Хералдика и њени принципи

Postoji jedno čudno pravilo u healdici Evropa se gotovo linijom možepodijeliti na zapad đe se koristi lav i istok đe se koristi orao. Nevjerovatna podjela koja po mom mišljenju leži prije u misaonim konceptima ljudi koji žive u ovim oblastima.
Uzgre Crnojevići nijesu vaše nego venecijansko plemstvo taman kao i Balšići koji su pripadali napuljskom plemstvu.
Inače dvoglavi orao u jugoistočnoj evropi je bio znak vazalnog odnosa prema Vizantiji i otud kod plemstva naših krajeva.

Savršeno si u pravu Vujadine. Ta pojava nije izuzetak nego je bila pravilo u srednjem vijeku.
 
Pozdrav Formice! Ne mogu se složiti sa ovim tvojim zaključcima u vezi trobojke kod južnoslovenskih naroda! Ne znam da je postojao ikakav dogovor elita južnoslovenskih naroda o usvajanju trobojke sa Sveslovenskog kongresa u Pragu 1848. godine (plavo-bijelo-crvene)! Ko se to dogovorio i kada? Nije tačno da je trobojka te 1848. godine kod Slovena postala nacionalna po uzoru na rusku zastavu - naprotiv nastala je po uzoru na revolucionarnu francusku trobojku! Uostalom Srbija je trobojku usvojila (tj. dobila naknadno od Sultana na njen zahtjev) još 1835. godine! Varšavski ustanak je bio 1831. godine! A Hrvati i Slovenci je usvajaju tek 1848. godine! Hrvati boje uzimaju sa grbova Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Slovenci sa grba Kranjske, a i Srbija je uzela boje sa njenog grba (smatrano je da su ocila bila čelikasto-ugasita, tj plava, kasnije se boja ocila mijenja, ali plava boja ostaje na zastavi)! Naravno ne sporim da je trobojka poslije 1848. godine postala nacionalna zastava kod južnoslovenskih naroda! A nije ni tačno da su Hrvati obrnuli boje dotadašnje crnogorske trobojke (plavo-bijelo-crvene), jer kada su je Hrvati usvojili, u Crnoj Gori još nema još nikakve trobojke (prvi pomen je tek iz 1858. godine - i veoma je nepouzdan)!
Objašnjenja za trgovačko-pomorske zastave Osmanskog carstva su tačne!

Pozdrav Kazino Rojal. I ja sam nekad bio na ovom forumu no odkad smo otvorili DSG Miloš Obilić tamo sam češći. Mora biti da nijesam bio precizan. Prvo za Crnu Goru: prema izvještajima putopisaca početkom XIX vijeka narodne boje su bile vodoravno plava-bijela-crvena, od sredine XIX vijeka vodoravno bijela-plava-crvena(kao kod Ruskog Carstva) i pred kraj XIX vijeka crvena-plava -bijela (kao kod kraljevine Srbije). Ove bje su označavale pripadnost Slovenima, inače neomiljene zastave u narodu koji je uporno koristio ratnu zastavu. U izvještaju ministra vojnog on izvještava kralja da narod u śevernim krajevima Crne Gore i dalje koristi vojne zastave i pored upozorenja i prijetnji novčanim kaznama. To je bilo na početku XX vijeka.

