Хералдика и њени принципи

Naravno. Prije XI vijeka grbovi ne postoje. Posebno je priglupo objašnjenje da su grbovi nastali kao potzreba razlikovanja tokom bitke. Zamisli na što je ličilo mnoštvo stotina šarenih grbova na štitovima koji se muvaju tamo-amo po bojnom polju u tome cirkusu se nebi snašao ni svevišnji. Kad su gerbovi ušli u modu svako je svašto crtao po štitovima, usvajao što mu je volja sve bez ikakvog zazora vođeni isključivo pohlepom i sujetom pa da bi se zaveo red u tom cirkusu smišljena je heraldika u XIII vijeku.
 
Naravno. Prije XI vijeka grbovi ne postoje. Posebno je priglupo objašnjenje da su grbovi nastali kao potzreba razlikovanja tokom bitke. Zamisli na što je ličilo mnoštvo stotina šarenih grbova na štitovima koji se muvaju tamo-amo po bojnom polju u tome cirkusu se nebi snašao ni svevišnji. Kad su gerbovi ušli u modu svako je svašto crtao po štitovima, usvajao što mu je volja sve bez ikakvog zazora vođeni isključivo pohlepom i sujetom pa da bi se zaveo red u tom cirkusu smišljena je heraldika u XIII vijeku.

можда се Свевишњи не би снашао, али су се херолди сналазили :)

During the Battle of Agincourt (25 October 1415.), the English and the French herald, Montjoie, watched the battle together from a nearby hill; both agreed that the English were the victors, and Montjoie provided King Henry V, who thus earned the right to name the battle, with the name of the nearby castle. (Keegan, John. The Face of Battle, 1983, Penguin Classics)
http://en.wikipedia.org/wiki/Herald
 
Naravno. Prije XI vijeka grbovi ne postoje. Posebno je priglupo objašnjenje da su grbovi nastali kao potzreba razlikovanja tokom bitke. Zamisli na što je ličilo mnoštvo stotina šarenih grbova na štitovima koji se muvaju tamo-amo po bojnom polju u tome cirkusu se nebi snašao ni svevišnji. Kad su gerbovi ušli u modu svako je svašto crtao po štitovima, usvajao što mu je volja sve bez ikakvog zazora vođeni isključivo pohlepom i sujetom pa da bi se zaveo red u tom cirkusu smišljena je heraldika u XIII vijeku.

Ја мислим формице да су се у биткама углавном користиле заставе а не грбови, једнобојне углавном, црвена је била омиљена јер се лако прави, и то чак и после 11 века и појаве хералдике.
 
Naravno. Prije XI vijeka grbovi ne postoje. Posebno je priglupo objašnjenje da su grbovi nastali kao potzreba razlikovanja tokom bitke. Zamisli na što je ličilo mnoštvo stotina šarenih grbova na štitovima koji se muvaju tamo-amo po bojnom polju u tome cirkusu se nebi snašao ni svevišnji. Kad su gerbovi ušli u modu svako je svašto crtao po štitovima, usvajao što mu je volja sve bez ikakvog zazora vođeni isključivo pohlepom i sujetom pa da bi se zaveo red u tom cirkusu smišljena je heraldika u XIII vijeku.
Па ниси сам да тако мислиш, а можда нису ни штитови постојали него комад даске или биволске коже, као штит све до једанаестог века. Да ли је штит основни део грба? А без штита нема ни грба него оно што ти замишњаш нека значка или тотем,
 
Formice da li ste pronašli grb Radojičića ili Branilovića?

