Istorije - Laonik Halkokondil

Ma kakvi. Tako nešto možeš odvaliti samo ako nisi nikada čitao Halkokondilov spis, pa čak ni neke istoričare koji su ga opisivali, barem.

Njegovo delo obuhvata period od 1298. do 1453. godine. Za ostatak on pravi samo tu i tamo poneki komentar, koji se zasniva na ponekim stvariam koje je usputno negde naleteo ili načuo.

On ne zna suštinski ništa da kaže o Albancima pre XIV stoleća, baš kao što ne gotovo ništa ne zna ni o Srbima u tom periodu, koje uopšte ni nije fokus tj. tema njegovog spisa.
Sve je čovek lepo i jasno napisao.
Srećom postoje stari prevodi danas dostupni.
I još nešto da razjasnimo, Laonik od bitke na Velbuždu Bugare smatra integralnim delom Srba, što je potpuno u saglasju sa ostalim njemu savremenim zvorima gde se kaže da je Sofija srpska, Marko Kraljević Bugarin itd
Dakle kada kaže, Mizi, Tribali su najstariji narod on misli na Srbe.
Olga je to sve lepo i tačno skockala zato što je koristila Klauzerov latinski i De Vinjereov francuski prevod.
 
Sve je čovek lepo i jasno napisao.
Srećom postoje stari prevodi danas dostupni.
I još nešto da razjasnimo, Laonik od bitke na Velbuždu Bugare smatra integralnim delom Srba, što je potpuno u saglasju sa ostalim njemu savremenim zvorima gde se kaže da je Sofija srpska, Marko Kraljević Bugarin itd
Dakle kada kaže, Mizi, Tribali su najstariji narod on misli na Srbe.
Olga je to sve lepo i tačno skockala zato što je koristila Klauzerov latinski i De Vinjereov francuski prevod.

Je li to pokušavaš da kažeš da je prilikom prevođenja neko interpolisao određene delove Halkokondilu, produživši unatrag njegovo delo dalje od 1298. godine?

Ako da, ko je to tačno umetnuo te deliće i do koje godine je spis (unatrag) produžen?
 
Nukleus iz koga su po Halkokondilu nastali Srbi, kao i ostali slovenski narodi, je drevno ilirsko pleme. On jedino nije bio siguran da li su Iliri u praistoriji od početka živeli na Balkanu ili su pobegli pred Skitima na Balkan. Ali ova Halkokondilova nedoumica je vezana za praistoriju i antičke Ilire a ne za 7.vek kako Slaven podmuklo podmeće.
Zapravo, u 15.veku kada Halkokondil živi, nije bilo nikoga apsolutno ko bi razmišljao u pravcu nekavih srpskih seoba na Balkan. Taj način razmišljanja će polako početi da se razvija u 16.veku, izolovano i stidljivo, da bi tek objavljivanjem DAI 1611. godine počeo ozbiljnije da se razmatra i nažalost većinski prihvati u nauci koncem 19.veka, evidentno pod političkim pritiskom.

Ne računajući priče i legende na koji su uopće način svi ti pisci i spisatelji iz 15.st. mogli saznat na koji su način Slaveni izvršili svoju seobu i iz kojih su točno krajeva došli?

PS i šta misliš zašto se tek od 19.st. počinje o tome glasnije pričat u znanstvenim krugovima ako ne računamo političke pritiske?
 
Ne računajući priče i legende na koji su uopće način svi ti pisci i spisatelji iz 15.st. mogli saznat na koji su način Slaveni izvršili svoju seobu i iz kojih su točno krajeva došli?
Oni su imali više dokumentacije pred sobom nego mi danas. Takođe, prepisi su bili bliži originalu.

I zajebi te pumpi bajke o nauci i kritici. Da se to stvarno primenjuje od hrvatske istorije bi ostalo tačno ništa
 
Oni su imali više dokumentacije pred sobom nego mi danas. Takođe, prepisi su bili bliži originalu.

I zajebi te pumpi bajke o nauci i kritici. Da se to stvarno primenjuje od hrvatske istorije bi ostalo tačno ništa
Iz njihovih zapisa se ne primjećuje kako su iz te puste dokumentacije ili prijepisa saznali išta o dolasku Slavena kad su nakon pročitanog i dalje nagađali odakle su Slaveni točno došli.
 
Oni su imali više dokumentacije pred sobom nego mi danas.

Ova tvrdnje nema nikakvo empirijsko uporište i nije ni bazično logična.

Halkokondil sam kaže da o prošlosti Srba, o kojima ne zna ništa jasno da kaže pre epohe kralja Milutina (1282-1321), ništa ne zna reći ni sa kakvom dozom sigurnosti.

niko o njima ne zna ništa jasno, da bismo mogli prikazati kao pouzdanu istoriju

Niko o slovenskim narodima ne zna ništa jasno, sa bi se moglo prikazati kao pouzdana istorija, kale Halkokondil. Hallokondil ne zna ko su Višeslav, Vlastimir, Časlav, ne zna za Vukana, Desu ili župana Uroša, ne zna za Stefana Nemanju, Prvovenčanog ili kralja Uroša. Ne zna ništa o tome.