Početkom XIX vijeka od svih slovenskih naroda jedina dva naroda su imali slobodne zemlje Rusija i Crna Gora. Panslovenski pokret se javio još u XVIII vijeku. Njegova ideja je bila oslobođenje i ujedinjenje svih sloven oslanjajući se na moćno Rusko Carstvo.Rusi su s druge strane iskoristili taj pokret za propagiranje panslovenstva odnosno rusofilstva čime je očigledno postavila i svoje pretenzije na sve slovenske zemlje. To je naravno ućeralo užas u tadašnju Evropu (zamisli kolika bi tad bila Rusija) pa su sve zemlje u čijem su se sastavu nalazili Sloveni iz petnih žila sijale razdor među nima.
Ideja jedinstva svih slovena se sastojala i u tome da svi imaju stu zastavu jednaku zastavi Rusije s tim da se na njoj stavljau grbovi pojedinih zemalja (kao danas Slovenija ili Slovačka). Tad i jesu proglašene slovenske boje (jednako kao što danas imamo afričke ili arapske). I zaista svi slovenski narodi jesu koristili slovenske boje za stvaranje svojih zastava. Bugarsku i Poljsku sam naveo kao primjere koji danas nemaju slovenske boje ali su ih imali makar u ednom trenutku. Što se tiče Slovena zapadnog Balkana stvar je sljedeća. Crnogorce je bila briga za francusku zastavu taman kao za lanjski snijeg. Uveli su trobojnu zastavu u slovenskim bojama jer su se ośećali dijelom korpusa slovenskih naroda što i navode svi putopisci.
Hrvati i Srbi odnosno njihove elite se jesu dogovarali o ozgledu buduće zastave o čemu postoje nekakvi zapisnici sa sastanaka u Beču. Navode se u nekakvom radu nekog hrvatskog istoričara ali sad da me ubiješ ne znam niti kaoji je to rad niti kako se on zove. Zapamtio sam da je diskusija išla sljedećim tokom. Hrvati su htjeli zastavu plavo-bijelo-crvenu međutim Srbi su insistirali na suprotnm redoslijedu boja odnosno crveno-bijelo-plavoj. Taj se raspored i usvojio i takve zastave su i korišćene. Poslije godinu dana na iznenađenje Hrvata, Srbi mijenjaju svoju zastavu.
To je bilo objašnjenje u tom naučnom radu.
 
Pozdrav Formice! Ne mogu se složiti sa ovim tvojim zaključcima u vezi trobojke kod južnoslovenskih naroda! Ne znam da je postojao ikakav dogovor elita južnoslovenskih naroda o usvajanju trobojke sa Sveslovenskog kongresa u Pragu 1848. godine (plavo-bijelo-crvene)! Ko se to dogovorio i kada? Nije tačno da je trobojka te 1848. godine kod Slovena postala nacionalna po uzoru na rusku zastavu - naprotiv nastala je po uzoru na revolucionarnu francusku trobojku! Uostalom Srbija je trobojku usvojila (tj. dobila naknadno od Sultana na njen zahtjev) još 1835. godine! Varšavski ustanak je bio 1831. godine! A Hrvati i Slovenci je usvajaju tek 1848. godine! Hrvati boje uzimaju sa grbova Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Slovenci sa grba Kranjske, a i Srbija je uzela boje sa njenog grba (smatrano je da su ocila bila čelikasto-ugasita, tj plava, kasnije se boja ocila mijenja, ali plava boja ostaje na zastavi)! Naravno ne sporim da je trobojka poslije 1848. godine postala nacionalna zastava kod južnoslovenskih naroda! A nije ni tačno da su Hrvati obrnuli boje dotadašnje crnogorske trobojke (plavo-bijelo-crvene), jer kada su je Hrvati usvojili, u Crnoj Gori još nema još nikakve trobojke (prvi pomen je tek iz 1858. godine - i veoma je nepouzdan)!
Objašnjenja za trgovačko-pomorske zastave Osmanskog carstva su tačne!

Nažalost opet sam bio neprecizan. Tačno je što veliš. Međutim htio sam reći sljedeće da se učestalost pojave šarže orla i šerže lava (jedan je kralj ptica a drugi kralj životinja) postoji jasna podjela. U zapadnoj Evropi je učestalost lava jasno izražena, a u srednjoj i istočnoj Evropi je potpuo jednaka učestalost pojave orla. Odnosno jedna šarža isključuje drugu u potpuno jednakoj srazmjeri (kolika je tamo učestalost lava ovamo je jednaka učestalost orla i kolika je tamo učestalost orla ovamo je jednaka učestalost lava).
 