Našao sam i braniloviće na ljubičastom štitu zlatna desnica sa perima koja drži uzdignuti zlatni mač. Idem da ih skeniram oba. I evo ih



можда се Свевишњи не би снашао, али су се херолди сналазили :)

During the Battle of Agincourt (25 October 1415.), the English and the French herald, Montjoie, watched the battle together from a nearby hill; both agreed that the English were the victors, and Montjoie provided King Henry V, who thus earned the right to name the battle, with the name of the nearby castle. (Keegan, John. The Face of Battle, 1983, Penguin Classics)
http://en.wikipedia.org/wiki/Herald

A dobro oni su to prike bitki ili tuurnira vodili evidenciju, nego mislim od učesnika bitke. I naše junačke pjesme pominju situacije đe sin oca nije prepoznao tokom bitke pa ga umalo nije ubio, jer je sav bio isprskan kvlju i prekriven prašinom.

Ја мислим формице да су се у биткама углавном користиле заставе а не грбови, једнобојне углавном, црвена је била омиљена јер се лако прави, и то чак и после 11 века и појаве хералдике.

Naravno zstave ili bolje reći standardi su prvoklasni znaci raspoznavanja i signalizacije na bojnom polju. Gledam redovno one trke konja na trgu u Firenci ili neznam kojem gradu Italije. Zaista je prizor izvanredan a oni momci sa zastavama izvode fantastične bravure. E taj običaj je zapravo potekao od igre zastavom ili vježbi jer ako bi se tokom bitke moglo desiti da standard nude zarobljen barjaktar bi ga dobacao drugom barjaktaru ili prebacao preko palisada ili zidina u logor ili grad na sigurno jer je gubitak standarda smatran porazom.

Pa na stitovima su bili i grbovi, a bile su i zastave za trupe i male one za battle honors. Tako da je bilo svega :D

Uglavnom jeste ali su postojale i nekakva pravila baner je označavao onoga koji vodui vojnu jedinicu i označavo je njegovo fizičko prisustvo, standardi su bili takođe u bojama grba sa heraldičkim elementima ali su označavali jpodjelu po jedinicama. Korneti su takođe bili u bojama grba takođe sa heralduičkim elementima u obliku strimera ili trake a označavali su unutrašnju podjelu u okviru jedinica. Zaista je bilo svega i svačega .

Па ниси сам да тако мислиш, а можда нису ни штитови постојали него комад даске или биволске коже, као штит све до једанаестог века. Да ли је штит основни део грба? А без штита нема ни грба него оно што ти замишњаш нека значка или тотем,

Da uglavnom sz štritovi bili od drveta presvučenog kožom a pravljeni su i od priuća i slićnih materijala. Da bi bili otporniji ojačavani su trakama od željeza ili bakra, ali su uglavnom pravljeni od lakših materijala da se ne zamaraju vojnici nihovim nošenjem.
 
Poslednja izmena:
Da uglavnom sz štritovi bili od drveta presvučenog kožom a pravljeni su i od priuća i slićnih materijala. Da bi bili otporniji ojačavani su trakama od željeza ili bakra, ali su uglavnom pravljeni od lakših materijala da se ne zamaraju vojnici nihovim nošenjem.

Још увек не видим зашто инзистираш на нечему што није исправно тумачење.? Па није ваљда Барбароса наредио да се баце сви грбови који су били пре његових правила и да важе само они који су по правилима. А та правила су била прихваћена у Француској тек у 13-ом веку а у Енглеској и касније а код нас и других источних земаља нису ни данас прихваћена сва његова правила.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Pa mislim da je cela stvar pocela kao dvorska organizacija. I ljudi su to razumeli jer je i njima bilo u interesu a i donosi poboljsanje svima. Lepo su im objasnili kako i sta ide i zbog cega se koristi i jednostavno su napravili nove grbove. Zato se to tako brzo i prosirilo. Nece nijedan kralj, duke, grof da dozvoli da ima umetnickog monstruma i da se bruka pred ostalima a jos mozda i uvredi nekog usput iskazivanjem nekih pretenzija igrom slucaja i slicno...
 
Још увек не видим зашто инзистираш на нечему што није исправно тумачење.? Па није ваљда Барбароса наредио да се баце сви грбови који су били пре његових правила и да важе само они који су по правилима. А та правила су била прихваћена у Француској тек у 13-ом веку а у Енглеској и касније а код нас и других источних земаља нису ни данас прихваћена сва његова правила.

