Hemija - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Da li neko može da uradi zadatak:

Uzorak nečiste soli aluminijuma , mase 0,2820 g rastvren je u razblaženoj kiselini obrađen viškom amonijum-oksalata i zatim pH podešendodatkom amonijaka.Istaloženi aluminijum-oksalat je odfiltriran, ispran, rastvoren u razblaženoj kiselini i titriran sa 36,00 cm3 rastvora kalijum permanganata, c (KMnO4)=0,0220 mol/dm3.
Koliki je maseni udio u procentima?
Napisati sve potrebne reakcioe jednačine.
M(Al)= 26,98

Hvala, unapred

A bre nemoj si takav, pomozi curi malo... ;)


Kakve su to homoseksualne izjave Paganko.Pa zar i ti?:D:hahaha:
Ak već mora da se bira, ja sam muški smile-i.
 
126fs4343671.gif


Jel ovaj bolji?
 
Pozdrav svima.
Da li meni ovde fale podaci u zadatku ili je ovo ipak moguće uraditi?

0.5 g nekog metala izreaguje sa 280ml kiseonika gradeći oksid. U kom masenom odnosu su sjednijeni elementi u tom oksidu?

Valjda bi trebalo da mi daju relativnu atomsku masu tog metala?

1mol:22,4l = Xmol:0,28l
X=0,0125mol O[SUB]2[/SUB]
1mol:32g = 0,0125mol : X
X=0,4g kiseonika
Maseni odnos 5:4
 
e pozdrav svima... ako moze jedna mala pomoc. za molekul protoporfirina III (IX po staroj oznaci) su vezane metil, vinil i -CH2CH2COOH grupa. kako se naziva ova poslednja. znam da je ona od propanske kiseline ali me interesuje da li ona ima neki poseban naziv. hvala
Ova poslednja -COOH je karboksilna funkcionalna grupa.Zajedno -CH2CH2COOH nema naziv jer je sama -CH2CH2- etilenska .
 
Pozdrav svima ! :) :D Upisala sam gimnaziju prirodni smer i razmiljam da i u prvoj godini idem na takmicenje iz hemije (isla sam na republicko i u 7. i u 8. i nista nisam uradila zato sto moja nastavnica nije bila zainteresovana za rad,a ja nisam imala literaturu),pa bi me zanimalo koje se gradivo uci i kakvog su tipa zadaci,tj. da li su priblizniji 7. ili 8. razredu !? I da,da li neko moze da mi preporci neku dobru zbirku ? :D :) Hvala !
 
Pozdrav svima ! :) :D Upisala sam gimnaziju prirodni smer i razmiljam da i u prvoj godini idem na takmicenje iz hemije (isla sam na republicko i u 7. i u 8. i nista nisam uradila zato sto moja nastavnica nije bila zainteresovana za rad,a ja nisam imala literaturu),pa bi me zanimalo koje se gradivo uci i kakvog su tipa zadaci,tj. da li su priblizniji 7. ili 8. razredu !? I da,da li neko moze da mi preporci neku dobru zbirku ? :D :) Hvala !
U prvoj godini su zadaci približniji,ako to mogu uopšte tako reći obzirom da su mnogo složeniji i zahtevniji samim tim,zadacima za sedmi razred jer se radi Opšta hemija.
Za takmičenja preporučujem zbirku autora Dušan Sladić i Dragica Trivić,Stehiometrija-Milan Sikirica(zbirka je na hrvatskom jeziku),zbirka zadataka za pripremu prijemnog-1000pitanja i zadataka,grupa autora,zbirka zadataka iz hemije od Isakovića.Mislim da je to i više nego dovoljno. Najvažnije je da imaš kontinuitet u radu,bar što se Hemije tiče i nadaj se da ćeš imati kvalitetnu i dovoljno stručnu profesorku.
Koje se gradivo obrađuje videćeš kad bude počela školska godina i kad budeš kupila udžbenik.
Želim ti puno uspeha.
Pozdrav.
 
U prvoj godini su zadaci približniji,ako to mogu uopšte tako reći obzirom da su mnogo složeniji i zahtevniji samim tim,zadacima za sedmi razred jer se radi Opšta hemija.
Za takmičenja preporučujem zbirku autora Dušan Sladić i Dragica Trivić,Stehiometrija-Milan Sikirica(zbirka je na hrvatskom jeziku),zbirka zadataka za pripremu prijemnog-1000pitanja i zadataka,grupa autora,zbirka zadataka iz hemije od Isakovića.Mislim da je to i više nego dovoljno. Najvažnije je da imaš kontinuitet u radu,bar što se Hemije tiče i nadaj se da ćeš imati kvalitetnu i dovoljno stručnu profesorku.
Koje se gradivo obrađuje videćeš kad bude počela školska godina i kad budeš kupila udžbenik.
Želim ti puno uspeha.
Pozdrav.

