Hrvati vs Srbi

Jesu li svi štokavci srbi?

  • Da

    glasova: 13 52,0%
  • Ne

    glasova: 10 40,0%
  • Ne znam/rezultati

    glasova: 2 8,0%

  • Ukupno glasova
    25
Не каже.У Војној крајини и генерално се покатоличавало, нарочито у Далмацији, отуда и Шокци.
"Ti isti Hrvati su došli i zatražili zaštitu kod Iraklija, cara Bizantinaca, prije nego što su Srbi zatražili zaštitu tog istog cara Iraklija, i to u vrijeme kad su Avari potukli i istjerali iz tih krajeva Rimljane koje je car Dioklecijan doveo iz Rima u ove zemlje i tamo naselio, i koji su bili nazvani ,,Rimljani" zbog toga što su bili preseljeni iz Rima u te krajeve, ja mislim na one koji su sada nazvani Hrvatska i Srbija."

Pokatoličavalo se u toj mjeri da su u svim tim područjima, gdje nekada pravoslavaca nije bilo; katolici ostali manjina - ili potpuno nestali.
 
"Ti isti Hrvati su došli i zatražili zaštitu kod Iraklija, cara Bizantinaca, prije nego što su Srbi zatražili zaštitu tog istog cara Iraklija, i to u vrijeme kad su Avari potukli i istjerali iz tih krajeva Rimljane koje je car Dioklecijan doveo iz Rima u ove zemlje i tamo naselio, i koji su bili nazvani ,,Rimljani" zbog toga što su bili preseljeni iz Rima u te krajeve, ja mislim na one koji su sada nazvani Hrvatska i Srbija."

Pokatoličavalo se u toj mjeri da su u svim tim područjima, gdje nekada pravoslavaca nije bilo; katolici ostali manjina - ili potpuno nestali.
Тражили заштиту а не дошли први, што се испоставило да није ни тачно јер ни једни ни други нису тражили ништа од Ираклија јер Византија није ни владала тим просторима тада.
Да придошли Срби православци су покатоличавани.
 
Тражили заштиту а не дошли први, што се испоставило да није ни тачно јер ни једни ни други нису тражили ништа од Ираклија јер Византија није ни владала тим просторима тада.
Ako su prvi stupili u kontakt sa carem, i prvi krenuli na put - a znamo još i da su Srbi mijenjali rutu i neplanirano završili na Balkanu koji su Hrvati već prethodno očistili od Avara - jedini racionalni zaključak može biti da su Hrvati stigli prvi.
Да придошли Срби православци су покатоличавани.
Van srpske mitologije, ne postoje nikakvi izvori koji bi na to ukazivali.
 
DAI kaže da su Hrvati došli na ove prostore prije Srba, a u turskim krajevima i Vojnoj krajini se navelike posrbljavalo, to uopće nije sporno.
Nikakvog posrbljavanja nije bilo ni turskom krajevima ni u Vojnoj krajini. Hrvati su mešavina Vlaha, Roma i Turaka. Hrvatizacija Vlaha bila je toliko intenzivna da su Vlasi nestali s popisa stanovništva civilne Hrvatske u 19. veku.
 
Ako su prvi stupili u kontakt sa carem, i prvi krenuli na put - a znamo još i da su Srbi mijenjali rutu i neplanirano završili na Balkanu koji su Hrvati već prethodno očistili od Avara - jedini racionalni zaključak može biti da su Hrvati stigli prvi.

Van srpske mitologije, ne postoje nikakvi izvori koji bi na to ukazivali.
То сам ти рекао да није тачно без обзира што Константин три века касније то истиче.
А како помиње два начина насељавања Хрвата одлучи за који си.
Авара нема у Далмацији тада и ту Константин греши.
Има колико хоћеш верификованих случајеве, свака гладна година у Далмацији је коришћена за покатоличавање православаца.
 
