Hemija - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

1. Magnetom se odvoji gvožđe, a pesak i voda ceđenjem ( filtracijom)
2. Magnetom odvojimo gvožđe. zatim dodamo vodu. Sumpor se ne rastvara u vodi a kuhinjska so se rastvara. Zatim cedimo. U talogu je sumpor a u filtratu so i voda. Zatim kristalizacijom odvojimo so od vode.
3. Cedimo, pesak ostaje u talogu a u filtratu voda i alkohol. Zatim destilacijom odvojimo alkohol od vode.

Хвала.
 
Ovako ljudi, imam zadatak da iz etena dobijem 3 heksin... Moze pomoc? :)

Može pomoć al da posle častiš piće :D ;)
Malo je komplikovanije ali nije nemoguće (mada smatram da nije za srednju školu obzirom na kompleksnost i potreban nivo znanja):
1.Adicijom hlora na eten dobijaš dihloretan:
CH[SUB]2[/SUB]=CH[SUB]2[/SUB] +Cl[SUB]2[/SUB]-------> CH[SUB]2[/SUB]Cl-CH[SUB]2[/SUB]Cl​
Dejstvom koncentrovanog kalijum hidroksida u etanolu vrši se reakcija eliminacije pri ćemu dobijaš vinil hlorid koji se u etin prevodi reakcijom sa izuzetno jakom bazom- NaNH[SUB]2[/SUB] (natrijum-amid) u tečnom NH[SUB]3[/SUB]:
CH[SUB]2[/SUB]Cl-CH[SUB]2[/SUB]Cl +c.c.KOH(u etanolu)--------> CH[SUB]2[/SUB]=CHCl + NaNH[SUB]2[/SUB] (u tečnom amonijaku)--------> CH≡CH + NH[SUB]3[/SUB]​
E sad, poznata je činjenica da su terminalni alkini relativno kisela jedinjenja (imaju kiselije terminalne vodonikove atome u odnosu na bilo koji alkanski ili alkenski vodonik.Razlog tome je veći udeo s orbitale u hibridnim sp orbitalama nego što je to slučaj sa sp3-alkani i sp2-alkeni hibridizacijom, ali to je tema o kojoj ćeš učiti na fakultetu ako budeš imao organsku hemiju...). Navedeno znači da ja mogu pomoću jakih baza (n-butillitijum,NaNH[SUB]2[/SUB]/NH[SUB]3[/SUB](l) ili čak Grinjarevi reagensi...) deprotonovati alkine pri čemu dobijam izuzetno bazna jedinjenja-alkinijum soli (tačnije, dobija se alkinijum anjon):
CH≡CH + CH[SUB]3[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]:[SUP]-[/SUP]Li[SUP]+[/SUP]( to je n-butillitijum-organometalno jedinjenje) ------> CH≡C:[SUP]-[/SUP]Li[SUP]+[/SUP](etinillitijum) + C[SUB]4[/SUB]H[SUB]10[/SUB](butan)​
2.Na jedan deo etana izvrši se adicija hloro ili bromovodonika i dobije se npr. brometan.Njega podeliš na dva dela i:
1)Prvi deo pomešaš sa etinillitijumom pri čemu dolazi do Sn2 supstitucije u aprotičnim rastvaračima:
CH≡C:[SUP]-[/SUP]Li[SUP]+[/SUP] + CH[SUB]3[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]Br ------> CH[SUB]3[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-C≡CH +LiBr(s)​
*LiBr- (s, pada kao čvrst talog jer je to jonsko jedinjenje a koristio si aprotični rastvarač preferentno niske polarnosti što dodatno smanjuje rastvorljivost LiBr)
3.Opet deprotonujemo dobijeni alkin sa n-butillitijumom i dobijemo:
CH[SUB]3[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-C≡CH + CH[SUB]3[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]CH:[SUP]-[/SUP]Li[SUP]+[/SUP] -------> CH3-CH2-C≡C:[SUP]-[/SUP]Li[SUP]+[/SUP] + C4H10 (g, butan)​
4.Dobijeni alkinil anjon pomešaš sa preostalim brometanom u aprotičnom rastvaraču i dobiješ krajnji produkt:
CH[SUB]3[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-C≡C:[SUP]-[/SUP]Li[SUP]+[/SUP] + CH[SUB]3[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]Br -------> CH[SUB]3[/SUB]CH[SUB]2[/SUB]-C≡C-CH[SUB]2[/SUB]CH[SUB]3[/SUB] + LiBr (s)
Ovo je sasvim dobar metod, mada nijedan organičar ne bi ovu reakciju sintetički (praktično) primenio jer bi prinos bio nešto niži zbog broja koraka a i traženo jedinjenje je komercijalno dostupno.
Nadam se da je dovoljno jasno jer bi detaljnije objašnjenje zahtevalo duplo više teksta a samim tim i duplo više mog vremena :D
Pozdrav i uživaj u Organskoj hemiji.
 
