smfgreat
Aktivan član
- Poruka
- 1.159
mislim da treba svi da se svercujemo u GSPu
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
juce (nedelja) stanica na belim vodama,cekala sam bus 58 celih 1,5 sat.strasno!a kad je naisao,bio je dupke pun tako da nisam ni uspela da udjem u njega
stvarno je gradski prevoz ocajan
juce (nedelja) stanica na belim vodama,cekala sam bus 58 celih 1,5 sat.strasno!a kad je naisao,bio je dupke pun tako da nisam ni uspela da udjem u njega
stvarno je gradski prevoz ocajan
jesam.a dodatno-sunce je pržilo samo tako...i nisam bila jedina na stanici.na kraju nisam ni uspela da uđem,nego sam ušla u 88 pa išla na tramvaj (a stvar je u tome sto je 88-mica svaki cas nailazila,ali ja se zainatila da cekam bas 58 da ne bih presedala....i na kraju ipak udjoh u taj sto nisam htelanezaebavaj da si cekala sat i kusur autobus????
jesam.a dodatno-sunce je pržilo samo tako...i nisam bila jedina na stanici.na kraju nisam ni uspela da uđem,nego sam ušla u 88 pa išla na tramvaj (a stvar je u tome sto je 88-mica svaki cas nailazila,ali ja se zainatila da cekam bas 58 da ne bih presedala....i na kraju ipak udjoh u taj sto nisam htela)
tako jemislim da treba svi da se svercujemo u GSPu
Samo bih pitao jednu stvar, za koju mislim da je kljucna:
Kako se meri broj 'svercera' ? Ako se meri broj uhvacenih i proknjizenih, mogu da se kladim da ih kod nas u stvarnosti ima 10 puta vise. Jer dok oduzmes siledzije, verbalne i fizicke, ne ostane mnogo.
Mnogo puta sam prisustvovao scenama kada 'sverceri' ne zele da daju dokumenta kontroloru, a radi pisanja kazne. Te bunjave na zapadu nema, tamo je to sramota.
juce (nedelja) stanica na belim vodama,cekala sam bus 58 celih 1,5 sat.strasno!a kad je naisao,bio je dupke pun tako da nisam ni uspela da udjem u njega
stvarno je gradski prevoz ocajan
Mislim da se ne meri po broju proknjiženih, već postoje drugi metodi. Procene su grube, ali posluže. Mislim da pošalju "izvidnicu", pa proveravaju koliko se karata otkuca i koliko putnika tek kuca karte kada ugleda kontrolu, taj uzorak se kasnije aproksimira nekim poznatim raspodelama i proceni se broj švercera na toj liniji. Ukoliko procene da je broj švercera veći, na takve linije se planski šalju ekipe kontrolora.
Jedan o kvarnijih poteza GSP-a jeste i aktivna kontrola putnika na potezu od Slavije do Terzaija, gde je kontrola skoro svakodnevna. To su namerno izveli znajući da dobar deo putnika koji koristi linije do terminusa Slavija /Birčaninova/ i prolazne tramvajske i autobuske linije preko Slavije ne poništava drugu kartu da bi se dovezli još 2 stanice do Terazija. Ovo ih naravno stavlja u neravnopravan položaj sa putnicima koji na istoj udaljenosti imaju direktne linije do užeg centra, pa tako sada neko sa Trošarine mora platiti kartu 100 dinara, dok neko s Medaka upola manje. Međutim, nadam se da će se ovo rešiti do kraja godine uvođenjem novih karata koje će konačno omogućiti presedanje.
Užas, 58 po redu vožnje bi trebala ići na 15minuta. Glavni nedostatak linija u Beogradu je njihova dužina. Retko koja duga linija u ovakvim uslovima može biti redovna. Pa tako zbog gužve na P.Mostu stanovnici blokova ispaštaju što čekaju 95 po pola sata ili stanovnici Zvezdare ne mogu u grad jer je gužva na Brankovom pa 65. Dosta je ovakvih primera, pa je tako neophodna potpuna reorganizacija pojedinih linija.
Koliko sam uspeo da saznam, privatni prevoznici iako nabavljuju vozila sa klima uređajima iste neće uključivati. Direkcija za javni prevoz je odlučila da preko leta prevoznicima isplaćuje dodatna sredstva za klimatizaciju, ali će oni pokušati da i to stave u svoj džep, jer koga je briga za putnike![]()
Koliko sam uspeo da saznam, privatni prevoznici iako nabavljuju vozila sa klima uređajima iste neće uključivati. Direkcija za javni prevoz je odlučila da preko leta prevoznicima isplaćuje dodatna sredstva za klimatizaciju, ali će oni pokušati da i to stave u svoj džep, jer koga je briga za putnike![]()
Ne razumem? Zasto bi im isplacivala dodatna sredstva? Postoji valjda neka kontrola da li su klime ukljucene ili ne.
