Hemija - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Cuti Boga ti . Tome su i nas ucili u prvom razredu gimnazije :lol:
Znam da su vam predavali ali ovo nije dovoljno ni za prolaz.Kao kad bi te iz matematike pitali da brojiš do deset za ocenu.Kvalitet programa i nastave hemije eksponencijalno pada svake godine.Treba ubaciti malo više elektrohemije (Epot.,ravnoteže u elektrohemijskim sistemima,spontanost ox.-red. reakcija,elektroliza sa nadnaponom...),više hemijske kinetike,hemijska termodinamika-pre svega spontanost hemijskih promena(veza entalpija-entropija-Gibsova slobodna energija,hemijski potencijal)...
 
1. Koliko je kubnih centimetara rastvora HCl koncentracije 1mol/dm kubnom potrebno za rastvaranje 1,52 g gvozdja?
2. Koliko centimetara kubnih rastvora kalijum permanganata koncentracije 0,5 mola/dm kubnom potrebno za oiksidaciju 1,52 g gvozdje (II) sulfata u kiselopj sredini?

1. Fe+2HCl=FeCl[SUB]2[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]

55,845g Fe(1mol) : 72,92gHCl (2mol)=1,52gFe:Xg HCl
X=1,985g HCl
1000cm[SUP]3[/SUP] : 36,46gHCl=Xcm[SUP]3[/SUP]:1,985gHCl
X=54,44cm[SUP]3[/SUP]

2. Jednacina hemijske reakcije u jonskom obliku:
2MnO[SUB]4[/SUB][SUP] -[/SUP] +10 Fe[SUP] 2+[/SUP] +16 H [SUP]+[/SUP]=2Mn [SUP]2+[/SUP]+10 Fe [SUP]3+[/SUP]+8 H[SUB]2[/SUB]O
Uradi sam :)
 
Poslednja izmena:
Treba mi pomoc...
Ako nekoga ne mrzi da mi napise nesto o poliuretanima... Treba da napravim referat a nigde nisam nasao nista o njima... Bio bi mu zahvalan... Hvala unapred...:D
Da ti neko samo nešto napiše neće sigurno čak i pod pretpostavkom da ima vremena za gubljenje.
Evo ti linkovi pa traži i piši: http://en.wikipedia.org/wiki/Polyurethane , http://www.sdplastics.com/polyuret.html , http://www.wisegeek.com/what-is-polyurethane.htm... i još mnogo toga na netu.
Pozdrav i srećan rad.
 
Koliko ima OH- jona u rastvoru koji je nastao mešanjem 500cm[SUP]3[/SUP] rastvora koji sadrži 0.1mol/dm[SUP]3[/SUP] KOH i 500cm[SUP]3[/SUP] rastvora koji sadrži 0.2 mol/dm[SUP]3[/SUP] HNO[SUB]3[/SUB] ?

Imam još jedno pitanje: kada u zadatku piše "fosfor-pentoksid" da li da pišem formulu P2O5 ili P4O10?? Isto važi i za fosfor trioksid - P2O3 ili P4O6? Koji su tačni nazivi svih ovih jedinjenja? Dešavalo mi se u zadatku da piše samo fosfor-pentoksid a mislili su na P4O10 a ne na P2O5 i sl.
 
Poslednja izmena:
Koliko ima OH- jona u rastvoru koji je nastao mešanjem 500cm[SUP]3[/SUP] rastvora koji sadrži 0.1mol/dm[SUP]3[/SUP] KOH i 500cm[SUP]3[/SUP] rastvora koji sadrži 0.2 mol/dm[SUP]3[/SUP] HNO[SUB]3[/SUB] ?
Zdravo svima :bye: Nisam siguran da li je dobro, ispravite me ako sam pogresio..

HNO[SUB]3[/SUB] + KOH -> KNO[SUB]3[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O

0.1 : 1000 = x : 500 , odavde je x=0.05 i toliko je potrebno da izreaguje KOH, pa je:
0.1 - 0.05 = 0.95 molova u visku KOH , i onda imamo
0.95 : 1000 = x : 1000 i konacno , iz KOH -> K[SUP]+[/SUP] + OH[SUP]-[/SUP] imamo 1 : 1 = x : 0.95 , pa je [OH[SUP]-[/SUP]]=0.95 :think:
 