Poslednja izmena:
Pozdrav

Veoma mi je glupo sto se prvi put javljam jer mi treba pomoc, ali sta da radim, ne bih da se razocaram u hemiju jos na pocetku semestra :) Imam problem sa neslaganjem rezultata, pokusala sam nekoliko puta ali ne uvidjam gresku. Tako da molim da mi neko ukaze gde gresim. Hvala :)

1. Koliko g NaOHje potrebno za pravljenje 0.3dm(kubnih) rastvora koncentracije c=0.5mol/dm(kubnom)?
resenje bi trebalo da bude m=69g ali dobijam 6.15g (jer je n=0.15mol a M=41 g/mol)

2. Kolika je koncentracija rastvora koji sadrzi 100g natrijum-karbonata u 1dm kubnom rastvora?
resenje je c=0.9430 ali dobijam 0.92

3. c=? rastvor sadrzi 40g natrijum karbonata, masa rastvora je 600g, gustina je 1.067g/cm(kubnom)
resenje je c=0.671 a ja sam blizu sa c=0.658


4. Koliko je cm kubnih 96% etanola gustine 0.807 potrebno odmeriti da bi se napravilo 100cm kubnih 15% rastvora etanola gustine 0.781

ovo nisam uspela

Hvala, pozdrav :)
 
Pozdrav

Veoma mi je glupo sto se prvi put javljam jer mi treba pomoc, ali sta da radim, ne bih da se razocaram u hemiju jos na pocetku semestra :) Imam problem sa neslaganjem rezultata, pokusala sam nekoliko puta ali ne uvidjam gresku. Tako da molim da mi neko ukaze gde gresim. Hvala :)

1. Koliko g NaOHje potrebno za pravljenje 0.3dm(kubnih) rastvora koncentracije c=0.5mol/dm(kubnom)?
resenje bi trebalo da bude m=69g ali dobijam 6.15g (jer je n=0.15mol a M=41 g/mol)

2. Kolika je koncentracija rastvora koji sadrzi 100g natrijum-karbonata u 1dm kubnom rastvora?
resenje je c=0.9430 ali dobijam 0.92

3. c=? rastvor sadrzi 40g natrijum karbonata, masa rastvora je 600g, gustina je 1.067g/cm(kubnom)
resenje je c=0.671 a ja sam blizu sa c=0.658


4. Koliko je cm kubnih 96% etanola gustine 0.807 potrebno odmeriti da bi se napravilo 100cm kubnih 15% rastvora etanola gustine 0.781

ovo nisam uspela

Hvala, pozdrav :)

1. n = c*v
n = 0,3*0,5
n = 0,15 mol

m = 0,15*40 = 6 g


2. n = m/M = 100/106 = 0,9434 mol
c = n/V = 0,9434/1 = 0,9434 mol/dm3

3. n = 40/106 = 0,3774 mol
mvode = 600-40= 560g
V = r*V = 1.067*560 = 576.18 cm3 = 0,57618 dm3
c = n/V = 0,3774/0,57618 = 0,655 mol/dm3