Pozdrav Kazino Rojal. I ja sam nekad bio na ovom forumu no odkad smo otvorili DSG Miloš Obilić tamo sam češći. Mora biti da nijesam bio precizan. Prvo za Crnu Goru: prema izvještajima putopisaca početkom XIX vijeka narodne boje su bile vodoravno plava-bijela-crvena, od sredine XIX vijeka vodoravno bijela-plava-crvena(kao kod Ruskog Carstva) i pred kraj XIX vijeka crvena-plava -bijela (kao kod kraljevine Srbije). Ove bje su označavale pripadnost Slovenima, inače neomiljene zastave u narodu koji je uporno koristio ratnu zastavu. U izvještaju ministra vojnog on izvještava kralja da narod u śevernim krajevima Crne Gore i dalje koristi vojne zastave i pored upozorenja i prijetnji novčanim kaznama. To je bilo na početku XX vijeka.

Početkom XIX vijeka od svih slovenskih naroda jedina dva naroda su imali slobodne zemlje Rusija i Crna Gora. Panslovenski pokret se javio još u XVIII vijeku. Njegova ideja je bila oslobođenje i ujedinjenje svih sloven oslanjajući se na moćno Rusko Carstvo.Rusi su s druge strane iskoristili taj pokret za propagiranje panslovenstva odnosno rusofilstva čime je očigledno postavila i svoje pretenzije na sve slovenske zemlje. To je naravno ućeralo užas u tadašnju Evropu (zamisli kolika bi tad bila Rusija) pa su sve zemlje u čijem su se sastavu nalazili Sloveni iz petnih žila sijale razdor među nima.
Ideja jedinstva svih slovena se sastojala i u tome da svi imaju stu zastavu jednaku zastavi Rusije s tim da se na njoj stavljau grbovi pojedinih zemalja (kao danas Slovenija ili Slovačka). Tad i jesu proglašene slovenske boje (jednako kao što danas imamo afričke ili arapske). I zaista svi slovenski narodi jesu koristili slovenske boje za stvaranje svojih zastava. Bugarsku i Poljsku sam naveo kao primjere koji danas nemaju slovenske boje ali su ih imali makar u ednom trenutku. Što se tiče Slovena zapadnog Balkana stvar je sljedeća. Crnogorce je bila briga za francusku zastavu taman kao za lanjski snijeg. Uveli su trobojnu zastavu u slovenskim bojama jer su se ośećali dijelom korpusa slovenskih naroda što i navode svi putopisci.
Hrvati i Srbi odnosno njihove elite se jesu dogovarali o ozgledu buduće zastave o čemu postoje nekakvi zapisnici sa sastanaka u Beču. Navode se u nekakvom radu nekog hrvatskog istoričara ali sad da me ubiješ ne znam niti kaoji je to rad niti kako se on zove. Zapamtio sam da je diskusija išla sljedećim tokom. Hrvati su htjeli zastavu plavo-bijelo-crvenu međutim Srbi su insistirali na suprotnm redoslijedu boja odnosno crveno-bijelo-plavoj. Taj se raspored i usvojio i takve zastave su i korišćene. Poslije godinu dana na iznenađenje Hrvata, Srbi mijenjaju svoju zastavu.
To je bilo objašnjenje u tom naučnom radu.