Nije naravno. U početku grbovi čak nijesu bili ni naslijedni. Naslijeđivanje grbova izgleda potiče od imovinskih odnosa. Jer kad bi se predak uspokojio, a dokumenta je ovjeravao pečatom na kojem je njegov grb, potpuno prirodno da je naslijednik koristio isti taj pečat (kojim se potvrđivala vjerodostiojnost dokumenta) i tako je i grb postao naslijedan.Razne heraldike su imale različite puteve sazrijevanja da bi se danas one u glavnim crtama slagale. To sređivanje i sistematizovanje pravila i značenja zapravo predstavlja heraldiku i poklapa se sa XIII vijekom. Grbovi kao razlikovni slikovni znaci jesu nastali ranije ali nije ih bilo prije XI vijeka, a da nije bilo krstaških ratova i turnira nebi bilo ni grbova, ili bi bio smišljen neki dugi znakovni sistem.

Pa mislim da je cela stvar pocela kao dvorska organizacija. I ljudi su to razumeli jer je i njima bilo u interesu a i donosi poboljsanje svima. Lepo su im objasnili kako i sta ide i zbog cega se koristi i jednostavno su napravili nove grbove. Zato se to tako brzo i prosirilo. Nece nijedan kralj, duke, grof da dozvoli da ima umetnickog monstruma i da se bruka pred ostalima a jos mozda i uvredi nekog usput iskazivanjem nekih pretenzija igrom slucaja i slicno...

Da upravo tako. Kad je heraldima dat zadatak da srede sistem i da izvedu sve kako valja oni su se i potrudili. Smislili su sitem iznačavanja, smislili su posebni jezik koji je zapravo predstavljao mnemonički sistem lakog pamćenja mnošta grbova, pravila dodjeljivanja, naslijeđivanja, označavanja plemićkog dostojanstav i sve ostalo.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Nije naravno. U početku grbovi čak nijesu bili ni naslijedni. Naslijeđivanje grbova izgleda potiče od imovinskih odnosa. Jer kad bi se predak uspokojio, a dokumenta je ovjeravao pečatom na kojem je njegov grb, potpuno prirodno da je naslijednik koristio isti taj pečat (kojim se potvrđivala vjerodostiojnost dokumenta) i tako je i grb postao naslijedan.Razne heraldike su imale različite puteve sazrijevanja da bi se danas one u glavnim crtama slagale. To sređivanje i sistematizovanje pravila i značenja zapravo predstavlja heraldiku i poklapa se sa XIII vijekom. Grbovi kao razlikovni slikovni znaci jesu nastali ranije ali nije ih bilo prije XI vijeka, a da nije bilo krstaških ratova i turnira nebi bilo ni grbova, ili bi bio smišljen neki dugi znakovni sistem.



Da upravo tako. Kad je heraldima dat zadatak da srede sistem i da izvedu sve kako valja oni su se i potrudili. Smislili su sitem iznačavanja, smislili su posebni jezik koji je zapravo predstavljao mnemonički sistem lakog pamćenja mnošta grbova, pravila dodjeljivanja, naslijeđivanja, označavanja plemićkog dostojanstav i sve ostalo.

Све је то мало сиромашно са твоје стране, али није ни чудо јер си исто тако био својеглав у теми о феудализму и феудалцима. Ипак требаш себи објаснити зашто то тако гледаш? А требао би знати да су и ти феудалци имали сваки свој штит и грб и печат и заставу и то цело време још од пропасти римске царевине, и да смо их баш по тим знаковима и препознавали.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Све је то мало сиромашно са твоје стране, али није ни чудо јер си исто тако био својеглав у теми о феудализму и феудалцима. Ипак требаш себи објаснити зашто то тако гледаш? А требао би знати да су и ти феудалци имали сваки свој штит и грб и печат и заставу и то цело време још од пропасти римске царевине, и да смо их баш по тим знаковима и препознавали.

