"Što se tiče plemena Hrvata, koje se pripisuje (nispet-čini) rijeci Bosni, njihov se značaj odrazuje u veseloj naravi; oni su po Bosni poznati i po tekućoj rijeci prozvati. Duša im je čista, a lice svjetlo; većinom su stasiti i prostodušni - njihovi likovi kao značajevi naginju pravednosti. Golobradi mladići i lijepi momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi naočitosti i ponositosti, a daroviti spisatelji kao umni i misaoni ljudi. Uzrok je ovo, što je Bog - koji se uzvisuje i uzdiže - u osmanlijskoj državi podigao vrijednost tome hvaljenom narodu dostojanstvom i čast njihove sreće uzvisio kao visoki uzrast i poletnu dušu, jer se megju njima nasilnika malo nalazi. Većina onih, koji su došli do visokih položaja (u državi) odlikuju se veledušjem to jest: čašću i ponosom; malo ih je koji su tjesnogrudni, zavidni i pohlepni. Neustrašivi su u boju i na mejdanu, a u društvu, gdje se uživa i pije, prostodušni. Obično su prijazni, dobroćudni i ljubazni. Osobito se odlikuje ovo odlično pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom. Na narednoj strani, opet se osvrće na nas, pa veli: »Bez sumnje Bošnjaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao prosti vojnici dobrotom i pobožnosti, kao age i zapovjednici obrazovanošću i vrlinom; ako dogju do časti velikih vezira u upravi su dobroćudni, ponosni i pravedni, da ih velikaši hvale i odlični umnici slave«"https://nelc.osu.edu/people/Buzov
buzov.1@osu.edu
Phone: 614-292-4885
325 Hagerty Hall
1775 College Road
Columbus, OH, 43210
Snježana Buzov: Ottoman Perceptions of Bosnia as Reflected in the Works of Ottoman Authors who Visited or Lived in Boisnia, International Journal of Turkish Studies, Volume 10, Nos. 1 i 2, 2004, str. 86
"And as regards the Croats who have chosen name of river Bosna as the name of people to which they belong, ..."
Ali's equating Croats with Bosniacs is not the least surprising given that he spent most of his time in Bosnia on the frontier, in the Klis sancak, part of which was called vilayet-i Hirvat. In his time, this area had a mixed population of locals and immigrant Vlachs, local and immigrant Muslims, and other Christians, again both local and immigrant. It would in fact be surprising if he, as an incomer, could even wanted to make the distinction.
"Što se tiče Hrvata koji su po reci Bosni izabrali ime naroda kojem pripadaju, ..."
Alijevo izjednačavanje Hrvata i Bosanaca nije ni najmanje iznenađujuće s obzirom da je većinu vremena proveo u Bosni na granici, u Kliškom sandžaku čiji se deo zvao vilayet-i Hirvat (hrvatski vilajet). U njegovo doba, ovo područje imalo je mešovito stanovništvo sastavljeno od lokalnih i doseljenih Vlaha, lokalnih i doseljenih Muslimana, te drugih hrišćana, takođe kako lokalnih tako i doseljenih. Štaviše, bilo bi iznenađujuće da je on, kao pridošlica, mogao ili čak hteo napraviti razliku.
Dakle, tu je nešto drugo važnije, a to je da Ali ne svedoči o tome kako ljudi sa vode Bosne sebe nazivaju Hrvatima, nego suprotno, implicite svedoči da sebe nazivaju Bosancima, a pri tome ih arbitražno proglašava Hrvatima koji su sebe nazvali po vodi Bosni. Kako objašnjava dr. Buzov - za njega su oni stanovnici u Hrvatskom vijaletu oko Klisa svi automatski predstavljali Hrvate, pa ove oko vode Bosne identifikuje sa njima - najverovatnije po istom jeziku.
I još je važno da Buzovljeva nije prosrpski orjentisana, već umesto Srba navodi "lokalne i doseljene Vlahe" i "druge kršćane".
Svatko može imati svoje mišljenje pa tako i Buzov a koliko je realno kontekst rijeke Bosne spajati sa Vilajetom Hrvati samo zato jer je netko boravio u Kliškom Sandžaku ne znam. Trebala je Buzov koristiti sve izvore u kojima se spominju Hrvati. Mehmed Paša Sokolović spominje Hrvate do Dubrovnika, inače za Sokolovića postoje zapisi da je uhvaćen u Hrvatima. Gdje bi to bilo na Klisu? Tu je popis Bosanske vojske 1526. god. i spomen Hrvata oko Sarajeva i u Podrinju. Čelebija spominje Hrvate u Podrinju, kako su dio nekog sajma i mislim oko Foče.
"Muslihudin bin Ali banjalučki muderiz (profesor medrese), u predgovoru svoga spisa napisana 1609. kaže i ovo: "Sva dosadanja djela i knjige došle su od Arapa i Perzijanaca iz raznih pokrajina i Herata, a ovaj je sastavak nikao u pokrajini Hrvata"
"Kad je riječ o toponimima motiviranim hrvatskim imenom izvan Hrvatske, valja spomenuti sela Hrvati kod Tuzle i Kladnja te Gornji i Dolnji Hrvati kod Zvornika u Podrinju"
Vidović