Opet si neprecizan! Nema nikakvih izvještaja sa početka XIX vijeka koji govore o ikakvoj trobojci u Crnoj Gori, da ja znam!
Prvu vijest o trobojnim zastavama u Crnoj Gori donijele su „Srbske novine“ u broju 50. od 29. aprila 1858. god. – tu nije opisan raspored boja!
Sledeća vijest o trobojkama je iz 1860. godine, i objavljena je u “Srbskom dnevniku“ iz Novog Sada u broju 55 i glasi: „’Vanderer’ ima jedan dopis iz Kotora o dolasku knjaza Danila sa svetlom knjaginjom Darinkom u Prčanj, da upotrebljavaju morska kupatila; u Prčanju je načinjena kuća za kupanje, na kojoj se vije trobojna belo-plavetno-crvena zastava“!
Naredni opis trobojne zastave naći ćemo u knjizi Fransoa Lenormana koju je objavio 1866. godine godine u Parizu, dok je on lično je boravio u Crnoj Gori 1865. godine! On navodi: „Svako pleme ima svoju zastavu, standard (zastava) Crne Gore je trikolor (trobojka) i ima iste boje kao i Francuska samo što boje idu horizontalno. Crnogorci kažu da ove tri boje predstavljaju tri vrline: plavo vjeru, bijelo nadu i crveno milosrđe“!
U opisima Arse Pajevića i Jozefa Holočeka vidimo da se na početku Veljeg rata 1876. godine koristila i minijaturna trobojka sa crveno-bijlo-plavim horizontalnim rasporedom, koju su nosili knjaževi perjanici!
Međutim do 1880. godine vrlo su rijetki pomeni trobojke u Crnoj Gori (ovo su svi), i ona prema rspoloživim izvorima tada nije bila korištena kao državna zastava! Tek 1880. godine počinje masovna upotreba trobojke u crveno-plavo-bijeloj varijanti – od tada je ona i državna zastava Crne Gore (sa inicijalima vladara i krunom)! U pravu su da je dugo vremena bilo potrebno da u potpunosti bude prihvaćena od Crnogoraca – kad je uvedena gledalo se na nju kao novotariju, i više je cijenjen bio krstaš pod kojim se ginulo generacijama!
Nijesi u pravu da je na Sveslovenskom kongresu u Pragu 1848. godine uvedena trobojka kao sveslovenska zastava po ugledu na rusku zastavu – ruska državna zastava tada nije bila bijelo-plavo-crvena trobojka – to će postati djelimično tek 1883. godine, a u potpunosti tek 1896. godine! Ona je bila tada njena trgovačko-pomorska zastava, i tada nije bila pretjerano popularna kod Rusa! Upravo su u Pragu korišćene boje francuske zastave, kao simbola slobode, bratstva i jednakosti – samo su vertikalno raspoređene!
Stvarno ne znam za taj dogovor elita Srba i Hrvata – ako ga je eventualno i bilo on je morao biti prije 1835. godine – ali kako nema pomena hrvatske trobojke prije 1848. godine (moguće je da ga i ima, nijesam to dovoljno istraživao)! I Srbi ne mijenjaju crveno-plavo-bijelu trobojku – oni je upravo predlažu u Sretennjskom ustavu! Ali baš zbog protivljenja Rusije (kojoj je takva zastava mirisala na revolucionarn rabotu) morali su se obratiti Sultanu za zastavu koji mijenja raspored boja – to je vjerovatno uradio jer je trgovačko-pomorsku zastavu Srbije modifikovao po ugledu na pomorske zastave pravoslavnih podanika u njegovom carstvu (crveno-plavo-crveno), samo je zadnje polje zamijenio bijelim (nije mogao gornje – bila bi ista kao pomorska zastava Rusije)!
 