Pa vozilo koje ima klimu troši više goriva, Direkcija privatnku za takvo vozilo daje više kako bi klima radila, ali oni pokušavaju da ne uključe klimu i ta razlika ide njima u džep. Konkretno za Lastu dobio sam informaciju da je majstorima već naloženo da poskidaju kaiševe klima uređaja na većini vozila!
mislim da i gsp mogao unutar svojih vozila da stavi neke diskretne nalepnice kao podsetnik ljudima da treba da se kupaju.
strahota kako ljudi smrde.
nije fora samo kukati na gsp
Trebalo bi izdejstvovati, ukoliko je to moguće, da ako ne rade klime da bar puste venitalor bez hlađenja u ovom periodu do početka leta.
http://novosti.rs/vesti/beograd.74.html:332515-Beograd-Obnova-sina-zbog-novih-tramvajaBeograd: Obnova šina zbog novih tramvaja
N. V. BRKOVIĆ - I. D. LABOVIĆ | 30. maj 2011. 22:19
Novi tramvaji iz španske Kompanije "Kaf" zbog niskog poda ne mogu da savladaju beogradske nagibe. Majstori koriguju šine u Pariskoj i Tadeuša Košćuška, kompletno rekonstruisane pre nepunih godinu dana
![]()
TRAMVAJSKA pruga pored Kalemegdana već je na popravnom. Posle nepunih godinu dana od kompletne rekonstrukcije duž Pariske i Tadeuša Košćuška, majstori su ponovo povadili šine i trenutno rade - korekciju nagiba. Ovaj posao nametnuli su novi niskopodni tramvaji iz Španije, koji ovom, ali i na nekoliko drugih deonica u gradu, ne mogu da prođu. Novi radovi podrazumevaju i troškove, koje će na kraju platiti građani.
Radnici "Balkan gradnje" angažovani su 19. maja i od tada je potez od Pristaništa do Cara Dušana neprohodan za tramvaje na linijama "2", "11" i "13".
"Korekcija podrazumeva vađenje šina i "tesanje" asfalta. Predviđeno je da posao traje 15 dana, odnosno trebalo bi da završimo do kraja ove nedelje", kažu radnici.
STANDARD
NE postoji poseban standard za širinu pruge za tramvajski saobraćaj. Železnički standard je 1.435 milimetara i tu širinu pruge imaju mnogi gradovi u Evropi i svetu za tramvajski saobraćaj kao i za metro. Međutim, mnogi gradovi kao i Beograd imaju širinu koloseka od 1.000 milimetara. Uvođenje šireg koloseka u Beogradu zahtevalo bi veći prostor, kao i ogromna finansijska sredstva. Kada bi se gradila nova pruga veće širine, cena po dužnom kilometru zajedno sa mrežom i svim potrebnim instalacijama bi iznosila između pet i 10 miliona evra po kilometru. To znači, za ceo Beograd gde je ukupna dužina tramvajske pruge 55 kilometara, bilo bi potrebno između 300 i 500 miliona evra.
Projektantima ili izvođačima, se, prema svemu sudeći, potkrala "greška" ili su prevideli da su nova vozila niskopodna, te je sada, pošto je jedno "Kaf" vozilo već stiglo u Beograd, neophodno ispraviti propust.
U dispečerskom centru najvećeg gradskog prevoznika u ponedeljak su nam potvrdili da su u toku radovi zbog kojih je tramvajski saobraćaj u Pariskoj obustavljen, a da više informacija možemo dobiti u Agenciji za investicije koja je nadležna za ovaj posao.
Prema rečima Dragana Ivanovića, zamenika direktora Agencije za investicije, na delu tramvajske pruge u toku su manje korekcije na četiri krivine, jedne u Tadeuša Košćuška i tri u Pariskoj.
- Radovi se odnose na korigovanje nadvišenja tramvajskih šina, kako bi se osiguralo bezbednije kretanje novih vozila - kaže Ivanović. - Potreba novih tramvaja je da budu blaži nagibi i komfornije šine. Majstori će rešiti problem. Posao vodi GSP "Beograd", koji će i finansirati radove, ali dok ne bude završen ne znam koliko će korekcija da košta.
Zamenik direktora Agencije za investicije dodaje da se sve radi prema dinamičkim proračunima koje su uradili stručnjaci iz kompanije "Kaf". Oni podrazumevaju sitne intervencije na još nekim lokacijama, posebno kod pojedinih stajališta i popravku skretnica, što se trenutno radi u Karađorđevoj ulici.
"ŠVAJCARCI"
- KOMPLETNA mreža u Beogradu zahteva prilagođavanje, jer na našim šinama saobraća dva tipa tramvaja "Divag" i "KT4" - ističe Ivanović. - Zato je nemoguće kompletno prilagoditi šine samo jednom tipu vozila. Kada su stigli prvi "švajcarci" morali smo da prilagodmo pojedina stajališta. Dorađene su stanice duž Jurija Gagarina, jer je "zeleni" tramvaj bio širi od postojećih, pa je trebalo suziti stajališta.