Kolko ja vidim FORMICA i kaze da jesu postojali i pre, samo su kasnije bolje organizovani i sortirani ...
 
Могло би се то и тако разумети, али Срби су имали грбове и пре Немањића и то можда некоме смета.

Ada nijesam mislio na Srbe nego uopšte. Ipak i u vezi grbova u državi Nemanjića (đe nijesu morali živjeti samo Srbi nego je bilo i drugih) grbovi nijesu bili poznati jer njihova država nije bila pod kulturnim uticajem zapada đe jesu postojali grbovi, nego pod kulturnim uticajem Vizantije đe nije bilo grbova. Čak i oni grbovi za koje se govori da su bili grbovi vlastele sa dvora Nemanjića su kasnijeg datuma kad Nemanjićke države već nema. Na Balkanu je heraldika tek počela da se razvija i onda su Turci svojim osvajanjima pobrkali sve račune. Tek Turci ne poznaju heraldiku niukakvom obliku možda na amblematskom nivou, ali to nije heraldika. A sva heraldika koja se sljedećih nekoliko vjekova vezuje za Balkan jeste rudiment crnogorske heraldike zaostao i pretekao u nerazvijenom obliku i heraldika velikih država okružennja Napulja, Venecije, Svetog Rimskog Carsta, Mađarske i Rusije. Domaće heraldike ne postoje i to važi za cijeli Balkan. Niti su postojali domaći heraldički autoriteti koji su imali pravo dodjeljivanja grbova, niti su postojali vladai koji su odobravali korišćenje grbova pa nije bilo ni heraldika. Nešto malo u zaostalom nerazvijenom obliku je postojalo u Crnoj Gori (crnogorske vladike su dodjeljivali grbove) ali se ni tu ne radi o heraldici.
 
Poslednja izmena:
Ada nijesam mislio na Srbe nego uopšte. Ipak i u vezi grbova u državi Nemanjića (đe nijesu morali živjeti samo Srbi nego je bilo i drugih) grbovi nijesu bili poznati jer njihova država nije bila pod kulturnim uticajem zapada đe jesu postojali grbovi, nego pod kulturnim uticajem Vizantije đe nije bilo grbova. Čak i oni grbovi za koje se govori da su bili grbovi vlastele sa dvora Nemanjića su kasnijeg datuma kad Nemanjićke države već nema. Na Balkanu je heraldika tek počela da se razvija i onda su Turci svojim osvajanjima pobrkali sve račune. Tek Turci ne poznaju heraldiku niukakvom obliku možda na amblematskom nivou, ali to nije heraldika. A sva heraldika koja se sljedećih nekoliko vjekova vezuje za Balkan jeste rudiment crnogorske heraldike zaostao i pretekao u nerazvijenom obliku i heraldika velikih država okružennja Napulja, Venecije, Svetog Rimskog Carsta, Mađarske i Rusije. Domaće heraldike ne postoje i to važi za cijeli Balkan. Niti su postojali domaći heraldički autoriteti koji su imali pravo dodjeljivanja grbova, niti su postojali vladai koji su odobravali korišćenje grbova pa nije bilo ni heraldika. Nešto malo u zaostalom nerazvijenom obliku je postojalo u Crnoj Gori (crnogorske vladike su dodjeljivali grbove) ali se ni tu ne radi o heraldici.