Opet si neprecizan! Nema nikakvih izvještaja sa početka XIX vijeka koji govore o ikakvoj trobojci u Crnoj Gori, da ja znam!
Prvu vijest o trobojnim zastavama u Crnoj Gori donijele su „Srbske novine“ u broju 50. od 29. aprila 1858. god. – tu nije opisan raspored boja!
Sledeća vijest o trobojkama je iz 1860. godine, i objavljena je u “Srbskom dnevniku“ iz Novog Sada u broju 55 i glasi: „’Vanderer’ ima jedan dopis iz Kotora o dolasku knjaza Danila sa svetlom knjaginjom Darinkom u Prčanj, da upotrebljavaju morska kupatila; u Prčanju je načinjena kuća za kupanje, na kojoj se vije trobojna belo-plavetno-crvena zastava“!
Naredni opis trobojne zastave naći ćemo u knjizi Fransoa Lenormana koju je objavio 1866. godine godine u Parizu, dok je on lično je boravio u Crnoj Gori 1865. godine! On navodi: „Svako pleme ima svoju zastavu, standard (zastava) Crne Gore je trikolor (trobojka) i ima iste boje kao i Francuska samo što boje idu horizontalno. Crnogorci kažu da ove tri boje predstavljaju tri vrline: plavo vjeru, bijelo nadu i crveno milosrđe“!
U opisima Arse Pajevića i Jozefa Holočeka vidimo da se na početku Veljeg rata 1876. godine koristila i minijaturna trobojka sa crveno-bijlo-plavim horizontalnim rasporedom, koju su nosili knjaževi perjanici!
Međutim do 1880. godine vrlo su rijetki pomeni trobojke u Crnoj Gori (ovo su svi), i ona prema rspoloživim izvorima tada nije bila korištena kao državna zastava! Tek 1880. godine počinje masovna upotreba trobojke u crveno-plavo-bijeloj varijanti – od tada je ona i državna zastava Crne Gore (sa inicijalima vladara i krunom)! U pravu su da je dugo vremena bilo potrebno da u potpunosti bude prihvaćena od Crnogoraca – kad je uvedena gledalo se na nju kao novotariju, i više je cijenjen bio krstaš pod kojim se ginulo generacijama!
Nijesi u pravu da je na Sveslovenskom kongresu u Pragu 1848. godine uvedena trobojka kao sveslovenska zastava po ugledu na rusku zastavu – ruska državna zastava tada nije bila bijelo-plavo-crvena trobojka – to će postati djelimično tek 1883. godine, a u potpunosti tek 1896. godine! Ona je bila tada njena trgovačko-pomorska zastava, i tada nije bila pretjerano popularna kod Rusa! Upravo su u Pragu korišćene boje francuske zastave, kao simbola slobode, bratstva i jednakosti – samo su vertikalno raspoređene!
Stvarno ne znam za taj dogovor elita Srba i Hrvata – ako ga je eventualno i bilo on je morao biti prije 1835. godine – ali kako nema pomena hrvatske trobojke prije 1848. godine (moguće je da ga i ima, nijesam to dovoljno istraživao)! I Srbi ne mijenjaju crveno-plavo-bijelu trobojku – oni je upravo predlažu u Sretennjskom ustavu! Ali baš zbog protivljenja Rusije (kojoj je takva zastava mirisala na revolucionarn rabotu) morali su se obratiti Sultanu za zastavu koji mijenja raspored boja – to je vjerovatno uradio jer je trgovačko-pomorsku zastavu Srbije modifikovao po ugledu na pomorske zastave pravoslavnih podanika u njegovom carstvu (crveno-plavo-crveno), samo je zadnje polje zamijenio bijelim (nije mogao gornje – bila bi ista kao pomorska zastava Rusije)!

Ne mogu se sad śetiti koje su sve knjige bile, čitao sam ih poodavno pa sam pozaboravljao. Potražiću to neđe. Ostalo je tačno što si napisao. Plemenske zastvae se odnose na ratne barjake a ne trobojke a simbolika je prazna tlapnja.
O ulasku trobojne zastave u upotrijebu je tačno da je počinje češće koristiti dvor i državne službe. Međutim narod je nije uopšte koristio. Pred I Svjetski Rat je ministar vojni obilazio zemlju i kontrolisao stanje vojske i žalio se kako narod korsiti samo vojne zastave.
Jeste dogovor Srba i Hrvata jeste postojao. Hrvatska je inačeimala dvobojnu zastavu kakva i i bila moda tad u Evropi.
Srbi jesu promjenili zastavu od crveno-bijelo-plave na crveno-plavo-bijelu i vrlo vjerovatno iz razloga koje pominješ. Hrvati zvanično nijesu smjeli koristiti svoju crveno-bjelo-plavu zastavu sve dok nijesu dobili pravo na to, što ne znači da narod po krajiškim i dalmatinskim zabitima to nije činio. Tad je zaista trebalo biti da i Hrvati i Srbi nastupe s istom zastavom i bilo bi bolje za kasnije jer je tek početkom XX vijeka došlo do drastičnog razlikovanja i antagonizma dvije vjere čemu je sigurno svoj doprinos dala i razlika zastava.
 