Screenshot (1353).png


"Sve što znamo o srpskim knezovima desetog stoljeća dolazi iz 32. poglavlja djela De Administrando Imperio, a bez njega ne bi bilo puno toga za reći, jer je arheologija Srbije desetog stoljeća općepoznato nerazvijena."


Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250 - Florin Curta


Screenshot (1344).png


Ilustracija na naslovnici: Kameni reljef hrvatskog kralja (druga polovica 11. stoljeća), dio krstionice u splitskoj katedrali :kafa:


PS preporuke svima za pročitat jer se radi o fenomenalnom djelu iako ne znam koliko će se nekima svidit obzirom da ovaj cijenjeni Rumunjski znanstvenik bez milosti gazi po nekim mitovima pojedinih južnoslavenskih naroda.
 
Srbi su uspešno ratovali protiv Bugara u 9. i 10. veku, dok su ti isti Bugari pregazili Hrvatsku kao plitak potok 827. na prostoru panonske Slavonije, a potom još jednom 998. godine u Dalmaciji.
 
Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250 - Florin Curta
Pogledajte prilog 1816752
Ilustracija na naslovnici: Kameni reljef hrvatskog kralja (druga polovica 11. stoljeća), dio krstionice u splitskoj katedrali
PS preporuke svima za pročitat jer se radi o fenomenalnom djelu iako ne znam koliko će se nekima svidit obzirom da ovaj cijenjeni Rumunjski znanstvenik bez milosti gazi po nekim mitovima pojedinih južnoslavenskih naroda.
Тај твој феноменални аутор је на корицу књиге ставио библијски призор из јеванђеља по Матеју а не неког неименованог и непознатог хрватског краља.Непознато је да су се ликови владара уопште стављали на крстионицу која је сакрални предмет намењен крштењу па су библијске представе очекиване али не и ликови владара.
https://hrcak.srce.hr/file/327023
Screenshot 2025-11-14 at 11-20-56 Radovi 25 7-16 - RIPU-25-2001_007-016_Vezic.pdf.png
 
Тај твој феноменални аутор је на корицу књиге ставио библијски призор из јеванђеља по Матеју а не неког неименованог и непознатог хрватског краља.Непознато је да су се ликови владара уопште стављали на крстионицу која је сакрални предмет намењен крштењу па су библијске представе очекиване али не и ликови владара.
https://hrcak.srce.hr/file/327023
Pogledajte prilog 1816857
Pažljivo pročitaj zadnju rečenicu iz ovog ulomka. Ako triba i nekoliko puta dok ne svatiš njeno značenje. Inače taj "moj" autor ili bolje reć samo njegove šlape imaju veću težinu i značaj među svjetskim povjesničarima i stručnjacima nego oni tvoj "naučnik" Ozren Kašubski i svi ostali od kojih crpiš to svoje ogromno, ajmo reć, znanje ;)
 
Pažljivo pročitaj zadnju rečenicu iz ovog ulomka. Ako triba i nekoliko puta dok ne svatiš njeno značenje. Inače taj "moj" autor ili bolje reć samo njegove šlape imaju veću težinu i značaj među svjetskim povjesničarima i stručnjacima nego oni tvoj "naučnik" Ozren Kašubski i svi ostali od kojih crpiš to svoje ogromno, ajmo reć, znanje ;)
Ликова владара нема на крстионицама, измишљотина хрватске фалсификаторске школе.
Кад већ немате лик неког владара измислићете их.
 
Ликова владара нема на крстионицама, измишљотина хрватске фалсификаторске школе.
Кад већ немате лик неког владара измислићете их.
Al postoji pravilo iz 11.st. koje govori o načinu ukrašavanja krstionica? :np:

Da ne govorim kako mi čudno mi da ti takav znaš kako su rađene krstionice u srednjem vijeku i kakva su vridila pravila u to vrime, a jedan renomirani svjetski povjesničar kojem je upravo to struka tako olako nasidne na našu krivotvorinu. Sve mi se čini da si opet pročita koji "naučni" rad od Ozrena Kašubskog ili neki članak na onoj stranici "nauka i kulura".rs jer u suprotnom ne bi doša do takvog genijalnog zaključka.
 