Није било правила за блазонирање, а правила се појављују са Барбаросом значи једанаестом веку. Основни део грба је штит, и сам штит без блазона је грб.Тако пише у свим речницима хералдике. Хералдика је почела са француским краљевима и развијала се постепено преко племића, витезова и велодостојника црквених и световних па и установа и поседа уз помоћ херолда по чем је и добила име. Успоредо са хералдичким грбовима развијали су се и неправилни грбови које су имали и баштинили неки армигери који су хтели истаћи своје старинско порекло. Херолди су им признали те грбове и сврстали их у задњу категорију. То су грбови са простора Византије Мале Азије и источног црквеног простора, као и Египта, Сирије и других земаља које су користиле штитове као оружје, од чега су и настали хералдички изрази Армс, Арморијал Коат оф Армс и Армигер. Тако, кад се говори о грбовима неправилно је говорити само о хералдичким грбовима. А кад се говори о Хералдици онда је то друга прича. Ипак треба нагласити да је Хералдика настала због грбова а не обратно. Херолди су признали и грб Римских оснивача, Рима.
 
Poslednja izmena:
@vujadin Ne bih bas rekao "razvijali su se nepravilni grbovi" jer nesto sto je devijantno i disharmonicno nema napredak na bolje. Nego samo mogu jos gore da ga naprave u tom svetlu. Dobro da se nisu setili da unajme heraldicara i da ukomponuju boje i elemente u harmoniju a zadrze koncepciju ako vec hoce da iskazuju bilo sta :D

A nisam ukapirao, kako mislis da je od ovih zemalja sa istoka nastali izrazi Arms, Armorial coat of arms etc. ?
 
Poslednja izmena:
@vujadin Ne bih bas rekao "razvijali su se nepravilni grbovi" jer nesto sto je devijantno i disharmonicno nema napredak na bolje. Nego samo mogu jos gore da ga naprave u tom svetlu. Dobro da se nisu setili da unajme heraldicara i da ukomponuju boje i elemente u harmoniju a zadrze koncepciju ako vec hoce da iskazuju bilo sta :D

A nisam ukapirao, kako mislis da je od ovih zemalja sa istoka nastali izrazi Arms, Armorial coat of arms etc. ?
Па то су земље где су ти грбови са разним ознакама и настали. Тако се сматра да су Јевреји имали 12 грбова са знаковима сазвежђа за свако племе по један знак. Већина тих грбова су прерасли у хералдичке грбове не мењајући значења обележја. А и сами термини су преводи са тих старих штитова или грбова што је једно те исто, али изражено на разним језицима.
 
Није било правила за блазонирање, а правила се појављују са Барбаросом значи једанаестом веку. Основни део грба је штит, и сам штит без блазона је грб.Тако пише у свим речницима хералдике. Хералдика је почела са француским краљевима и развијала се постепено преко племића, витезова и велодостојника црквених и световних па и установа и поседа уз помоћ херолда по чем је и добила име. Успоредо са хералдичким грбовима развијали су се и неправилни грбови које су имали и баштинили неки армигери који су хтели истаћи своје старинско порекло. Херолди су им признали те грбове и сврстали их у задњу категорију. То су грбови са простора Византије Мале Азије и источног црквеног простора, као и Египта, Сирије и других земаља које су користиле штитове као оружје, од чега су и настали хералдички изрази Армс, Арморијал Коат оф Армс и Армигер. Тако, кад се говори о грбовима неправилно је говорити само о хералдичким грбовима. А кад се говори о Хералдици онда је то друга прича. Ипак треба нагласити да је Хералдика настала због грбова а не обратно. Херолди су признали и грб Римских оснивача, Рима.

Naravno da si u pravu i sve što si rekao stoji. Međutim grbova prije XI vijeka nema. herldika je priznala čak i grb Isusu hristu pa čak i Sotoni i Bogu i sve je to uredu, ali oni n ikad nijesu imali grbove. Vizantijski svijet nije imao grbiove jer nije ni postojao koncept grba, kasnije su se razne oznake priznavale za grbove i to je u redu. Aleksandar Makedeonski je imo znak sunca, da kažemo bio je to njegov zaštitni znak, i stavljan je na štitover Makedonaca ali ne rdi se o grbu. Grb je slikovni razlikovni znak fizičkih i pravnih lica kojima se oni jednoznačno ordeđuju ili identifikuju, a kao njihov znak postaje oznaka vklasništva i prava i to je grb. Koncept grba jeste nastao kao razlikovni znak za vojne potrebe tokom krstaških ratova, kasnije je prešao u civilnu upotrebu i tad nastaju grbovi. Kasniji razvoj i hastanak heraldike je prirodni proces sazrijevanja.