Ne mogu se sad śetiti koje su sve knjige bile, čitao sam ih poodavno pa sam pozaboravljao. Potražiću to neđe. Ostalo je tačno što si napisao. Plemenske zastvae se odnose na ratne barjake a ne trobojke a simbolika je prazna tlapnja.
O ulasku trobojne zastave u upotrijebu je tačno da je počinje češće koristiti dvor i državne službe. Međutim narod je nije uopšte koristio. Pred I Svjetski Rat je ministar vojni obilazio zemlju i kontrolisao stanje vojske i žalio se kako narod korsiti samo vojne zastave.
Jeste dogovor Srba i Hrvata jeste postojao. Hrvatska je inačeimala dvobojnu zastavu kakva i i bila moda tad u Evropi.
Srbi jesu promjenili zastavu od crveno-bijelo-plave na crveno-plavo-bijelu i vrlo vjerovatno iz razloga koje pominješ. Hrvati zvanično nijesu smjeli koristiti svoju crveno-bjelo-plavu zastavu sve dok nijesu dobili pravo na to, što ne znači da narod po krajiškim i dalmatinskim zabitima to nije činio. Tad je zaista trebalo biti da i Hrvati i Srbi nastupe s istom zastavom i bilo bi bolje za kasnije jer je tek početkom XX vijeka došlo do drastičnog razlikovanja i antagonizma dvije vjere čemu je sigurno svoj doprinos dala i razlika zastava.

Vjeruj mi da do 1858. godine nema izvora koji pominje ikakvu trobojku u Crnoj Gori, bar takav do danas nije poznat! A i ovo par izvora koji je pominju do 1876. godine, vrlo su diskutabilni, i vrlo se lako mogu dovesti pod znak pitanja! Ne slažem se sa tobom da je trobojka bila dvorska zastava - to je bila crvena sa dvoglavim bijelim orlom i lavom! Trobojka bez aplikacija je od 1880. godine korišćena za kićenje gradova prilikom određenih svečanosti! A isticana je i na državnim Uprvama oblasti, dok je na zgradama ministarstava, tj. Vlade (na Biljardi, od 1910. Vladinom domu) isticana crvena sa grbom! Od 1881. godine trobojka sa inicijalima vladara i krunom postaje njena trgovačko-pomorska zastava - ista će biti isticana i na crnogorskim konzulatima u inostranstvu, tako da je možmo smatrati i državnom zastavom Crne Gore od te 1881. godine! Pogledaj što sam pisao na temi, na ovom forumu - "Crnogorski simboli" - tamo imaš detaljna objašnjenja i linkove ka fotografijama i razglednicama crnogorskih zastava!
Pozdrav!
 
Evo cijelo popodne čitam tu emu. Tačno je sve što si napisao. Jedino nije tačno što je Slaven777 napisao da grbu nije mjesto na zastavi. Pa zastave su i odpočele da se skoriste kao grbovni baner na kojima su bili motivi sa grba. Kasnije (neđe od XIX vijeka) na savremenim zastavama se ostavljaju državni grbovi da bi se označila zastava za državnu upotrijebu odnosno grbovi vladara, a zastave bez grba su bile za narodnu upotrijebu.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Pratila sam vasu temu vec neko vreme, i nasla dosta korisnih informacija. Tako da svima jedno veliko hvala za postove.
Dizajnirala sam licni porodicni grb. Trudila sam se, naravno, da ispostujem sva pravila heraldike koja sam pronasla na internetu ali bih volela da imam priliku da se konsultujem sa nekim strucnijim od sebe. Da li je neko od vas zainteresovan da prokomentarise?

Pozdrav
 
Pratila sam vasu temu vec neko vreme, i nasla dosta korisnih informacija. Tako da svima jedno veliko hvala za postove.
Dizajnirala sam licni porodicni grb. Trudila sam se, naravno, da ispostujem sva pravila heraldike koja sam pronasla na internetu ali bih volela da imam priliku da se konsultujem sa nekim strucnijim od sebe. Da li je neko od vas zainteresovan da prokomentarise?

Pozdrav

Не знам каква су сада правила у Србији за фамилијарне грбове. Мислим да се можеш обратити двору за информације. Да ли имаш неке претензије на грб или ти је само жеља да се мало узвисиш, јер и за једно и друго требаш навести разлог. Али чувај се ловаца за награде, неки траже и до 5 хиљада евра да те упишу у армигере. Мислим да то можеш учинити код Руса и Американаца за око 100 долара.
 
Pratila sam vasu temu vec neko vreme, i nasla dosta korisnih informacija. Tako da svima jedno veliko hvala za postove.
Dizajnirala sam licni porodicni grb. Trudila sam se, naravno, da ispostujem sva pravila heraldike koja sam pronasla na internetu ali bih volela da imam priliku da se konsultujem sa nekim strucnijim od sebe. Da li je neko od vas zainteresovan da prokomentarise?