Фалсификат из 14. века који треба да прикаже стање са почетка 12-тог.
Не, угарски краљеви су постављали бана тамо, који му је био чак и рођак.
Da, ban je , izgleda, predstavnik ugarskog kralja u određenom području. Prvi poznati hrvatski ban je Beloš a prvi bosanski Borić (koliko je meni poznato). Banovi, meni deluje su izvorno ugarska titula. Pre Beloša ne znam za nekog hrvatskog bana a ni za bosanskog pre Borića. U oba slučaja se javljaju kad su te oblasti pod ugarskom kraljevskom krunom. To može i da se proveri..
 
Da, ban je , izgleda, predstavnik ugarskog kralja u određenom području. Prvi poznati hrvatski ban je Beloš a prvi bosanski Borić (koliko je meni poznato). Banovi, meni deluje su izvorno ugarska titula. Pre Beloša ne znam za nekog hrvatskog bana a ni za bosanskog pre Borića. U oba slučaja se javljaju kad su te oblasti pod ugarskom kraljevskom krunom. To može i da se proveri..

Konstantin VII. se ne bi složia s tobom:

"Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov ban (boanos) ima u vlasti Kribasan, Litzan, Goutzeska.


De Administrando Imperio
 
Konstantin VII. se ne bi složia s tobom:

"Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov ban (boanos) ima u vlasti Kribasan, Litzan, Goutzeska.


De Administrando Imperio
Dobro, ali obrati pažnju da 'ban' ne koristi neko ko je tada Hrvat. Isprati malo izvore, sve nama dostupne, i mislim da ćeš doneti zaključak, ako ne isti kao moj, ono barem sličan.
 
Dobro, ali obrati pažnju da 'ban' ne koristi neko ko je tada Hrvat. Isprati malo izvore, sve nama dostupne, i mislim da ćeš doneti zaključak, ako ne isti kao moj, ono barem sličan.
Sve i da nije bia Hrvat u tom obliku se titula prvi put javlja kod nas i nema veze s Mađarima koji su je skupili od nas(koliko mi poznato). A inače dolazi od avarske ili mongolske tiutle bajan koju smo od njih preuzeli i počeli tako nazivat neke svoje vladare/glavare. Ovaj prvi poznati mi ima skroz slavensko ime šta opet ne mora značit ništa.

Pribina prvi poznati hrvatski ban (X. st.). Konstantin VII. Porfirogenet navodi da je (vjerojatno 949) ubio kralja Miroslava i time pomogao njegovu bratu Mihajlu Krešimiru II. da dođe na prijestolje. Spominje se i u darovnici za Diklo (1066–67) kao Mihajlov ban. Vladao je područjem Like, Gacke i Krbave. Zadržao je bansku čast sve do vladavine Držislava; naslijedio ga je Godemir.
 
Sve i da nije bia Hrvat u tom obliku se titula prvi put javlja kod nas i nema veze s Mađarima koji su je skupili od nas(koliko mi poznato). A inače dolazi od avarske ili mongolske tiutle bajan koju smo od njih preuzeli i počeli tako nazivat neke svoje vladare/glavare. Ovaj prvi poznati mi ima skroz slavensko ime šta opet ne mora značit ništa.

Pribina prvi poznati hrvatski ban (X. st.). Konstantin VII. Porfirogenet navodi da je (vjerojatno 949) ubio kralja Miroslava i time pomogao njegovu bratu Mihajlu Krešimiru II. da dođe na prijestolje. Spominje se i u darovnici za Diklo (1066–67) kao Mihajlov ban. Vladao je područjem Like, Gacke i Krbave. Zadržao je bansku čast sve do vladavine Držislava; naslijedio ga je Godemir.
Slušaj, pretrebio bi ja to oko 'bana'. Nisam rekao da nije bilo Hrvata, već titule bana kod njih.
Što u Srbiji nema bana?
 
Poslednja izmena:

Back
Top