4. masa rastvora koji trebamo dobiti
m= 100*0,781 = 78,1 g
masa past. sups. u drugom rastvoru
ms = 0,15*78,1 = 11,715 g

masa rast. supstance ista je i oba rastvora
sada na osnovu mase rastvorene supstance izračunamo masu prvog rastvora
m= ms/0,96
m = 11,715/0,96
m = 12,2031 g
sada masu rastvora pretvorimo u zapreminu

V = m/r
V = 12,2031/0,807
V = 15,1212 cm3

ove sitne greske su zbog zaokruživanja. inače postupak je ok
 
Molim vas pomozite,u sredu imam kontroli iz hemije,profesor je dao ovaj zadatk kao primer zadatka za peticu,niko ga nije uradio,a ni ja ga nzm. I molim vas dajte mi link gde mogu naci neke adatke da vezbam!

Smesa magnezijuma i njegovog oksida mase 6g tretirana je rastvorom HCL ,pri cemu se izdvojilo 1,12dm-kubnih vodonika.Izracunajte sastav smese u procentima pre reakcije.
 
jel možda zna netko ovaj?
Prva energija ionizacije natrija je 495kJ mol-1. Izračunati koja je najveća talasna dužina svetlosti koja još može ionizirati atome natrija u gasovitom stanju.
hitno!
On tebe u stvari pita koju talasnu dužinu treba upotrebiti da bi mogao izvršiti jonizaciju 1mol Na u gasovitom stanju.
E=h*c/λ=> λ=h*c/E (h-Plankova konstanta-6,626*10exp-34J*s,c-brzina svetlosti-300.000 km/s)
 
Molim vas pomozite,u sredu imam kontroli iz hemije,profesor je dao ovaj zadatk kao primer zadatka za peticu,niko ga nije uradio,a ni ja ga nzm. I molim vas dajte mi link gde mogu naci neke adatke da vezbam!

Smesa magnezijuma i njegovog oksida mase 6g tretirana je rastvorom HCL ,pri cemu se izdvojilo 1,12dm-kubnih vodonika.Izracunajte sastav smese u procentima pre reakcije.
Zadatak je izuzetno jednostavan.
Jedina komponenta u smeši koja reakcijom sa HCl daje vodonik je Mg tako da zapreminu vodonika koristiš za proračun amse izreagovalog Mg- a upravo ta masa se nalazi u smeši.
Dakle:
Mg + 2HCl-------> MgCl[SUB]2[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]​
Prema jednačini 1molMg( a to je 24g) reaguje sa HCl i izdvaja se 1mol H[SUB]2[/SUB]( a to je 22,4dm[SUP]3[/SUP]) dok će se 1,12dm3 H[SUB]2[/SUB] izdvojiti reakcijom sa Xg Mg:
24gMg--------------22,4dm[SUP]3[/SUP] H[SUB]2[/SUB]
XgMg---------------1,12dm[SUP]3[/SUP]=> m(Mg)=1,2g​
Procenat Mg u smeši računaš kao W(Mg)=m(Mg)/m(smeše) tj.
W(Mg)=1,2g/6g=> W(Mg)=0,2 tj. W=20%Mg dok je preostalih 80% MgO
Za peticu si ipak trebala sama da se potrudiš.Ovako nije baš korektno, mada mislim da će tvoji drugari takođe pokušati na slične načine da dođu do rešenja.;)
Pozdrav.
 
Poslednja izmena:
Izracunaj masu CH3COONa koja se treba dodati u 250cm kubnih HCl koncentracije 1,2 mol/dm da bi pH bio 5. Kd=1,8*10^-5.
Uporno mi ispada 6,3g, iako smo na casu dobili da je 7,38g. Koliko je ustvari?

