscanima. Daj, potrudi se da procitas i protumacis tekstove pre nego sto ih ovde postavljas. Izgleda da pojma nemas sta pise u gornjem tekstu.
Na žalost, još mi nisi istumačio tvoje viđenje drugog Drakulusa, valjda ne misliš da treba da idu separatno. Što se tiče kretanja Vlaha, do uspostavljanja Moldavije i Vlaške, dakle do Rada Crnog ( za koga tvrde da je od Nemanjića) i Bogdana iz Pčinje koji je doveo toliko naroda da su se selili devet meseci od Vranja do Maramureša i repopulirao Moldaviju posle tatarske dugogodišnje okupacije, nisu zabeležena masovna kretanja ljudi koji se danas nazivaju Rumunima ( namerno ovakva kvalifikacija) vlaškog i slovenskog porekla. Naročito ne prema zapadu.
 
Splitski Vlaji su kao svi Vlasi na Balkanu potomci preseljenog stanovnistva Rima i Juga Italije posle pada Zapadnog Rimskog Carstva..
To je uglavnom stanovnistvo Blisko-istocnog porekla kojeg su Rimljani preselili u Centar Rimske Imperije-uglavnom su radili kao robovi Rimskih Senatora ...
Rimski Senatori su imali 850 000 robova..

Savremena genetika te u potpunosti demantuje.
 
Zanimljiv pasus iz clanka Morlaci (Vlasi) gledani s mletačke strane, autora Grge Novaka:


U XIII stoljeću (oko god. 1215—1219) srpski veliki župan Stjepan u ugovoru koji sklapa sa dubrovačkim knezom Ivanom Dandolom i dubrovačkom komunom Dubrovčane naziva »Vlasima«1. Isto tako naziva Dubrovčane Vlasima i bosanski ban Matija Ninoslav u svojoj potvrdi povelje bana Kulina Dubrovčanima, godina 1234 2. Isti Matija Ninoslav naziva istim imenom Dubrovčane 22. ožujka 1240 godine u povelji, kojom obećava Dubrovčanima mir i prijateljstvo 3. On to čini i u svojoj povelji izdanoj mjeseca ožujka 1249. 4

Nema sumnje da je u ovo vrijeme za pisare u bosanskoj i srpskoj dvorskoj kancelariji »Vlah« bio isto što i »Latin«. Sačuvao nam se i latinski prijevod prve isprave, i to iz XIII vijeka, i u prijevodu se na mjestu »Vlah« kaže »Raguseus«.
[...]

1 Codex Diplomaticus — Diplomatički Zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, sabrao i uredio Tade Smičiklas, JAZU, sv. III, Zagreb 1905, 140.
2 God. Dipl. III, 1905. 427.
3 God. Dipl., IV, 1906. 107 i 108.
4 Codex Diplomaticus, IV, 1906, 386 i 387.


http://imoart.hr/portal/ljudi/etnoe...lasi-gledani-s-mletake-strane-grga-novak.html

Tako je. Taj dokumenat sam i citirao na svojoj temi o Vlasima, i više puta postavljao na forum Krstarice.

'Србљин' se prevodi kao 'Sclavo' ili 'Sclavus' u istome...
 

Back
Top