investigator
Primećen član
- Poruka
- 915
A sad genetika. Interesantno je da postoji pet pojedinaca koji su se testirali kao J2b sa izrazito bliskim haplotipovima (neki su potpuno identični, a neki s malom razlikom) što znači da su definitivno istog porijekla po muškoj strani. To su: Stojanović, Dragoš, Jurčević, Delić i analizirani Krljić.
O Krljiću sam već napisao, ali da vidimo ostale.
Stojanović koji se analizirao je iz mjesta Vračev Gaj u Banatu. Starosjedilačka su porodica i nisam uspio da nađem ništa konkretno o njihovom porijeklu. Moguće da je i prezime kasnijeg nastanka.
O prezimenu Dragoš nemam nikakvih podataka u smislu odakle je testirani pojedinac.
Jurčević na 12 markera ima identičan haplotip Krljiću. Sem toga testirana su dva Jurčevića (jedan iz Viteza, drugi iz Imotskog) koji imaju skoro isti haplotip. Jurčevići su poznata imotska porodica doseljena u Imotski iz Duvna (gdje ih takođe ima) negdje u 18. vijeku. Za katoličke rodove zapadne Hercegovine obično nema istorije prije 17.vijeka (poznato nam je i zašto). Međutim našao sam jedan interesantan tekst pa ću ga ovdje prenijeti. Zove se Naseljavanje albanskih plemena u zapadnoj Hercegovini
"Turci su nakon pustosenja dijelova Sandzaka i Hercegovine, posebno nakon Beckog rata 1683-1699, kada su dijelovi Hercegovine prema Mlecanima, koji vode ratove s njima vec od Kandijskog rata 1645-1669, dovlacili novije stanovnike.To su bili Albanska plemena Gruda, Hoti, Klimenta, katolicka
Sva ta plemena su imale izvornu narodnu pjesmu, koju su dovukli s sobom.Zvala se Genge, ili Djenge na Albanskom, na Slavenskom ili modernijom je Ganga.Naselja koja su ta plemena naselili najvise se nalaze na prostoru opcina Tutin cirka 90%, Rozaje, ali ta katolicka plemena su isla u unutrasnjost, i pouzdano se zna, da su naselila i regij danasnje Hercegovine, gdje su naselili nekoliko selektivnih naselja.
Imas masa katolickih sela tipa Klimenta, Grude, pa i Albanski nazivi preovladavaju u nekim naseljima danas.Zapravo, moze se reci da Duvanjski katolici nemaju nikakve veze s Gangama, to su kopirali od izvornih Albanskih doseljenika u Hum, koji su se kasnije stopili 90% U Hrvatski etnicki korpus, nakon stoljeca boravka u tom kraju.Nije to nista cudno
Krajem 17. vijeka izdešavalo se nekoliko neuspješnih buna na sjeveru današnje Albanije a dijelovi pobunjenih plemena su raseljeni u 3 pravca. U Istru, tačnije u selo Peroj blizu Pule doselili su pravoslavni Albanci iz okoline Skadra. Inače Peroj na albanskom znači livada. U periodu između 1726-1733. u Selo Arbanasi blizu Zadra doseljeni su takođe Albanci, njih oko 500, opet iz okoline Skadra. Treća skupina je naseljena u Hercegovinu i takođe je u direktnoj vezi sa pobunama na sjeveru Albanije. Ovdje treba skrenuti pažnju na dva pojma koja su se do dan-danas zadržala među autohtonim hercegovačkim stanovništvom, a to su: Škutorija i Škutori.
U Mostaru Škutorijom zovu predio koji ide od Žovnice - zapadnog izlaza iz Mostara prema Mostarskom blatu i Čitluku pa sve preko Lištice do Imotskog. Interesantno je da u Ljubuškom npr. Škutorijom zovu predio između Vrgorca i Imotskog. Pojam škutori je još ranijeg datuma jer je poznato da su Mlečani u svojim redovima imali masu plaćenika iz albanskog plemena Skutari s kojima su Bošnjaci ratovali godinama prije ovih migracionih valova, pogotovo na ovim graničnim područjima prema Mlecima a tim su imenom zvali i svo stanovništvo koje je gravitiralo Skadru. Ovo doseljeno stanovništvo nakon buna i nereda je osim jezika, bilo prepoznatljivo i po oštrom temperamentu koji je odudarao od postojećih normi ponašanja. Ganga je jedna od karakteristika Skutara ... inače je ganga iskrivljeni oblik albanskog leksema kenge. i Dan-danas se u modernom albanskom pjesma kaže kenge a kengetar znači pjevač iliti gangaš po naški.