Ni jedno od dva rešenja koja si naveo nije tačno.Kako to znam?Tako što proveriš računski i vidiš da pH takvog rastvora (ni po dodatku 6,3g a ni dodatkom 7,38g) nikako ne može biti 5.
Ajd to da proverimo:
1)Ako dodaš 6,3g Na-acetata tj. 0,077mol-ova ti automatski smanjuješ broj molova HCl koji je na početku iznosio 0,3 (n=C*V=>n=1,2mol/l*0,25l=>n=0,3mol):
CH[SUB]3[/SUB]COONa + HCl -------> CH[SUB]3[/SUB]COOH + NaCl​
Iz jednačine vidiš da natrijum-acetat i HCl reaguju 1:1 tako da će tvojih 0,077mol acetata reagovati sa 0,077molova HCl tj. početni broj molova HCl (0,3mol-a) moraš umanjiti za tih 0,077molova pri čemu ti ostaje u rastvoru 0,223mol-a HCl.Koncentracija HCl je posle reakcije sa 0,077molova acetata jednaka:C=0,223mol/0,25l=>C=0,892mol/l.Zapremina rastvora ostaje ista kao i na početku jer se ne menja usled dodatka čvrstog Na-acetata a nema ni izdvajanja vode usled reakcije.
Rastvor HCl disosuje: HCl----> H[SUP]+[/SUP] + Cl[SUP]-[/SUP]
Vidimo da je konc. H+ jona u slučaju ovako jake kiseline jednaka koncentraciji kiseline tj. C(H[SUP]+[/SUP])=0,892M.Odatle je pH=0,05 što je totalno pogrešno u odnosu na pH naveden u zadatku.
Slično-netačno rešenje dobiješ i ako uzmeš vrednost koju ste dobili na času.Pokušaj sam da izračunaš!
E sad, kad smo uvideli da to rešenje nije dobro mogu pristupiti izradi zadatka čije će se rešenje znatno razlikovati.
Ako dodamo natrijum acetat u višku to bi značilo da imamo sirćetnu kiselinu nastalu reakcijom natrijum-acetata i HCl i taj višak natrijum-acetata tj. mi u stvari imamo rastvor acetatnog pufera.
Koncentraciju H+ jona u puferu računaš preko konstante disocijacije sirćetne kiseline:
Kd=[H[SUP]+[/SUP]][CH[SUB]3[/SUB]COONa]/[CH[SUB]3[/SUB]COOH] tj. Kd=C(H[SUP]+[/SUP])*C(soli)/C(kiseline)
Masa Na-acetata koju trebaš dodati u rastvor HCl-a jednaka je zbiru masa natrijum acetata koji dodaješ u višku i natrijum acetata koji će reakcijom sa HCl dati sirćetnu kiselinu (ako ovo razumeš onda je ostalo sigurno jasno).
Pošto je pH rastvra 5 to znači da je C(H+)=1*10[SUP]-5[/SUP] dok je koncentracija sirćetne kiseline jednaka koncentraciji hlorovodonične obziro da si HCl potpuno "preveo" u sirćetnu dodatkom natriju-acetata (dodao si ga u višku i svih 0,3mol-a HCl je dalo prema gore navedenoj jednačini 0,3mola CH[SUB]3[/SUB]COOH što bi u 250cm3 rastvora značilo da je C(CH[SUB]3[/SUB]COOH)=0,3mol/0,25dm3=>Csirćetne=1,2mol/l).Dakle C(CH[SUB]3[/SUB]COOH)=1,2mol/l.
Iz j-ne za konstantu disocijacije možemo izračunati kolika je koncentracija tog viška natrijum-acetata:
Csoli=Kd*Ckiseline/C(H[SUP]+[/SUP])=> Csoli=1,8*10[SUP]-5[/SUP]*1,2mol/dm3/1*10[SUP]-5[/SUP]mol/dm3=> Csoli(natrijum-acetata)=2,16mol/l tj.
n viška(CH[SUB]3[/SUB]COONa)=2,16mol/l*0,25l=0,54mol natrijum acetata je dodato u višku.
Za reakciju sa HCl je utrošeno tačno onoliko natrijum acetata koliko je imalo HCl tj. koliko je nastalo sirćetne kiseline a to smo izračunali i dobili da je 0,3mol-a.
Ukupna količina Na-acetata je nuk.=0,54mol+0,3mol=0,84mol.
Masa (ukupna) natrijum-acetata je:m=0,84mol*82g/mol=>m=68,88g.
Da proverimo rezultat:
Ako je nama nastalo 0,3mol sirćetne kiseline(tj. C=0,3mol/0,25dm3=>C=1,2mol/l) i ako nam je posle reakcije sa HCl ostalo još 0,54mol-a Na-acetata(C=0,54mol/0,25l=>C=2,16mol/dm3) i ako primenimo jednačinu za izračunavanje konc. H[SUP]+[/SUP] jona u puferskim rastvorima dobijamo:
Kd=C(H[SUP]+[/SUP])*Csoli/Ckiseline=> C(H[SUP]+[/SUP])=Kd*Ckiseline/Csoli=> C(H[SUP]+[/SUP])=1*10-5mol/dm3 tj pH takvog rastvora je upravo 5 koliko je i navedeno u zadatku.
Zadatak nije najsrećnije formulisan jer nije naglašeno da li nastaje pufer ili se samo smanjuje konc. HCl tako da na kraju konc. H+ koji potiču iz preostale kiseline i oni koji potiču iz nastale HCl daju pH5.To je do onoga ko je formulisao zadatak.
Malo je komplikovano za pismeno objašnjavanje ali se nadam da ti je jasno kako sam radio.
Pozdrav.
PS.Interesuje me na koji način si dobio rezultat naveden u pitanju?
 