Koliko ima OH- jona u rastvoru koji je nastao mešanjem 500cm[SUP]3[/SUP] rastvora koji sadrži 0.1mol/dm[SUP]3[/SUP] KOH i 500cm[SUP]3[/SUP] rastvora koji sadrži 0.2 mol/dm[SUP]3[/SUP] HNO[SUB]3[/SUB] ?
n (KOH)=c x V= 0,1mol/dm[SUP]3[/SUP] x 0,5dm[SUP]3[/SUP]=0,05mol
n (HNO[SUB]3[/SUB])=0,2mol/dm[SUP]3[/SUP] x 0,5dm[SUP]3[/SUP]=0,1mol
Imas kiselinu u visku: 0,1-0,05=0,05mol HNO[SUB]3[/SUB]
c (HNO[SUB]3[/SUB])= n/V= 0,05mol/1dm[SUP]3[/SUP]=0,05mol/dm[SUP]3[/SUP]
Posto se radi o jakoj kiselini, konc. H[SUP]+[/SUP] jona bice jednaka konc.kiseline.
[H[SUP]+[/SUP]]=0,05mol/dm[SUP]3[/SUP]
Iz toga sledi pH=1,3; pOH=12,7; [OH[SUP]-[/SUP]]=2x10 [SUP]-13[/SUP]mol/dm[SUP]3[/SUP]

1:6.022x10 [SUP]23[/SUP]=2x10 [SUP]-13[/SUP]:X
X= 1,2 x 10[SUP] 11[/SUP]
 
Pa mislim da je baš besmisleno od hemičara zahtevati (bar u takvoj situaciji) da nađe log(0,05) bez korišćenja digitrona.

U suštini, osim ako imaš ponuđene odgovore, što daje smisla i takvoj situaciji.

Naime, log (0,05) = log (5 * 10[SUP]-2[/SUP]) = log 5 + log 10[SUP]-2[/SUP] = -2 + log 5.

E pa sad, logaritmi prirodnih brojeva sa bazom 10, se kreću negde u intervalu od 0 do 1.

Recimo od 2 je nešto oko 0,3, a od 9 oko 0,95. Od 5 je oko 0,7, što se može i proceniti, znači i rezultat se u nekim slučajevima može proceniti i to sa velikom tačnošću ako znamo neke logaritme (od prostih brojeva).

Od 1 je naravno nula, od 2 moraš naučiti. Od 3 takođe. Od 4 već možemo da se snađemo, jer je log[SUB]4[/SUB]=2 log 2. Od 5 moraš znati. Od 6, dobijaš log 6 =log 3 + log 2. Od 7, pošto je prost broj moraš znati. Zatim log 8 =3 log 2, a log 9 = 2 log 3.

Sve u svemu ostaje da se zapamti log 2, log 3, log 5, log 7, a do približne vrednosti svega se zatim lako dolazi korišćenjem osnovnih pravila rada sa logaritmima.
 
A ako se još malo razmisli, vidi se da ne treba ni log 5 da se zna, jer log 5 = log (10/2)= log 10 - log 2 =1 - log 2. Prema tome ostaju samo log 2, log 3, log 7. I za njih se verovatno može naći neka olakšica, ali mislim da ti ona i ne treba. Za 7 naprimer možemo iskoristiti nešto grublju procenu 100/15=6,67 (približno 7). log 7 približno je što i log(100/15)=log100-log15 =2 - log 5 * log 3 = 2 - (1-log 2) * log 3= 0,823 (dok je vrednost log 7 = 0,845, što daje sasvim prihvaltjiv rezultat.

Tako se priča svodi na log 2 i log 3. Uz malo kreativnosti, uvek se može doći do nekakve procene, a ako su ti na prijemnom ponuđeni odgovori, onda je procena poput ove verovatno dovoljna :).
 
Joj ljudi opet ja...
Nije mi jasna elektroliza vodenih rastvora. Recimo pri elektrolizi vodenog rastvora NaCl se izdvaja na katodi H2 a ne Na, a zašto je to tako? I kako da znam da li će se kod neke druge supstance izdvojiti jon metala ili H2??

Evo na primer ovaj zadatak me potpuno zbunjuje:

Pri elektrolizi vodenog rastvora AgNO3 masa katode se povećala za 3,24g. Koji se proces vršio na srebrnoj anodi?
Tačan odgovor je da je "prešlo u rastvor 0,03 mola Ag+" :eek: :eek: :eek:

Zašto? Sto se recimo joni OH- ne privuku ka pozitivnoj anodi nego se privlače katjoni? Zar se katjoni privlače ka anodi?
 
Joj ljudi opet ja...
Nije mi jasna elektroliza vodenih rastvora. Recimo pri elektrolizi vodenog rastvora NaCl se izdvaja na katodi H2 a ne Na, a zašto je to tako? I kako da znam da li će se kod neke druge supstance izdvojiti jon metala ili H2??