Recimo naziv sela Drinovci je tipični albanski naziv, korijen toponima potiče od labnaske regije Drim, stanovništvo na rejonu Drinovaca i jesu Albanci sa područja Drima - Drimovci, toponim je nastao kao sjećanje na stari zavičaj no vremenom je to evoluiralo u današnji naziv.
Toponim Grude takođe jasno govori da su mjesto osnovali doseljenici iz albanskog plemena Grude.
Osim gange, kao specifičnog elementa, i u narodnoj nošnji se mogu naći brojni identični elementi što je još jedan pokazatelj veze sa albanskim govornim područjem.
Ovdje je možda bitno istaći da je fra Branko Krilić i među katolicima sela Guča Gora kod Travnika zabilježio pjesmu "Napij mi konja" u kojoj se nalazi 6 albanskih riječi.
Dio albanskih porodica iz plemena Klimenata se zaista naselio tokom 1738. god. u sela Hrtkovci, Jarak i Nikinci - u Sremu, a njihovi potomci se danas deklarišu kao pripadnici hrvatske nacionalnsoti.
Klimente su doseljavanje i u Jajce, imas cisto selo Hrvatsko zove se KLIMENTA.Pametnom dosta
Klimente su bili veliki katolici, ali tamo gdje nije bilo crkvenog klera presli su na Islam
Koliko ja znam, ovo je bio popis Klimenti na Sandzaku
Evo, ovo je veoma znacajno, papski popis Klimenti na Pesteru, ta regija je opustosila posebno nakon Pikolominijevog pohoda na Skopje, kroz Sandzak, gdje sve Muslimansko sto je nasao, pobio ili protjerao.Tu Turci naseljavaju Klimente
Papski skriveni popis Klimenti na Pesteru 1721 godine
Kamesnica 39 porodica=410 clanova
Medjugor 13 porodica=99 clanova
Aliverovice 5 porodica=41 clan
Rasno 4 porodice=30 clanova
Tuzinje 14 porodica=30 clanova
Rastenovice 13 porodica=75 clanova
Krnja Jela 6 porodica=74 clana
Ugao 20 porodica=166 clanova
Dragojlovice 2 porodice=16 clanova
Stavalj 3 porodice=14 clanova
Brnjica 2 porodica=18 clanova
Cetanovice 9 porodica=95 clanova
Druzinice 7 porodica=65 clanova
Duga Poljana 5 porodica=35 clanova
Klimente su naselile Pester od strane Turaka 1700.Neki su se 1700 i 1711 u dva navrata vratili u maticu Albaniju.Jedna poveca grupa Klimenti pridruzujuci se ustancima protiv Turaka 1737-1739 povukla preko Save i nastanila su se u Sremskim selima:Nikinci, Rtkovac, Jarak, gdje i sada zive njihovi potomci kao Hrvati
Malisori koji su zivjeli na Pesteri bili su katolici, ali su tokom vremena Islamizirani.Samo nekoliko porodica je prihvatilo pravoslavlje Prekici iz Dolova, a u staroj katolickoj vjeri, nije niko ostao.Proces Islamizacije je trajao od 1700 do pocetka 19 stoljeca, kada je zavrsena Islamizacija Klimenti na Pesteru."
Ostaje još porodica Delić, što je često prezime, ali jedni Delići bi mogli imati veze sa ovom pričom
" Delići -Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija"
Znači postoje Delići porijeklom iz plemena Škrijelja, koje je ogranak plemena Klimenta. Haplotip Delića je nešto dalji, ali ne puno od haplotipa Krljića i Jurčevića što bi moglo da objasni odvajanje Škrijelja od Klimenata.
Znači ukratko:
- krajiški Krljići i Pepići su istog roda
- na Pešteru postoje porodice muslimana Pepića i Krljića porijeklom od Klimenata
- Krljić je testiran kao J2b (haplogrupa najtipičnija za Šiptare)
- Krljićevi genetski rođaci Jurčevići i Delići takođe se mogu vezati za pleme Klimenta
Zaključak bi trebao biti da je pleme Klimenta J2b i da njihovih pripadnika ima i među Srbima i Hrvatima (samo su dobro kamuflirani ha, ha)
Toliko od mene, nadam se da nisam bio dosadan...