Na adresi
http://oldpspb.ru/faksimilnye-izdaniya/
možeš naći na hiljade stranica ruskih rukopisnih ljetopisa sa iluminacijama fantastično urađenim i niđe nećeš viđerti grb. zapravo nećeš viđeti nijedan grba ni na hiljadama fresaka i ikona. u vziantijskom kuturi grba nema. Tek u XV vijeku počinje nešto kao grb da se jabvlja pred sami nestanak Vizantije. Vizantici kojisu otišli na zapad su od svojih ličnih logoa pravili grbove kao potvrdu svoga visokog dostojansta. Tako je bilo i sazemljama pod njihovim kulturnim uiticajem. Grčka, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Bugarska, Rusija nemaju grbova iz tog doba. Dobro rubni pojasevi imaju neke grbove zbog miješanja uticaja ali se praktično do XIX vikea grbovi niđe ne pojavljuju. Ni u Japanu oni njihovi znaci nijesu gerbovi iako imaju jednaku funkciju jer nijesu vezani za štit.
Grb bez štita ne moće postojati jer je tad samo znak ili logo, a ako postoji logo na štitu tad mora biti prikazan prema pravilima heraldike i tad postaje grb sa svim pratećim značenjima.

Па то су земље где су ти грбови са разним ознакама и настали. Тако се сматра да су Јевреји имали 12 грбова са знаковима сазвежђа за свако племе по један знак. Већина тих грбова су прерасли у хералдичке грбове не мењајући значења обележја. А и сами термини су преводи са тих старих штитова или грбова што је једно те исто, али изражено на разним језицима.

Zapravo armiger je od arma na latinskom oružje. Armiger znači oružnik odnosno onaj koji ima pravo nositi oružje a u srednjem vijeku pored plemića to je bilo dozvoljeno samo vojnicima. Vojnici jesu spadali u niže plemstvo bez prava naslijeđivanja grba. Tek kasnije kad su i slobodni građani stekli pravo na grbove situacija se mijenja.
 
Poslednja izmena:
Па то су земље где су ти грбови са разним ознакама и настали. Тако се сматра да су Јевреји имали 12 грбова са знаковима сазвежђа за свако племе по један знак. Већина тих грбова су прерасли у хералдичке грбове не мењајући значења обележја. А и сами термини су преводи са тих старих штитова или грбова што је једно те исто, али изражено на разним језицима.

Pa dobro, nisu samo Jevreji znali da crtaju :D Mada kako razumem kazes da su grbovi nastali samo od njih ? Uz svo duzno postovanje njima, ali mislim da ljudi preteruju sa akcentiranjem na Jevreje i pripisivanjem svega i svacega njima. Ako nesto, pre ce da bude da su i oni uporedo nastali kao i drugi narodi od nekog i ralzicitih grupacija ljudi koje se kulturno ujedine. Tako da ako su oni crtali neka sazvezdja, ok svaka cast, ali i drugi su crtali svasta nesto drugo isto i cak i pre toga ...
 
Da, arms je oruzje i stit zajedno ( posto je to tako bilo ). A coat je plast. Coat of arms je plast sa grbom-stitom i ostalim elementima, a u govoru termin koji oznacava sve zajedno kompletno.

Coat of arms je kratka košulja bez rukava od lanenog platna koja se nosila preko oklopa. Ona je ukrašavana vezom koji je prestavljao grb. Kako se štit nije vazda nosio ova majica jeste pa je postala sinonim za grb. Ima tu i krijesta koja se takođe pominje kao grb iako ona to zapravo nije. U njemačkoj heraldici je krijesta sastavni dio grba pa se kod spojenih grbova muža i žene obavezno postavljaju dvije kacige a ima slučaveva sa po 20-etak kaciga i krijesti. U drugim evropskim heraldikama je krijesta dođe kao lični znak. meni lično nebi smetalo da je štit porodični znak a da svaki pojedinac ima svoju krijestu koja bi igrala istovremeno ulogu bedža.