Halkokondil se ne hi mogao meriti ni sa ma kojim forumašem Krstarice danas. Svi ovde, u digitalnom dobu u kojem su nam i nadomak ruke silni izvori i literatura, nije doslovno ni za poređenje ni sa kim odnas ovde. Svi imamo nemerljivo više dokumentacije pred nama od njega.


Mene zanima koje je poreklo toga. Primetio sam da isto postoji ona besmislena tvrdnja da štampani prevod što je raniji ima više vrednosti, kao bajagi. To je ponavljala Tamara Komazec na svojim predavanjima u Sedmorečju, tako da deluje da ta pričica izvorno možda potiče odatle.

Možda i ova priča slično tako potiče odatle, originalno. Nije teško zamisliti kako neko pominje eeee, ne znaš ti šta su sve imali pred sobom...imali su više mego mi danas i onda klimanje glavom dok se to upija.

Ti su odgovori najverovatnije nastali ker se pokazalo da se nađe neko ko malo samostalno razmišlja i onda postavlja logična pitanja. I tako, verujem najčešće za Mavra Orbinija, ide pitanje odakle njemu dve to i onda je neko u nekom trenutku osmislio taj generički odgovor. :lol: Bledi odgovor dizajniran specifično da ništa iz njega ne saznaš i da proba potisnuti bilo koga ko bi tragao za odgovorima na pitanja.

Ono kad u isto vreme ne želiš da kažeš baš ništa, ali da ne ispadne da nemaš odgovora, jer znaš vrlo dobro da izostanak odgovora ruši ne samo priču, nego i celu paradigmu u svom korenu. :mrgreen:

Iz njihovih zapisa se ne primjećuje kako su iz te puste dokumentacije ili prijepisa saznali išta o dolasku Slavena kad su nakon pročitanog i dalje nagađali odakle su Slaveni točno došli.

Ma lupeta gluposti. Priča samo napamet naučenu rečenicu i vrti je u krug, a da nije nimabo porazmislio niti šta ona znači uopšte, nit' da li je i koliko je tačna.
 
Poslednja izmena:
Mene zanima koje je poreklo toga. Primetio sam da isto postoji ona besmislena tvrdnja da štampani prevod što je raniji ima više vrednosti, kao bajagi. To je ponavljala Tamara Komazec na svojim predavanjima u Sedmorečju, tako da deluje da ta pričica izvorno možda potiče odatle.

Možda i ova priča slično tako potiče odatle, originalno. Nije teško zamisliti kako neko pominje eeee, ne znaš ti šta su sve imali pred sobom...imali su više mego mi danas i onda klimanje glavom dok se to upija.

Ti su odgovori najverovatnije nastali ker se pokazalo da se nađe neko ko malo samostalno razmišlja i onda postavlja logična pitanja. I tako, verujem najčešće za Mavra Orbinija, ide pitanje odakle njemu dve to i onda je neko u nekom trenutku osmislio taj generički odgovor. :lol: Bledi odgovor dizajniran specifično da ništa iz njega ne saznaš i da proba potisnuti bilo koga ko bi tragao za odgovorima na pitanja.

Ono kad u isto vreme ne želiš da kažeš baš ništa, ali da ne ispadne da nemaš odgovora, jer znaš vrlo dobro da izostanak odgovora ruši ne samo priču, nego i celu paradigmu u svom korenu. :mrgreen:

Ван памети је тврдити да су писци у средњем вијеку имали више списа од нас у дигиталном добу, када је човјеку данас потребно само да направи два клика и добије сву могућу документацију.

У средњем вијеку писци су се ограничавали на неки њихов архив, а не на сву свјетску литературу у том моменту.

Лудило.
 
Niko o slovenskim narodima ne zna ništa jasno, sa bi se moglo prikazati kao pouzdana istorija, kale Halkokondil. Hallokondil ne zna ko su Višeslav, Vlastimir, Časlav, ne zna za Vukana, Desu ili župana Uroša, ne zna za Stefana Nemanju, Prvovenčanog ili kralja Uroša. Ne zna ništa o tome.

On je znao mnogo toga, napisao je ono što smatra najvažnijim, ali ti kao loš djak - prepisivač ne znaš ništa šta se dešavalo pre Sime Ćirkovića i drugog zasedanja zavnobiha. Tu si negde zapeo :mrgreen:
 
Ван памети је тврдити да су писци у средњем вијеку имали више списа од нас у дигиталном добу, када је човјеку данас потребно само да направи два клика и добије сву могућу документацију.

У средњем вијеку писци су се ограничавали на неки њихов архив, а не на сву свјетску литературу у том моменту.

