Класична генеалогија (порекло породица)

pitanje:

da li neko zna nesto o prezimenu BABIC? iz posavine, slava sveti ilija
moj stric je pisao knjigu o selu gde je rodjen (on i familija, kao moj otac) i tako dosao na to, da smo najvjerovatnije poreklom iz crne gore, neko babino brdo, i od tamo su se doselili u posavinu, i dobili nadimak babici (ljudi sa babinog brda)
a takodje babica ima i hrvata (srednja bosna) i muslimana (zapadna bosna)

hvala
 
pitanje:

da li neko zna nesto o prezimenu BABIC? iz posavine, slava sveti ilija
moj stric je pisao knjigu o selu gde je rodjen (on i familija, kao moj otac) i tako dosao na to, da smo najvjerovatnije poreklom iz crne gore, neko babino brdo, i od tamo su se doselili u posavinu, i dobili nadimak babici (ljudi sa babinog brda)
a takodje babica ima i hrvata (srednja bosna) i muslimana (zapadna bosna)

hvala

Babinih brda ima posvuda...to je tako tipično...a često Babići postanu kad u porodici rano umre deda, pa baba vodi celo domaćinstvo, kao žena-muž, pa su, logićno, svi njeni potomci postali "babići" umesto ono g pravog prezimena koje je bilo.
 
To je otprilike sve što sam uspio sakupiti sa javnih baza, ako neko ima još neko prezime koje nije navedeno neka napiše. Ovdje je sad dato nekih tridesetak prezimena više nego na spisku koji sam kačio na temi gen. geneaologija.

Posebno su mi interesantna ova prezimena koja imaju N haplogrupu tj. prezimena
Šućur (nije navedeno odakle je) i Jokić iz Sivca u Vojvodini.

N haplogrupa je inače tipična haplogrupa ugrofinskih naroda. Kod Finaca je ima oko 70%. Kod Rusa i baltičkih naroda se kreće od 25-35%. Čudno da nije značajnije zastupljena kod Mađara iako su oni ugrofinski narod (bar jezički)

Dakle za početak dobro bi bilo ako neko zna šta o prezimenu Šućur da napiše. Mislim da je prezime karkterističnije od srodnog Jokića pa će biti lakše za analizu.
Evo jedan Šućur ,porjeklom iz Dragovoljića,Niksic.Slavimo Svetog Luku.Da,potekli smo od Savića.Tata je napravio drvo porodice.U jednom momentu jedan Šućur,s naseg stabla,odlazi u BiH i ima 9 sinova.Pretpostavljamo da su njegovi potomci ti Sucuri u Bosni.Moj djed i njegov brat odlaze na Kosovo gde zasnivaju porodice.Za vreme 2.svetskog rata djed je u zarobljenistvu u Nemackoj a baba s djecom u CG.Nakon rata ,vracaju se na svoje ognjiste na Kosovu pre nego sto je stupila zabrana vracanja na Kosovi(mnogi CG sa Kosova kolonizuju se u Vojvodinu).
Inace,po prici,zbog krvne osvete od Savica postajemo Sucuri.
To je prica koju sam cula od oca
 
Гверо/Гверић

Изгледа да је матично село Гвера било код Доњих Пеуља, где се налазио истоимени засеок. Била је то јака задруга која је 1840-их бројала 73 чељади. (Порекло презимена село Главица, Гламоч, 1920/21). Седам узастопних година их је тукао град (лед) те се раселили на разне стране.

За Гвере из Главице код Гламоча стоји да су се раније презивали Милишић. До промене имена морало је доћи најкасније половином 18. века.

Постоји породично предање о наводном италијанском пореклу (Гвера/Гверини) о чему је писао и поп Накићеновић, преко Млетачке везе, али генетске анализе су показале чисто словенско, српско порекло. Забележене су Гвере у Црној Гори и Далмацији још од средњег века, али је упитно имају ли везе са данашњим Гверама.

Што се тиче Гверића, они припадају истом братству. Први помен Гверића се, за сада, налази на списку елитне коњице која је деловала у Далмацији 1740. у јединици Луја Детрика. Занимљиво, за те Гвериће стоји да су из Удина у Италији. Већ 1760-их, исто има Гверића, овог пута из Истре, у јединици Пасквалија.

Гверићи се највише повезују са Дрнишом и Врликом (село Виналић, крај извора Цетине). У Врлици се 1777. Ката Гверић удала за Гргура Вранчића. Данас у Хрватској има Гверића католика, иако они по сопственом признању не знају о свом пореклу.
 
Staro prezime mog dede po majci je Kramovic, retko prezime u srpskom narodu, danas ga skoro i nema. Predak mog dede se zvao Stola doselio se u okolini Gnjilana oko 1780 godine iz okoline Kosovske Mitrovice. Na internetu nema nikakav znacaj ovog prezimena.

Postoje toponimi u Metohiji slicni ovom prezimenu, izmedju Djakovice i Decana nalazi se Kramovik Klisura u ataru sela Kraljana i u danasnjoj opstini Orahovac nalazi se selo Kramovik. Moguce je da su preci moje mame daljim poreklom iz ovih gore navedenih mesta i da su u velikim seobama izbegli a mozda su i ranije doseljeni u okolini Mitrovice i prozvati su po starini svoga sela. Ako je tako onda prezime mora da datira sa kraja 17 ili pocetka 18. veka, sto znaci da je prezime staro 300 do 350 godina, a mozda i vise.

Pisao sam na raznim forumima o ovom prezimenu i nisam dobio nijedan odgovor. Da li je moguce da se neki predak zvao Krama ili Kramo? Ako neko nesto zna i znacaj ovog prezimena molim da mi odgovori?
Kramovici su otisli u Gnjilane i sa Petrovicima osnovali selo Cernicu, i podelili se na 4 porodice,jedna od njih je i moja,Jovanovic,zato prezimena Kramovic vise nema. Slavimo sv Alimpija i zivimo u Smederevu
 

Back
Top