Pa dobro, nisu samo Jevreji znali da crtaju :D Mada kako razumem kazes da su grbovi nastali samo od njih ? Uz svo duzno postovanje njima, ali mislim da ljudi preteruju sa akcentiranjem na Jevreje i pripisivanjem svega i svacega njima. Ako nesto, pre ce da bude da su i oni uporedo nastali kao i drugi narodi od nekog i ralzicitih grupacija ljudi koje se kulturno ujedine. Tako da ako su oni crtali neka sazvezdja, ok svaka cast, ali i drugi su crtali svasta nesto drugo isto i cak i pre toga ...

Da to je tačno. Ipak se kod plemena radi o totemskim znakovima. Za Jevreje je manje vjerovatno da su znaci zodijački to su totemski znaci rodonačelnika plemena totema. U knjizi Zlatna Grana je fantastično objašnjeno kao je u tim prastarim vremenima nastao totem i kakvo je njegovo magično značenje. Ovsdje3 se radi zapravo o tome da se nesrodnici proglašavaju srodnicima na političkom planu ili vjerskom magijskom planu jer im je plemenski rodonačelnik totem koji zapravo, bez obzira što može biti prikazan fizičkim entitetom, zapravo predstavlja jedinstvo željenih simboličnih svojstava. Totem zahtijeva od svojih potomaka da se izjednačavaju sa tim simboličnim značenjima snabrijevajući ih nadljudskim moćima za uzvrat čime obezbjeđuje napredak plemena.
 
Poslednja izmena:
Coat of arms je kratka košulja bez rukava od lanenog platna koja se nosila preko oklopa. Ona je ukrašavana vezom koji je prestavljao grb. Kako se štit nije vazda nosio ova majica jeste pa je postala sinonim za grb. Ima tu i krijesta koja se takođe pominje kao grb iako ona to zapravo nije. U njemačkoj heraldici je krijesta sastavni dio grba pa se kod spojenih grbova muža i žene obavezno postavljaju dvije kacige a ima slučaveva sa po 20-etak kaciga i krijesti. U drugim evropskim heraldikama je krijesta dođe kao lični znak. meni lično nebi smetalo da je štit porodični znak a da svaki pojedinac ima svoju krijestu koja bi igrala istovremeno ulogu bedža.



Da to je tačno. Ipak se kod plemena radi o totemskim znakovima. Za Jevreje je manje vjerovatno da su znaci zodijački to su totemski znaci rodonačelnika plemena totema. U knjizi Zlatna Grana je fantastično objašnjeno kao je u tim prastarim vremenima nastao totem i kakvo je njegovo magično značenje. Ovsdje3 se radi zapravo o tome da se nesrodnici proglašavaju srodnicima na političkom planu ili vjerskom magijskom planu jer im je plemenski rodonačelnik totem koji zapravo, bez obzira što može biti prikazan fizičkim entitetom, zapravo predstavlja jedinstvo željenih simboličnih svojstava. Totem zahtijeva od svojih potomaka da se izjednačavaju sa tim simboličnim značenjima snabrijevajući ih nadljudskim moćima za uzvrat čime obezbjeđuje napredak plemena.
Не видим зашто мешаш тотем и штит. Врати се у Римску царевину коју толико волиш па види да је и Јулије Цезар награђивао своје војнике и официре који су се истицали. А има записа од Аристотела да је и Александар велики имао правила за одликовања истакнутих војника и војсковођа
 
Не видим зашто мешаш тотем и штит. Врати се у Римску царевину коју толико волиш па види да је и Јулије Цезар награђивао своје војнике и официре који су се истицали. А има записа од Аристотела да је и Александар велики имао правила за одликовања истакнутих војника и војсковођа