O Krljiću sam već napisao, ali da vidimo ostale.
Stojanović koji se analizirao je iz mjesta Vračev Gaj u Banatu. Starosjedilačka su porodica i nisam uspio da nađem ništa konkretno o njihovom porijeklu. Moguće da je i prezime kasnijeg nastanka.
O prezimenu Dragoš nemam nikakvih podataka u smislu odakle je testirani pojedinac.
Jurčević na 12 markera ima identičan haplotip Krljiću. Sem toga testirana su dva Jurčevića (jedan iz Viteza, drugi iz Imotskog) koji imaju skoro isti haplotip. Jurčevići su poznata imotska porodica doseljena u Imotski iz Duvna (gdje ih takođe ima) negdje u 18. vijeku. Za katoličke rodove zapadne Hercegovine obično nema istorije prije 17.vijeka (poznato nam je i zašto). Međutim našao sam jedan interesantan tekst pa ću ga ovdje prenijeti. Zove se Naseljavanje albanskih plemena u zapadnoj Hercegovini
"Turci su nakon pustosenja dijelova Sandzaka i Hercegovine, posebno nakon Beckog rata 1683-1699, kada su dijelovi Hercegovine prema Mlecanima, koji vode ratove s njima vec od Kandijskog rata 1645-1669, dovlacili novije stanovnike.To su bili Albanska plemena Gruda, Hoti, Klimenta, katolicka
Sva ta plemena su imale izvornu narodnu pjesmu, koju su dovukli s sobom.Zvala se Genge, ili Djenge na Albanskom, na Slavenskom ili modernijom je Ganga.Naselja koja su ta plemena naselili najvise se nalaze na prostoru opcina Tutin cirka 90%, Rozaje, ali ta katolicka plemena su isla u unutrasnjost, i pouzdano se zna, da su naselila i regij danasnje Hercegovine, gdje su naselili nekoliko selektivnih naselja.
Imas masa katolickih sela tipa Klimenta, Grude, pa i Albanski nazivi preovladavaju u nekim naseljima danas.Zapravo, moze se reci da Duvanjski katolici nemaju nikakve veze s Gangama, to su kopirali od izvornih Albanskih doseljenika u Hum, koji su se kasnije stopili 90% U Hrvatski etnicki korpus, nakon stoljeca boravka u tom kraju.Nije to nista cudno
Krajem 17. vijeka izdešavalo se nekoliko neuspješnih buna na sjeveru današnje Albanije a dijelovi pobunjenih plemena su raseljeni u 3 pravca. U Istru, tačnije u selo Peroj blizu Pule doselili su pravoslavni Albanci iz okoline Skadra. Inače Peroj na albanskom znači livada. U periodu između 1726-1733. u Selo Arbanasi blizu Zadra doseljeni su takođe Albanci, njih oko 500, opet iz okoline Skadra. Treća skupina je naseljena u Hercegovinu i takođe je u direktnoj vezi sa pobunama na sjeveru Albanije. Ovdje treba skrenuti pažnju na dva pojma koja su se do dan-danas zadržala među autohtonim hercegovačkim stanovništvom, a to su: Škutorija i Škutori.
U Mostaru Škutorijom zovu predio koji ide od Žovnice - zapadnog izlaza iz Mostara prema Mostarskom blatu i Čitluku pa sve preko Lištice do Imotskog. Interesantno je da u Ljubuškom npr. Škutorijom zovu predio između Vrgorca i Imotskog. Pojam škutori je još ranijeg datuma jer je poznato da su Mlečani u svojim redovima imali masu plaćenika iz albanskog plemena Skutari s kojima su Bošnjaci ratovali godinama prije ovih migracionih valova, pogotovo na ovim graničnim područjima prema Mlecima a tim su imenom zvali i svo stanovništvo koje je gravitiralo Skadru. Ovo doseljeno stanovništvo nakon buna i nereda je osim jezika, bilo prepoznatljivo i po oštrom temperamentu koji je odudarao od postojećih normi ponašanja. Ganga je jedna od karakteristika Skutara ... inače je ganga iskrivljeni oblik albanskog leksema kenge. i Dan-danas se u modernom albanskom pjesma kaže kenge a kengetar znači pjevač iliti gangaš po naški.