Лудило.

Zapravo, najčešće ni to. Nisu išli da pročešljaju rukopise redom, već tražili samo ono specifično što im je od značaja.

Znamo po tome što je vrlo evidentno da ni Halkokondil nije koristio baš sve izvore koji su tada postojali u XIV i prvoj polovini XV stoleća, za razdoblje koje je od njega značaja.

Ali o tome se ovde uopšte ni ne radi. Naprotiv, ovde je čak nešto sasvim drugo po sredi. Halkokondil piše istoriju od 1298. do 1463. godine. Njega zapravo ni ne interesuje preterano šta je bilo pre XIV stoleća. On je možda i mogao, da se baš potrudio, pronaći negde informacije barem o XIII stoleću i tako čuti npr. za kralja Dragutina, ali to nije radio, zato što to uopšte ni nije polje njegovog interesovanja. Njega zanima samo oko vek i po, da opiše pojavu i uspon Turaka Osmanlija. Ugrubo govoreći, savremena epoha.

Sve ostalo za Halkokondila je samo izvesna emulacija Herodota, koji mu je bio književni oslonac (ne faktografski, jer ga uglavnom nije koristio u bilo kakve istoriografske svrhe (a zašto i bi, kada Herodot nije donosio informacije svežije od 1298. god. nove ere :)), već striktno literarni). On nije pisao te stvari da ostavi čitaocu bilo kakve podatke o vremenima pre 1300. godine — što Halkokondil uopšte ni ne želi, to nije ni cilj njegovog spisa — već se tu radi isključivo o stilskom izrazu tog žanra renesansne književnosti, koja treba da obiluje citatima iz antičkih spisa (transponovanim u moderno doba, slično kao što se nešto ranije radilo i sa citatima iz Sveto gpisma) i tako prikaže stepen učenosti pisca, odnosno pokaže čitaocu da je pisac jedan veliki humanista.

Ključni je problem kod novoromantičara u tome što niko od njih nikada nije čitao Halkokondila. Halkokondila nije čitao ni Jovan I. Deretić, nije ga čitala ni Olga Luković Pjanović,...niko od njih. To se vidi i po ovom odgovoru:

On je znao mnogo toga, napisao je ono što smatra najvažnijim

Osim ako ovo nije neka formulacija kojom se želi reći da je u svakom istoriografskom spisu samo savremeno doba najvažnije, što je opšta činjenica koja važi za apsolutno svaki izvor, pa tako i Halkokondilovu Istoriju (koja pokriva razdoblje od samo jedan i po vek) niko ko je čitao Halkokondila ovako nešto ne bi napisao.

U tome se nalazi ključ problema, jerbo ljudi ulavnom samo pričaju napamet, a da ne znaju čak ni u užim okvirima (ono, kroz nečiji tuđi prikaz) o tome šta je pisao Halkokondil. Mislim da sam do sada pričao sa najmanje 20 ljudi koji su, najblaže rečeno, bili šokirani kada su čuli da Halkokondilova istorija zapravo počinje oko 1298. godine. Oni su svi mislili da on kreće od najranijih korena antičke istorije, pa da tako opisuje minuciozno sve što se izdešavalo u starom veku i ide redom preko Grčko-persijskih ratova, Peloponeskog rata, Aleksandrovih osvajanja sve do istorijata Rimskog carstva i sve tako do XV veka i pada Carigrada. :D I uvek se videlo stanje šoka kada se sazna šta je, zapravo, istina.
 
Има 5 сигурно провери код Пантелије Срећковића.
Немање нису Радослав, Владислав, Урош први мислим да јесте. Милутин и Драгутин нису. Стефан Дечански је Немања.
Душан узима име Немања у Скопљу, Урош 5 је Немања.

Zašto bi kod Pante Srećkovića proverao šta ima kod Halkokondila, umesto kod samog Halkokondila?
 
Немање нису Радослав, Владислав, Урош први мислим да јесте. Милутин и Драгутин нису. Стефан Дечански је Немања.
Душан узима име Немања у Скопљу, Урош 5 је Немања.

Je li možeš jasno, bez neke sprdačine, da kažeš na šta kod Halkokondila, tačno, misliš?

Kakve Nemanje? O čemu se radi?

Зашто кад можемо о крсташким ратовима на "Средњовековној Хрватској"?

Jesi li ti to konfabulirao Mavra Orbina sa Laonikom Halkokondilom?
 
А da li je Olga Luković Pjanović napravila FAUL zbog toga što je koristila spis Mavra Orbina kao dokazno sredstvo, i skupa s njom svi ostali novoromantičari, od Jovana I. Deretića do Aleksandra Mitića, uključujući i sve forumaše Krstarice ovde koji su radili isto (uklj. i tebe)?
A шта сам ја то радио? Где сам тврдио да је нешто рекла или није рекла?
 

Back
Top