Hvala! Sreca ce u svakom slucaju biti potrebna ! :) :D
P.S.
Ovo deluje kao dovoljno za pripremu za fax,a ne rpublicko takmicenje u prvoj godini,mada ako se odlucim kasnije za hemiju,bice mi lakse.A sto se tice profesorke,:worth: :sad2: :eek: -nadam se da u Trecoj ima neka dobra. :P
 
Hvala! Sreca ce u svakom slucaju biti potrebna ! :) :D
P.S.
Ovo deluje kao dovoljno za pripremu za fax,a ne rpublicko takmicenje u prvoj godini,mada ako se odlucim kasnije za hemiju,bice mi lakse.A sto se tice profesorke,:worth: :sad2: :eek: -nadam se da u Trecoj ima neka dobra. :P
Veruj mi, ne možeš nin da zamisliš kakvi zadaci dolaze za takmičenje.Zbog testova koje Sastavlja prof. Sladić preko 80% profesora(čast izuzecima) već godinama čupa kosu jer ne umeju da reše više od 50% testa dok učenici ni ne znaju šta ih je snašlo.Zato,se trudi da iz hemije vežbaš najteže zadatke jer ono što se traži na takmičenju svakako nije ni približno onome što je potrebno za fakultet. Zadaci za prijemni su neuporedivo lakši od takmičarskih.
Za više informacija poseti http://www.mojahemija.org/primeritestovasaranijihtakmi%C4%8Denja
 
Poslednja izmena:
Veruj mi, ne možeš nin da zamisliš kakvi zadaci dolaze za takmičenje.Zbog testova koje Sastavlja prof. Sladić preko 80% profesora(čast izuzecima) već godinama čupa kosu jer ne umeju da reše više od 50% testa dok učenici ni ne znaju šta ih je snašlo.Zato,se trudi da iz hemije vežbaš najteže zadatke jer ono što se traži na takmičenju svakako nije ni približno onome što je potrebno za fakultet. Zadaci za prijemni su neuporedivo lakši od takmičarskih.
Za više informacija poseti http://www.mojahemija.org/primeritestovasaranijihtakmi%C4%8Denja

Aaaaah,koja realnost ... :( Sad sam bas motivisana .. :) :D Hvala ! Znam za Moju hemiju,mada cesto ucenici nisu zadovoljni,jer ne odgovaraju na primljene mailove,sto bas i nije lepo... :P :D Razumem da maju puuuuunooooooo takvih mailova,ali ipak .. :P :D
 
Aaaaah,koja realnost ... :( Sad sam bas motivisana .. :) :D Hvala ! Znam za Moju hemiju,mada cesto ucenici nisu zadovoljni,jer ne odgovaraju na primljene mailove,sto bas i nije lepo... :P :D Razumem da maju puuuuunooooooo takvih mailova,ali ipak .. :P :D
Naravno kad u svakom mail-u stoje reči kuknjave zbog težine testa, mada ima i onih koji traže da im profesor lično uradi zadatke-što bi se moglo svrstati pod privatni čas profesorima, a to prilično košta:hahaha:
Šalu na stranu, ni jedan član komisije za žalbe nije odbio da posle testa detaljno objasni zadatak.Ko tu mogućnost ne iskoristi njegova stvar.
 
Da li postoji mogucnost hemijskog razlaganja alkohola pod nazivom 1,2 etndiol(etilen glikol) na gasoviti alkin- etin(ACETILEN) C2H2 i vodu? U kompjuteru ima program simulacije(reaction simulator) gde sam uvideo da alkohol 1,2 etandiol reaguje sa alunijium(III) oksidom Al2O3 pri cemu nastaje gasoviti acetilen. Ako je ovo zaista tacno koji su uslovi potrebni da bi se reakcija pokrenula tj. koja temperatura je potrebna da bi se alkohol poceo razlagati na ACETILEN i vodu pod dejstvom aluminijum(III) oksda?????
 
Da li postoji mogucnost hemijskog razlaganja alkohola pod nazivom 1,2 etndiol(etilen glikol) na gasoviti alkin- etin(ACETILEN) C2H2 i vodu? U kompjuteru ima program simulacije(reaction simulator) gde sam uvideo da alkohol 1,2 etandiol reaguje sa alunijium(III) oksidom Al2O3 pri cemu nastaje gasoviti acetilen. Ako je ovo zaista tacno koji su uslovi potrebni da bi se reakcija pokrenula tj. koja temperatura je potrebna da bi se alkohol poceo razlagati na ACETILEN i vodu pod dejstvom aluminijum(III) oksda?????
Ja nigde na netu a ni u knjigama ne nađoh reduktivnu konverziju etilen-glikola u acetilen pomoću bilo kog katalizatora,što ne znači da nije moguće.U slučaju da je moguće Al2O3 je sigurno katalizator dehidratacije a reakcija se mora odigrati na visokim temperaturama-kako bi etilen-glikol bio zagrejan u gasovitom stanju.Koja temp. je u pitanju ne znam.
 