Poslednja izmena:
1. Na osnovu razlike u relativnoj elektronegativnosti kalijuma i sumpora, odredite procenat jonskog karaktera veze u jedinjenju K2S.

KAKO SE RADI OVAKAV ZADATAK? Postupak?

2. Kako da znam koji element ima veću elektronegativnost, ako ne smem da gledam u onu Paulingovu tabelu?

HITNO!
1.U zbirci zadataka iz hemije na strani gde je opisana elektronegativnost imaš grafik zavisnosti udela jonske veze od razlike u elektronegativnosti.Iz Tabele elektronegativnosti vidiš da je el.neg(K)=0,8 dok je za sumpor=2,5 tj. njihova razlika je1,7.Za tu razliku sa grafika očitaš koliki je stepen jonske veze a trebalo bi da je iznad 50%.
2.Ne možeš bez tablice-nije ona bezveze stavljena jer postoje izuzetci i u grupama i u periodama.
 
Poslednja izmena:
Ni jedno od dva rešenja koja si naveo nije tačno.Kako to znam?Tako što proveriš računski i vidiš da pH takvog rastvora (ni po dodatku 6,3g a ni dodatkom 7,38g) nikako ne može biti 5.
Ajd to da proverimo:
1)Ako dodaš 6,3g Na-acetata tj. 0,077mol-ova ti automatski smanjuješ broj molova HCl koji je na početku iznosio 0,3 (n=C*V=>n=1,2mol/l*0,25l=>n=0,3mol):
CH[SUB]3[/SUB]COONa + HCl -------> CH[SUB]3[/SUB]COOH + NaCl​
Iz jednačine vidiš da natrijum-acetat i HCl reaguju 1:1 tako da će tvojih 0,077mol acetata reagovati sa 0,077molova HCl tj. početni broj molova HCl (0,3mol-a) moraš umanjiti za tih 0,077molova pri čemu ti ostaje u rastvoru 0,223mol-a HCl.Koncentracija HCl je posle reakcije sa 0,077molova acetata jednaka:C=0,223mol/0,25l=>C=0,892mol/l.Zapremina rastvora ostaje ista kao i na početku jer se ne menja usled dodatka čvrstog Na-acetata a nema ni izdvajanja vode usled reakcije.
Rastvor HCl disosuje: HCl----> H[SUP]+[/SUP] + Cl[SUP]-[/SUP]
Vidimo da je konc. H+ jona u slučaju ovako jake kiseline jednaka koncentraciji kiseline tj. C(H[SUP]+[/SUP])=0,892M.Odatle je pH=0,05 što je totalno pogrešno u odnosu na pH naveden u zadatku.
Slično-netačno rešenje dobiješ i ako uzmeš vrednost koju ste dobili na času.Pokušaj sam da izračunaš!
E sad, kad smo uvideli da to rešenje nije dobro mogu pristupiti izradi zadatka čije će se rešenje znatno razlikovati.
Ako dodamo natrijum acetat u višku to bi značilo da imamo sirćetnu kiselinu nastalu reakcijom natrijum-acetata i HCl i taj višak natrijum-acetata tj. mi u stvari imamo rastvor acetatnog pufera.