Recimo naziv sela Drinovci je tipični albanski naziv, korijen toponima potiče od labnaske regije Drim, stanovništvo na rejonu Drinovaca i jesu Albanci sa područja Drima - Drimovci, toponim je nastao kao sjećanje na stari zavičaj no vremenom je to evoluiralo u današnji naziv.
Toponim Grude takođe jasno govori da su mjesto osnovali doseljenici iz albanskog plemena Grude.
Osim gange, kao specifičnog elementa, i u narodnoj nošnji se mogu naći brojni identični elementi što je još jedan pokazatelj veze sa albanskim govornim područjem.
Ovdje je možda bitno istaći da je fra Branko Krilić i među katolicima sela Guča Gora kod Travnika zabilježio pjesmu "Napij mi konja" u kojoj se nalazi 6 albanskih riječi.
Dio albanskih porodica iz plemena Klimenata se zaista naselio tokom 1738. god. u sela Hrtkovci, Jarak i Nikinci - u Sremu, a njihovi potomci se danas deklarišu kao pripadnici hrvatske nacionalnsoti.
Klimente su doseljavanje i u Jajce, imas cisto selo Hrvatsko zove se KLIMENTA.Pametnom dosta
Klimente su bili veliki katolici, ali tamo gdje nije bilo crkvenog klera presli su na Islam
Koliko ja znam, ovo je bio popis Klimenti na Sandzaku
Evo, ovo je veoma znacajno, papski popis Klimenti na Pesteru, ta regija je opustosila posebno nakon Pikolominijevog pohoda na Skopje, kroz Sandzak, gdje sve Muslimansko sto je nasao, pobio ili protjerao.Tu Turci naseljavaju Klimente
Papski skriveni popis Klimenti na Pesteru 1721 godine
Kamesnica 39 porodica=410 clanova
Medjugor 13 porodica=99 clanova
Aliverovice 5 porodica=41 clan
Rasno 4 porodice=30 clanova
Tuzinje 14 porodica=30 clanova
Rastenovice 13 porodica=75 clanova
Krnja Jela 6 porodica=74 clana
Ugao 20 porodica=166 clanova
Dragojlovice 2 porodice=16 clanova
Stavalj 3 porodice=14 clanova
Brnjica 2 porodica=18 clanova
Cetanovice 9 porodica=95 clanova
Druzinice 7 porodica=65 clanova
Duga Poljana 5 porodica=35 clanova
Klimente su naselile Pester od strane Turaka 1700.Neki su se 1700 i 1711 u dva navrata vratili u maticu Albaniju.Jedna poveca grupa Klimenti pridruzujuci se ustancima protiv Turaka 1737-1739 povukla preko Save i nastanila su se u Sremskim selima:Nikinci, Rtkovac, Jarak, gdje i sada zive njihovi potomci kao Hrvati
Malisori koji su zivjeli na Pesteri bili su katolici, ali su tokom vremena Islamizirani.Samo nekoliko porodica je prihvatilo pravoslavlje Prekici iz Dolova, a u staroj katolickoj vjeri, nije niko ostao.Proces Islamizacije je trajao od 1700 do pocetka 19 stoljeca, kada je zavrsena Islamizacija Klimenti na Pesteru."
Ostaje još porodica Delić, što je često prezime, ali jedni Delići bi mogli imati veze sa ovom pričom
" Delići -Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija"
Znači postoje Delići porijeklom iz plemena Škrijelja, koje je ogranak plemena Klimenta. Haplotip Delića je nešto dalji, ali ne puno od haplotipa Krljića i Jurčevića što bi moglo da objasni odvajanje Škrijelja od Klimenata.
Znači ukratko:
- krajiški Krljići i Pepići su istog roda
- na Pešteru postoje porodice muslimana Pepića i Krljića porijeklom od Klimenata
- Krljić je testiran kao J2b (haplogrupa najtipičnija za Šiptare)
- Krljićevi genetski rođaci Jurčevići i Delići takođe se mogu vezati za pleme Klimenta
Zaključak bi trebao biti da je pleme Klimenta J2b i da njihovih pripadnika ima i među Srbima i Hrvatima (samo su dobro kamuflirani ha, ha)
Toliko od mene, nadam se da nisam bio dosadan...