Totemi su jedan od izvora nastanka grbova i čestos e brkaju s grbovima. Zapravo su svi ti "stari grbiovi" totemski znaci, koji su pretekli do danas. Rim je jedina civilizacija u istoriji čovječanstva kojem se i sa gledišta današnjeg divljaštva divimo. Sumnjam da će čovječanstvo skoro dostići nivo Rima. U Rimu jeste bio običaj dase zaslužni vojskovođa ili vojnik čašćava zlatnom krunom koja je zavisila od podviga. Vojnik ili zapovjednik koji bi se prvi popeo na palisadnu ogradu neprijateljskog logora je bio nagrađivan krunom palisada, Onaj koji bi osvojio utvrđeni grad bi dobijao zidnsku krunu (danas u heraldici označava grbove gradova), pobjednik u pomorskim bitkama bi dobijao morsku krunu, pobjednik u ratovima lovorov vijenac i tako dalje. Danas se u heraldici korsite razne vrste kruna koje odgovaraju plemenitom dostojanstvu vlasnika, ili se pokrajine i naseljena mjesta krunišu zidinskim krunama abroj melona, njihova boja ili boja fuga odgovara veličini i značaju naselja. meni je zanimljiva savremena pojava u ruskoj heraldici gdje postoje krune zanimalnja tako da istaknuti pregaoci u svom poslu dobijaju krunu na primjer fizičara ili hemičara ili ljekara i slično. Volio bih kad bi se i kod nas uveo ovakav sistem. Kruna nije heraldioka ali jeste heraldički element.

Savakako je svaki vojskovođa od samih početaka isttorije imao način nagrađivanja vojnih uspjeha ne samo pojedinaca već viće jedinica. Taj sistem više spada u vekslilološku sferu. Rimski signumi su pored oznake same jedinice, imali obilježja uspjeha jedinice kroz cijelu istoriju njenog postojanja. Ti vojni standardei su smatrani magičnim središtem vojne jedinice i prema njima su se odnopsili kao prema božanstvu prinioseći im žrtve i obožavajuži ih. U rimskoj vojsci nije bilo grbova. Štitovi jesu jednoobrazno ukrašavani simbolima koji su predstavljali signum a u kasnijim vremenima vojskovoža je mogao dodati lični znak na signumima i labarumima akli se ipak ne radi o grbovima. Čak ni sapropašću Rima, divljaci sa sjevera nijesu imali svoje grbove. oni su koristili ili imitiralin Rimljane koristeći nihove simbole ali sa izgubljenom ili deformisanom simbolikom. međutim ti rimski vojni znaci su drugi izvor heraldike s tim da nijesu heraldika.

Tek sa krstaškim ratovima u kojima su hrišćanske vojske takođe imale jednoobrazno išarane štitove počinju da se javljaju na štitovima prestave koje možemo nazvati grbovima. Imućni vitezovi plemenitog porijekla sui imali običaj ukrašavati svoj štit prizorima i slikama, u početku nasklikanim,a kasnije naroćito kad su se vražali kućama, ukrašenim plemenitim krznima. Otud je crna boja postala amfibija jer je prestavljana crnim krzno. To crno krzno je od crne kunice koju su rusi nazivali sobol, pa je i crna boja dobila heraldički naziv po tom krznu sable, i kasnije sačuvala dvojnu prirodu emajla i krzna, a odatle i posebna klasa boja u heraldici krzna. Ova moda prikazivanja svojih vojnih vještina, junačkih djela u borbama sa nevjernicima, potstaknuta što sujetom što pohlepom uzrokobvala je vrlo brzo pojavom mnoštva grbova i krstova svoh mogućih boja i oblika da se na kraju moralos tati na kraj svom tom haosu pa je smišljena heraldika. to se sve događalo u dva vijeka od XI do XIII vijeka i to je to.
 

Back
Top