Koncentraciju H+ jona u puferu računaš preko konstante disocijacije sirćetne kiseline:
Kd=[H[SUP]+[/SUP]][CH[SUB]3[/SUB]COONa]/[CH[SUB]3[/SUB]COOH] tj. Kd=C(H[SUP]+[/SUP])*C(soli)/C(kiseline)
Masa Na-acetata koju trebaš dodati u rastvor HCl-a jednaka je zbiru masa natrijum acetata koji dodaješ u višku i natrijum acetata koji će reakcijom sa HCl dati sirćetnu kiselinu (ako ovo razumeš onda je ostalo sigurno jasno).
Pošto je pH rastvra 5 to znači da je C(H+)=1*10[SUP]-5[/SUP] dok je koncentracija sirćetne kiseline jednaka koncentraciji hlorovodonične obziro da si HCl potpuno "preveo" u sirćetnu dodatkom natriju-acetata (dodao si ga u višku i svih 0,3mol-a HCl je dalo prema gore navedenoj jednačini 0,3mola CH[SUB]3[/SUB]COOH što bi u 250cm3 rastvora značilo da je C(CH[SUB]3[/SUB]COOH)=0,3mol/0,25dm3=>Csirćetne=1,2mol/l).Dakle C(CH[SUB]3[/SUB]COOH)=1,2mol/l.
Iz j-ne za konstantu disocijacije možemo izračunati kolika je koncentracija tog viška natrijum-acetata:
Csoli=Kd*Ckiseline/C(H[SUP]+[/SUP])=> Csoli=1,8*10[SUP]-5[/SUP]*1,2mol/dm3/1*10[SUP]-5[/SUP]mol/dm3=> Csoli(natrijum-acetata)=2,16mol/l tj.
n viška(CH[SUB]3[/SUB]COONa)=2,16mol/l*0,25l=0,54mol natrijum acetata je dodato u višku.
Za reakciju sa HCl je utrošeno tačno onoliko natrijum acetata koliko je imalo HCl tj. koliko je nastalo sirćetne kiseline a to smo izračunali i dobili da je 0,3mol-a.
Ukupna količina Na-acetata je nuk.=0,54mol+0,3mol=0,84mol.
Masa (ukupna) natrijum-acetata je:m=0,84mol*82g/mol=>m=68,88g.
Da proverimo rezultat:
Ako je nama nastalo 0,3mol sirćetne kiseline(tj. C=0,3mol/0,25dm3=>C=1,2mol/l) i ako nam je posle reakcije sa HCl ostalo još 0,54mol-a Na-acetata(C=0,54mol/0,25l=>C=2,16mol/dm3) i ako primenimo jednačinu za izračunavanje konc. H[SUP]+[/SUP] jona u puferskim rastvorima dobijamo:
Kd=C(H[SUP]+[/SUP])*Csoli/Ckiseline=> C(H[SUP]+[/SUP])=Kd*Ckiseline/Csoli=> C(H[SUP]+[/SUP])=1*10-5mol/dm3 tj pH takvog rastvora je upravo 5 koliko je i navedeno u zadatku.
Zadatak nije najsrećnije formulisan jer nije naglašeno da li nastaje pufer ili se samo smanjuje konc. HCl tako da na kraju konc. H+ koji potiču iz preostale kiseline i oni koji potiču iz nastale HCl daju pH5.To je do onoga ko je formulisao zadatak.
Malo je komplikovano za pismeno objašnjavanje ali se nadam da ti je jasno kako sam radio.
Pozdrav.
PS.Interesuje me na koji način si dobio rezultat naveden u pitanju?