Poslednja izmena:
Ipak hvala vam na odgovoru, znaci da nista nije iskljucivo ako bi to bilo moguce onda bi od tog alkohola pravio gas koji se inace dosta koristi u hemijskoj industriji i skup je, taj alkohol se koristi kao antifriz za kola i od jednog litra kocentrovanog etilen glikolnog alkohola bi dobio 400 litara etina pod normalnim uslovima( atmosverski pritisak sobna temperatura) ako zna neko postoji li bilo koji nacin da se taj alkohol u potpunosti dehidruje znaci nejmu je potrebno samo vodu oduzeti i to sto ostaje je gasoviti etin, razmisljam da li bi odgavarala koncentrovana sumporna kiselina znam da je ona jako dehidrataciono sredstvo??????
 
Ipak hvala vam na odgovoru, znaci da nista nije iskljucivo ako bi to bilo moguce onda bi od tog alkohola pravio gas koji se inace dosta koristi u hemijskoj industriji i skup je, taj alkohol se koristi kao antifriz za kola i od jednog litra kocentrovanog etilen glikolnog alkohola bi dobio 400 litara etina pod normalnim uslovima( atmosverski pritisak sobna temperatura) ako zna neko postoji li bilo koji nacin da se taj alkohol u potpunosti dehidruje znaci nejmu je potrebno samo vodu oduzeti i to sto ostaje je gasoviti etin, razmisljam da li bi odgavarala koncentrovana sumporna kiselina znam da je ona jako dehidrataciono sredstvo??????
Što se tiče sumporne kiseline to sigurno neće raditi jer dehidratacijom uklanjanjem jednog mola vode iz molekula etilen-glikola nastaje etenol-vinil alkohol koji odmah enolizuje u acetaldehid.Takođe može nastati i polietilenglikol-polimer etarskog tipa.To značai da ćeš kao proizvod dobiti acetaldehid i smesu etara a ne gasoviti etin.Sa katalizatorima to funkcioniše totalno drugačije.Oni omogućavaju reakcije koje često nije moguće izvesti sa klasičnim reagensima.Al2O3 nije tu dehidrataciono sredstvo već katalizator koji bi eventualno omogućio dehidrataciju.
 
Ne znam bas jesam li pogodio temu, ali probacu :)

Zavisi li brzina kljucanja vode od toga da li u njoj ima neki predmet (prvenstveno mislim na hranu)?

Ne zavisi.Brzina ključanja vode zavisi od brzine izjednačavanja napona vodene pare-pritiska vodene pare iznad tečne vode sa atmosferskim pritiskom a to će pak zavisiti od temperature grejnog tela-npr. ringle na šporetu i koncentracije jona u rastvoru kao i od vrednosti atmosferskog pritiska.
 
Poslednja izmena:
Imam par pitanja :
1.) " Dva elektrona u atomu sa istim glavnim i sporednim kvantnim brojem, a razlicitim magnetnim kvantnim brojem pripadaju: "
a) razlicitim ljuskama
b) razlicitim podljuskama
c) istoj podljusci
d) istoj orbitali

2.) " Brzina povratne hemijske reakcije N2 + 3 H2 -> 2 NH3:
a) V= c N2 x c H2 ^3
b) V= c NH2 ^2
c) ne zavisi od pritiska
d) ne zavisi od koncentracije amonijaka

3.) Koja vodena otopina daje kiselu reakciju:
a) K2SO4 jer nehidrolizira
b) MgCl2 jer je so jake kiseline i slabe baze
c) Na2CO3 jer hidrolizira
d) NH4Cl jer je so slabe baze i jake kiseline

4.) Nukelotidi su fosfatni esteri ________.

5.) Svi elektroni s -podljuske imaju isti:
a) glavni, sporedni i spinski kvantni broj
b) sporedni, magnetni i spinski kvantni broj
c) glavni, magnetni i spinski kvantni broj
d) glavni, sporedni i magnetni kvantni broj

Hvala unaprijed ! :)
 
Imam par pitanja :
1.) " Dva elektrona u atomu sa istim glavnim i sporednim kvantnim brojem, a razlicitim magnetnim kvantnim brojem pripadaju: "
a) razlicitim ljuskama
b) razlicitim podljuskama
c) istoj podljusci
d) istoj orbitali

2.) " Brzina povratne hemijske reakcije N2 + 3 H2 -> 2 NH3:
a) V= c N2 x c H2 ^3
b) V= c NH2 ^2
c) ne zavisi od pritiska
d) ne zavisi od koncentracije amonijaka

3.) Koja vodena otopina daje kiselu reakciju:
a) K2SO4 jer nehidrolizira
b) MgCl2 jer je so jake kiseline i slabe baze
c) Na2CO3 jer hidrolizira
d) NH4Cl jer je so slabe baze i jake kiseline

4.) Nukelotidi su fosfatni esteri ________.