Evo na primer ovaj zadatak me potpuno zbunjuje:

Pri elektrolizi vodenog rastvora AgNO3 masa katode se povećala za 3,24g. Koji se proces vršio na srebrnoj anodi?
Tačan odgovor je da je "prešlo u rastvor 0,03 mola Ag+" :eek: :eek: :eek:

Zašto? Sto se recimo joni OH- ne privuku ka pozitivnoj anodi nego se privlače katjoni? Zar se katjoni privlače ka anodi?
Ajd i ja nešto da odgovorim:
Koja će se vrsta oksido-redukovati pri elektrolizi i šta će se izdvojiti na katodi odnosno anodi zavisi od vrednosti standardnih elektrodnih potencijala vrsta (element-jon ili molekul-jon ili jon-jon) E[SUP]0[/SUP](npr. E0Na+/Na ili E0BrO3-/Br- ili E[SUP]0[/SUP]Br2/2Br-).
E sad se postavlja pitanje šta je to standardni redoks potencijal(tj. standardni oksido-redukcioni potencijal)?Najjednostavnije, ali i najmanje tačno(ali još uvek dovoljno tačno a da nije pogrešno) redoks potencijal prestavlja težnju elementa da se npr. oksiduje(tj. koliko je jako redukciono sredstvo).Tačnija definicija zahteva dosta fizičko-hemijskog izvođenja i Nernstovu jednačinu za čim mislim da sad nema potrebe.
Primer:E[SUP]0[/SUP]Na+/Na(uvek se piše oksidovana /redukovana vrsta)=-2,71V, dok je E[SUP]0[/SUP]H[SUB]2[/SUB]0/H2=-0,82V.Odatle možemo zaključiti da će se na katodi uvek događati redukcija one vrste koja ima višu vrednost E[SUP]0[/SUP](manje je negativna) što je u ovom slučaju voda.Reakcija katodne redukcije vode(tačnije H+ jona nastalih autoprotolizom vode glasi) glasi: K(-):2  H2O + 2 e−<=>H2(g) + 2 OH−.
Suprotno tome, na anodi, će se odigravati oksidacija.Moguće reakcije oksidacije na anodi su:
A(+):1)Cl2(g) + 2 e−<=> 2 Cl− E[SUP]0[/SUP]=1,36V
2)2 H2O<=> O2(g) + 4 H+ + 4 e- E[SUP]0[/SUP]=1,23V (međutim zbog nadnapona(to je viši anodni potencijal na koji treba polarizovati anodu ili niži katodni potencijal na koji treba polarizovati katodu da bi počelo izdvajanje gasova-postoji i pri izdvajanju metala ali je neuporedivo niži nego pri izdvajanju gasova) kiseonika na elektrodama ovaj potencijal je veći od 1,23, čak toliko veći da prevazilazi E0Cl2/2Cl).Odatle sledi da će se na anodi oksidovati Cl-joni zbog manje vrednosti E[SUP]0[/SUP].
2)Ako se masa katode povećala onda se na katodi vršila redukcija Ag+ + 1e- ---> Ag(0).Na anodi se mora vršiti oksidacija.Pošto su u pitanju srebrne elektrode onda se na anodi vrši sledeća polureakcija obzirom da se izdvojilo više srebra nego što si uneo pomoću AgNO3(n(AgNO3)=n(Ag+)=n(Ag)=0,02mol, što znači da se rastvorilo i 0,01 mol anode u reakciji oksidacije i prešlo na katodu): A(-) Ag - 1e------> Ag+.
Tebi se i ne privlače katjoni ka anodi već ka katodi a dodatna količina(onih 0,01mol) katjona u rastvoru nastaje rastvaranjem anode usled oksidacije srebra iz srebrne anode i njegovog prelaska u rastvor.
Napomena:E[SUP]0[/SUP] se odnosi na standardne uslove i koncentraciju (tačnije aktivitet jona) od 1mol/L.
Ovo bi bio jako štur i površan odgovor.Ako ti nešto nije jasno ti pitaj.Stvar je inače malo kompleksnija nego što izgleda.
Nadam se da ti je bar nešto od navedenog jasno.
Pozdrav.
 
Znači jedan deo anode (0.01 mol) se rastvorio i prešao na katodu! E to mi nikako nije bilo jasno. Zahvaljujem.

A sto se tiče elektrodnog potencijala...to mi je jasno, samo sto nisam siguran da li bi se neki drugi metal izdvojio umesto vodonika ili bi bilo obrnuto? za alkalne znam da se ne izdvajaju na katodu ako je u pitanju rastvor jer je lakše da se izdvoji vodonik. Ali evo kod srebra vidim da je obrnuto, kako da budem siguran za neke druge metale? Je li skala katodnog potencijala isto sto i naponski niz metala? Ako je tako - super :D
 
Poslednja izmena:

Back
Top