Joj izvini, tek sad vidim, koncentracija HCl-a nije 1,2 vec 0,2 mol/dm^3. Kad sam pisao zadatak bilo je oko 23h. Da li se sad nesto podudara? :/
Ja sam radio ovako: n(HCl)=0,2*0,5=0,05mol
pH=5 ---> [H+]=10^-5.
ns(molovi soli) = Kd * nk / [H+] = 0,09mol.
m= M * n = 0,09 * 70 = 6,3g CH3COONa
 
Joj izvini, tek sad vidim, koncentracija HCl-a nije 1,2 vec 0,2 mol/dm^3. Kad sam pisao zadatak bilo je oko 23h. Da li se sad nesto podudara? :/
Ja sam radio ovako: n(HCl)=0,2*0,5=0,05mol
pH=5 ---> [H+]=10^-5.
ns(molovi soli) = Kd * nk / [H+] = 0,09mol.
m= M * n = 0,09 * 70 = 6,3g CH3COONa
Hahahahahaaaaaa.Ovoliko pisanije i kažeš mi da si pogrešio brojku.Kad sam ti odgovarao na pitanje bilo je 03:44.
Opet nije dobro čak i sa izmenjenim podatkom za koncentraciju.
Zaboravio si da sabereš molove natrijum acetata koji su prevedeni u kiselinu (a taj broj molova je jednak broju molova sirćetne kiseline-0,09mol) i natrijum acetat koji si dodao u višku kako bi imao pufer(a to ti je ns(molova soli)).
Kad to sve uradiš dobijaš 11,48g.To znači da ste i na času pogrešili.
Samo uradi onako kako sam ti pokazao i biće sve ok.
Pozdrav.
 
1.U zbirci zadataka iz hemije na strani gde je opisana elektronegativnost imaš grafik zavisnosti udela jonske veze od razlike u elektronegativnosti.Iz Tabele elektronegativnosti vidiš da je el.neg(K)=0,8 dok je za sumpor=2,5 tj. njihova razlika je1,7.Za tu razliku sa grafika očitaš koliki je stepen jonske veze a trebalo bi da je iznad 50%.
2.Ne možeš bez tablice-nije ona bezveze stavljena jer postoje izuzetci i u grupama i u periodama.

Da, ali ćemo mi na kontrolnom morati da znamo koji je atom elektronegativniji, a ne smemo da gledamo u tablicu... Hvala u svakom slučaju.
Još mi treba mala pomoć oko ovoga:

1. Prikažite shematski obrazovanje molekula Cl2O prekrivanjem odgovarajućih orbitala atoma hlora i kiseonika.
Da li ovde mora da se crta i px orbitala (kod atoma kiseonika)? U zbirci u rešenju je tako, ali je tamnije obojena, pa ne znam da li je to neophodno ili je tačno i bez crtanja px?

2. Dipolni momenti molekula HCN i NH3 iznose 0,96 * 10^-30Cm i 0,46*10^-30Cm. Izračunajte dužinu dipola ovih molekula i izrazite je u metrima. U kom je molekulu veza polarnija?
Ja za dužinu dipola dobijem rezultat isti kao u zbirci (0,6*10^-11m i 0,2875*10^-11m), ali kod njih je kaže da je veza polarnija u HCN, a mi smo (valjda) učili u školi da što je veća dužina dipola - to je veza polarnija. Dakle, po meni je u molekulu NH3 veza polarnija. Šta je tačno?

3. Koji od navedenih molekula ima najveći dipolni momenat:
a) H2O
b) H2S
c) H2Se

Kako da znam koji ima najveći dipolni momenat?

4. Poređajte molekule Hi, HF, BrCl, HCl i HBr prema porastu njihove polarnosti.
Kako da znam koji je polarniji?

:dash::dash::dash:

Unapred hvala
 
Poslednja izmena:

Back
Top