5.) Svi elektroni s -podljuske imaju isti:
a) glavni, sporedni i spinski kvantni broj
b) sporedni, magnetni i spinski kvantni broj
c) glavni, magnetni i spinski kvantni broj
d) glavni, sporedni i magnetni kvantni broj

Hvala unaprijed ! :)

1. pod c
2. pod b, trebalo bi V= k * c NH3 ^2
3. pod d
4. riboze
5. pod b
 
Poslednja izmena:
1. pod c
2. pod b, trebalo bi V= k * c NH3 ^2
3. pod d
4. riboze
5. pod b

Imam par pitanja :
1.) " Dva elektrona u atomu sa istim glavnim i sporednim kvantnim brojem, a razlicitim magnetnim kvantnim brojem pripadaju: "
a) razlicitim ljuskama
b) razlicitim podljuskama
c) istoj podljusci
d) istoj orbitali

2.) " Brzina povratne hemijske reakcije N2 + 3 H2 -> 2 NH3:
a) V= c N2 x c H2 ^3
b) V= c NH2 ^2
c) ne zavisi od pritiska
d) ne zavisi od koncentracije amonijaka

3.) Koja vodena otopina daje kiselu reakciju:
a) K2SO4 jer nehidrolizira
b) MgCl2 jer je so jake kiseline i slabe baze
c) Na2CO3 jer hidrolizira
d) NH4Cl jer je so slabe baze i jake kiseline

4.) Nukelotidi su fosfatni esteri ________.

5.) Svi elektroni s -podljuske imaju isti:
a) glavni, sporedni i spinski kvantni broj
b) sporedni, magnetni i spinski kvantni broj
c) glavni, magnetni i spinski kvantni broj
d) glavni, sporedni i magnetni kvantni broj

Hvala unaprijed ! :)
Mala dopuna:
4-Riboze u slučaju RNK i dezoksiriboze u slučaju DNK
 
Ne znam bas jesam li pogodio temu, ali probacu :)

Zavisi li brzina kljucanja vode od toga da li u njoj ima neki predmet (prvenstveno mislim na hranu)?

Ne zavisi.Brzina ključanja vode zavisi od brzine izjednačavanja napona vodene pare-pritiska vodene pare iznad tečne vode sa atmosferskim pritiskom a to će pak zavisiti od temperature grejnog tela-npr. ringle na šporetu i koncentracije jona u rastvoru kao i od vrednosti atmosferskog pritiska.

Zanimljivo pitanje kojem se može pristupiti na više načina.

Ako se govori o potpuno čistoj vodi u idealno ravnoj posudi, nedostatak cestica i izostanak neravnih delova na dnu može dovesti do toga da do ključanja ne dođe, iako su temperatura i pritisak dostigli kritične vrednosti, jer tada ne postoje centri kondenzacije oko kojih bi nastajali mehurići i voda bi nastavila da se greje i iznad temperature ključanja, pa bi dodavanje nečeg u takvom slučaju ubrzalo ključanje, jer bi to nešto poslužilo kao centar za obrazovanje mehurića. Što čini da odgvor može biti drugačiji.

Naravno, ako u vodi pored nje same postoje i druge supstance, a na dnu suda postoje neki neravni delovi, kao što je to u realnosti, razmatranje postaje malo složenije. Ipak primetio bih još nešto.

Ono što dodajemo se možda može (delimično) rastvoriti, pa bi to promenilo koncetraciju nekih jona u rastvoru, a to bi, kao što si i sam primetio, moglo da utiče na brzinu ključanja.

Zatim, ringla greje po svom, bez obzira šta je na njoj, pri tom stalno emitujući istu količinu toplote u sistem, koja se raspodeljuje na njegove delove, pa se zagreva i voda i to nešto što je u vodi, pa izvesna količina toplote odlazi na zagrevanje tog dodatka, koja bi inače otišla na zagrevanje vode i ubrzala ključanje ukoliko tog dodatka ne bi bilo u njoj, a u slučaju da je on jako krupan to pogotovo može doći do izražaja.

Prema tome, ne bih se složio u potpunosti sa ovim odgovorom. Mada to ne znači da je moj tačan. Uostalom, ja nisam ni dao konkretnu procenu zavisnosti, samo ukazao na to da mislim da ona postoji.
 

Back
Top