Pozdrav

Gospođice Lala procedura za sticanje svoga grba je sljedeća.
Najprije se treba javiti nekom od heraldičkih autoriteta koji su u Srbiji SHD Beli Orao ili CZIPM ili se posavjetujte u Društvu srpskih grbonosaca "Miloš Obilić". Kod ovih zadnjih sam aktivni učesnik a njihov besprijekorni heraldički stručnjak gospodin Nenad Jovanović i izvanredni heraldički umjetnik gospodin Ljubodrag Grujić (inače tvorac najnovijeg standarda grba Srbije) su meni izašli u susret te sam uz njihovu svesrdnu pomoć i sam postao vlasnik grba.
Potrebno je kontaktirati s heraldičarem jer on može znati dali već imate pravo na grb ili dali je grb kakav bi vi željeli već zauzet. Zatim se uz konsultacije dogovore svi detalji i grb bude gotov i zaveden u registar CZIPM što sve košta oko 500 eura. Svakako svoj grb možete registrovati i kod bilo kog drugog heraldičkog autoriteta. Znam da je za Crnu Goru registrovanje grba 600 eura. Kod Hrvata od 300 do 1000 eura, kod Rusa od 100 do 8000 eura zavisno od izgleda matrikule i kod koga se registruje, i tako dalje. Na mreži ima puno sajtova heraldičkih društava i obično postoji i cjenovnik usluga. U svakom slučaju pored registracije u Crnoj Gori i Srbiji imam na umu da se registrujem kod heraldičkih autoriteta u svim republikama nekadašnje Jugoslavije.
Stvar je u tome da postajući armiger (armiger znači zapravo onaj koji ima pravo nositi oružje) odnosno vlasnik grba postajete vlasnik znaka koji potvrđuje da ste slobodna osoba. Grb su mogli imati samo slobodni ljudi. Malo se zna da su slobodni ljudi a ne samo plemići ili pripadnici viših društvenih slojeva feudalnog društva, vrlo rano dobili pravo na korišćenje grba još u XIV vijeku. Odprilike u isto vrijeme i žene dobijaju pravo da imaju svoj grb. Ženski grb se iscrtava na štitu oblika romba dužom osom postavljenom uspravno. Taj oblik štita bi zapravo trebao podsjećati na izgled preslice. Dok je žena đevojka to jeste neudata iznad grba se stavlja traka uvezana u ukrasni "čvor vječne ljubavi" koji se razvezuje udajom.
Naravno u tadašnjem dobu opšte nepismenosti svih društvenih slojeva grb nije bio samo potvrda slobodnog čovjeka već i znak vlasništva i znak potvrde vjerodostojnosti ugovora i slično. Svo to značenje ima i danas.
 
Poslednja izmena:
Vujadine, hvala na Vasem odgovoru. Nisam znala da posedovanje grba cini osobu (porodicu) uzvisenijom, tako da mi to nije bila ni namera. Grb je poklon dedi koji zeli da ga ima oduvek. Sto se tice lovaca za nagrade, hvala na upozorenju, ali ja na zalost nisam njihov plen jer sam takoreci "juce" izasla iz fakultetske klupe i tek pocela da zaradjujem, ali daleko od toga da imam 5000e.
Pozdrav
 
Formice, takodje hvala na Vasem veoma sadrzajnom odgovoru. Informacije koje ste dali su i vise nego sto sam ocekivala.
Dopadaju mi se cak i nekui stavovi koje ste ovde izneli. Naravno, neka pravila koja je heraldika donela u nase vreme nisu u njemu upotrebliva, tako da ako se odlucim da dizajniram sopstveni grb verujem da nece imati "cvor vecne ljubavi":)
Pozdrav
 
Formice, takodje hvala na Vasem veoma sadrzajnom odgovoru. Informacije koje ste dali su i vise nego sto sam ocekivala.
Dopadaju mi se cak i nekui stavovi koje ste ovde izneli. Naravno, neka pravila koja je heraldika donela u nase vreme nisu u njemu upotrebliva, tako da ako se odlucim da dizajniram sopstveni grb verujem da nece imati "cvor vecne ljubavi":)
Pozdrav

U srednjem vijeku je postojala ta mašna s čvorom iznad ženskih grbova. I to je njihovo objašnjenje. Heraldika i danas poštuje to pravilo pa makar da se zna dali ste gospođica ili gospođa. Nadam se da će te i vi razvezati taj čvor i vezati se za izabranika srca. To je samo srednjevjekovni uglađeni vaspitani stil razgovora.

Zaista obratite se gospodinu Jovanoviću iz CZIPM (http://czipm.org/) i na odjelu za heraldiku ( http://czipm.org/heraldika.html ) u gornjem desnom uglu ima mala plava kuferta i pritiskom na nju dobijete direktnu vezu s gospodinom Jovanovićem. Siguran sam da će vamizaći u susret.
 
Прва је урађена у фотошопу.
Друга је застава Српске Војводине из 1848.године. На српској тробојци је аустријски орао са српским оцилима.

За ове три немам појма.:)

Посебно ми је интересантна четврта застава.

Односи се на поруку број 2521.
 
Прва је урађена у фотошопу.
Друга је застава Српске Војводине из 1848.године. На српској тробојци је аустријски орао са српским оцилима.

За ове три немам појма.:)

Посебно ми је интересантна четврта застава.

Односи се на поруку број 2521.

Hvala rode za informaciju:ok:
 
Hvala rode za informaciju:ok:

Нема на чему.

Ево те заставе у оригиналу.

protdjak04.jpg


Носили су је Српски добровољци за време гушења мађарске побуне 1848.године. На застави је писало, ''С вером у Бога, за цара и отачество''.
 
poz. svima
evo jos nekih zastava koje imam a ne znam dali su prave ili se neko igrao sa njima
molim za objasnjenje ovih zastava

Prva zastava je odraz nečije igrarije i mašte i takva nikad nije postojala - nekakva kombinacija zastava Srbije i Makedonije! Druga je jedna od zastava Srpske Vojvodine iz 1848 godine, treća je zastava Srbije sa grbom Karađorđevića, mislim da ni ona nije postojala, četvrta je rekonstrukcija naličja zastave Kneževine Srbije sa zvijezdama ko simbolima vazalstva (1835-1878), a poslednja je zastava Kraljevine Srbije (1882-1918 - ona će se javljati i sa malim i sa velikim grbom na sredini trobojke)!
 
i evo jos par komada

Prve dvije ti predstavljaju nacionalnu zastavu Lužičkih Srba (plavo-crveno-bijelo), s tim što je na prvoj apliciran grb Brandenburga, a na drugoj Saksonije! Treća i četvrta su neuspješne rekonstrukcije zastave Kneževine Srbije iz Sretenjskog ustava iz 1835 godine - čelikasto-ugasita boja iz Sretenjskog ustava je ovdje protumačena kao smeđa ili crna - što ona nije bila! Ona je trebalo da bude tamnoplava! A u tom predlogu u Ustavu nije bilo zvijezda na ovenjači, one će biti dodate 1838. godine na crveno-plavo-bijeloj trobojci!
 
Нема на чему.

Ево те заставе у оригиналу.

protdjak04.jpg


Носили су је Српски добровољци за време гушења мађарске побуне 1848.године. На застави је писало, ''С вером у Бога, за цара и отачество''.

e ovu sada vidim prvi put
hvala rode :ok:
 
Prve dvije ti predstavljaju nacionalnu zastavu Lužičkih Srba (plavo-crveno-bijelo), s tim što je na prvoj apliciran grb Brandenburga, a na drugoj Saksonije! Treća i četvrta su neuspješne rekonstrukcije zastave Kneževine Srbije iz Sretenjskog ustava iz 1835 godine - čelikasto-ugasita boja iz Sretenjskog ustava je ovdje protumačena kao smeđa ili crna - što ona nije bila! Ona je trebalo da bude tamnoplava! A u tom predlogu u Ustavu nije bilo zvijezda na ovenjači, one će biti dodate 1838. godine na crveno-plavo-bijeloj trobojci!

hvala rode :)
 

Back
Top