Сребрена
Poznat
- Poruka
- 8.130
Neka bude tako da su Rusi zvali Vlahe Frjagovima., samo kaži od koje godine ?Frjag je stari ruski naziv za Talijane (latine). Ali dobro, ti ocito bolje poznajes stare ruske rukopise (odn. ruske prevode vizantijskih polemickih spisa) od A. Popova.
Da brojimo i računamo naglas?
Popov piše u 19.veku.
Tumači rusku redakciju iz 16. veka, gde piše da su Frjagovi poluverci.
Frjag je ličnost vezana za stradanje Jovana Sočavskog 1492.godine,znači iz 15.veka i nije nemoguće da se pojavi u redakciji iz 16.veka.
Originalno "Prenije" je iz 13.veka na grčkom jeziku (pamflet protiv katolika i unijaćenja).Da li tu se pominje Frjag iz 15.veka, pomenut u 16.veku?
Nađi Popovljevo tumačenje starije redakcije prevoda na ruski iz 1348.godine, da vidimo ima li Frjaga iz 15.veka tu?
Osim toga, koliko Popov u 19. veku, na osnovu rukopisa 16.veka (gde je Frjag=poluverac), može da potvrdi poluverce Nemanjinog i Savinog doba, s kraja 12.veka, naslikanih u Arilju u 13. veku (Gračanici, Mileševi..) , pomenutih u Zakonu cara Stefana (vrlo odvojeno i od latinske vere i od pravoslavne religije i od jeretika ) u 14.veku? Isto ih razlikuje i Kašić u slično vreme 16ovekovnoj ruskoj redakciji Prenija
Ne opisa li Sava u Žiči 1221. lepo te poluverce rečima koje se nikad ne koriste za rimokatolike?
"Zli jeretici, trikleti babuni, koji se lažno nazivaju hrišćanima"
Ne opisa li i Nemanjin sin Prvovenčani "triklete"?
".... čujem da se lukavi brzo ukorenio... da deli nedeljivo božastvo, što govoraše bezumni Arije, .... 'Arije, bezumni, koji Trojicu preseče."
Teodosije i Zakon cara Stefana koriste iste reči i opis kazne za poluverce: "A ko se, ne povinujući se, utvrđivaše u bogomrskim jeresima, ovoga proklevši a velikim beščašćem iz cele svoje zemlje izgonjahu"."
Sve je jasno vidljivo golim očima i potkrepljeno izvorima istog doba, samo ko se klanja Jirečeku, izgleda oči nema.To je nova "Slepa austrijska vera"?
Nepisano pravilo te vere:"Vi koji ulazite u hram Jirečekov, ostavite svoje oči i svoj razum ispred vrata hrama"

Opet ćeš da se osramotiš kao po pitanju kako izgleda latinski krst

Nisi čuo da čovek devoluira kad ne uspe da nauči na sopstvenim greškama?
Što se teme tiče, na belim ogrtačima poluveraca ipak je krst (ne onaj "časni" zbog koga ih proganjaju), nego poluverski
I na "peškiru" je takođe znači krst (zna neko pravilniji termin? pre nego ga imenujem latičnim krstom?)
![]()
![]()
Фреску у Ариљу, са приказом полувераца, радили су фрескописци из Солуна.
Слични мотиви из средњевековне Босне са "заобљеним" крстом
![]()
![]()
http://slavicbosnia.weebly.com/mit-o-bogumilstvu-bosanske-crkve.html
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Ploča_Kulina_bana.jpg
http://free-zg.t-com.hr/Andelko/Slike/Zmaj.jpg
На сличан начин (уписивањем шестара у кругу, а не укрштањем правих линија) праве "крст", односно све мотиве данашњи неопагани,посебно кад знак обликују на дрвеној подлози ..напр
![]()
Свето камење у Белорусији иначе зову "бабама" (ако ће неко, трагом М.Будимира да истражује везе бабуна и катара), ово је једна "баба"
![]()
Prestani se vise sramotiti. Zar je moguce da ne vidis karakteristican latinski krst s donjim dugim krakom?
Врло сличан, "заобљени" крст код катара Лангедока
![]()
![]()
Memorial Stone on The Field of the Burnt Ones, Montségur
Укуцати латински крст,latin cross у гугл претраживач
To su samo stilizacije (vrste) tzv. grckog krsta na steccima. Beslagic (Stecci: kultura i umjestnost, str. 179. i 192.)...(vidim nesto slicno i kod Baslera na onoj Lekizanovoj temi). ....onda se na ovom jednodnevnom simpozijumu namece jedan naucno fundiran zakljucak da samo moze biti rijec o - rimokatolicima:
![]()
A zatim, bez izvinjenja Srebreni ili objašnjenja "zašto imam oči a ne vidim ništa" , čuveni (katolik,hehehe) Pavle opet postaje Savle :
Vojislav J. Djuric je na jednom medjunarodnom kongresu vizantologa spomenuo taj neobicni krst, gdje se krakovi postepeno uvecavaju prema krajevima. Koliko sam shvatio (francuski) tekst, on se pronalazi na freskama u pravoslavnim crkvama i manastirima, naslikan na odorama crkvenih dostojanstvenika i svetaca u sinajskim manastirima, po Kapadokiji, u Kurbinovu, Veljusi, crkvi Svete Sofije u Ohridu i crkvi Svetog Nikole u Prilepu, te primjecivao se u tom kontekstu do kraja 12. vijeka, s par izuzetaka (jedna freska u Rusiji i jedna minijatura, oba primjera iz 13. v.), a nakon tog perioda se koristi u oznacavanju rimokatolika i jeretika, potom, navodi fresku u crkvi sv. Ahilija u Arilju i predstavu Strasno suda (Mileseva) kao primjere.
http://1-ps.googleusercontent.com/x...KPQ1/xdjurica.jpg.pagespeed.ic.QdWaaRdHVD.jpg
Vojislav J. Djuric, Fresques du monastere Veljusa, Akten des XI. Internationalen Byzantinistenkongresses Munchen 1958, 1960, S.118.
Nisam imao vremena da pronadjem sve freske, nadam se da je ovo dovoljno...
Kurbinovo, Sv. Vasilije Veliki i Sv. Jovan Zlatousti:
![]()
Cvetan Grozdanov i Lydie Hadermann-Misguich, Kurbinovo, Skopje, 1992, ilustr. br. 10.
Sv. Jovan Zlatousti u Veljusi:
![]()
Petar Miljkovic-Pepek, Veljusa: Manastir Sv. Bogorodica Milostiva vo seloto Veljusa kraj Strumica, Skopje, 1981, sl. 45.
Mileseva, freske Strasnog suda:
1. Novija priprata. Freske Strasnog suda, deo severnog zida sa svodom i istocni zid.
Deo severnog zida. Na donjem delu luka: vrata raja. Gore, u svodu: apostoli na prestolima ca cetama andjela; ispod njih: fragment raja - pravedni razbojnik, Bogorodica na prestolu sa dva andjela; dole: starozavetni oci u raju.
Istocni zid, gore: Hristos - Sudija sa Bogorodicom, sv. Jovanom Pretecom i cetama andjela; levo: Hetimasija sa Adamom i Evom; dole: andjeli navode gresnike u reku ognjenu.
![]()
2. Novija priprata. Freske Strasnog suda. Juzni zid sa delom svoda i deo zapadnog zida.
![]()
Svetozar Radojcic, Mileseva, Beograd, 1963, Ilustr. freska Strasnog suda, deo severnog zida sa svodom i istocni zid.
Крст
![]()
( KRST KNEZA MIROSLAVA) ?
Poslednja izmena: