- Poruka
- 2.727
Озбиљно ? Е, хвала ти што си ми отворила очи. Ја сам био убеђен да су пописи становништва
Немој да се правиш ''необавештена'', кад и сама знаш да оба извора наводе тачно које су жупе населили Словени и те жупе је историјска географија још давно лоцирала. Све су по површини јако мале (2-4 ha, како наводи Живковић) и могу да приме врло мали број становника.
Oblasti koje su naselili Srbi su bile podeljene na administrativne jedinice župe. Da li su sedišta župa precizno ili okvirno locirana ili ne, nebitno je sa stanovišta procene ukupnog broja stanovništva. Šta tebi nije jasno i kakvu potvrdu za svoje tvrdnje nalaziš u dokumentima koje pominješ, meni nije jasno.
Немој!...немој , молим те...ево, већ си ми дигла притисак, а тек сам почео да читам.
О чему ти причаш ? Ми овде говоримо о насељавању Словена у 7. веку, а ти ми спомињеш манастирске повеље из 14. и 15. века, на основу којих се готово ништа не може сазнати о пореклу становништва.
Vidim da si blizu predinfraktnog stanja. Ja ne bih zaista da te nosim na duši, ali sam si pitao "Gde to piše" nakon moje tvrdnje da povelje sa tačno popisanim poreskim obveznicima govore da je u srednjem veku zemljoradničko stanovništvo bilo deset puta brojnije od stočarskog stanovništva u katunima. Ja ti odgovorih gde piše: u istorijskim izvorima. Pre toga si sto puta pominjao nekakve mnogobrojne stočare starosedeoce koji žive u katunima i šačicu Slovena zemljoradnika. Sam si pitao za izvore "Koji popisi tačno" kao da nisi nikad čuo da su popisi publikovani. Nakon što ti je linkan kompletan dokument, tvrdiš da nije relevantan jer ti se ne dopada sadržaj i još se iščuđavaš pitajući se o čemu ja pišem.
Процес словенизације је већ великим делом завршен, имена су већим делом словенска, према томе не може се ни на који начин утврдити да ли је неко пореклом Словен или словенизовани староседелац. Мислим...свашта!
Prema tvom mišljenju šačica Slovena je bila okružena Ilirima koje poistovećuješ sa Albancima i koji su se po planinama bavili stočarstvom, no ipak je ta minorna šačica nekim čudom uspela da nametne jezik višestruko mnogobrojnijoj populaciji.
Видим да немаш представу о процесу територијализације Влаха који је започео још у 14. веку и који је праћен масовним преласком са сточарства на земљорадњу.
Ево шта о томе каже Десанка Ковачевић-Којић у зборнику радова ''Друштво и привреда средњовјековне босанске државе'' у издању АНУБИХ-а (стр. 142).
''Још пре доласка Турака, како то показују дубровачки извори, на простору Херцегове земље, започео је процес територијализације Влаха. Иако нешто отежан чињеницом да се Власи овдје јављају у компактним масама, временом је све више напредовао, као што се види из дефтера за 1477. годину. Катуни плаве жупе и све се више шире по земљорадничким крајевима. Упоредо са сталним насељавањем Влаха, дошло је и до њиховог преласка на земљорадњу, нарочито у плодним крајевима, као и у крајевима опустошеним унутрашњим и спољним ратовима. То је уједно довело до јачег повезивања земљорадње са сточарством. Такође чињеница да Власи почињу гајити свиње указује да су прешли на нов начин сточарског привређивања''
Власи се, дакле, спуштају са планина много пре доласка Турака!
Ništa nije sporno u činjenici da su Turci delili zemlju stočarskom stanovništvu i da se ono stalno naseljavalo jer su Turci bili blagonakloni prema njima. Nije sporno ni da se srpsko stanovništvo sklanjalo zbog nasilja po planinama ili u okolnim regijama (deo izbegle populacije se kasnije vraćao), te faktički prelazilo u vlaški stočarski status. Da ne spominjem zbrku sa terminom vlah, višeznačnost tog termina, njegovog vezivanja za Srbe (i to od strane populacije koja, kakve li ironije, mahom potiče od bivših vlaha), te razna šarlatanska tumačenja "vlaškog pitanja".... Da ne ulazim sada u sve to. Međutim, istovremeno zadržati naučnu objektivnost i zaključiti da je slovensko stanovništvo svedeno na šačicu je nemoguće.
Уосталом видиш и сама да се чак и у осмој деценији 15. века, када је процес словенизације скоро у потпуности завршен, још увек често сусрећу влашка имена: Драгул, Радул, Братул, Влах, Влађ, како код сточарског тако и код земљорадничког становништва.
Molim, te ne lupetaj. Kakva "vlaška imena", kakvi bakrači. I "vlasi" i ostalo popisano stanovništvo imaju u skoro stoprocentnom postotku srpska imena, mahom slovenskog porekla (u manjom meri i hrišćanska imena).
Не кажем, можда је међу овом масом и било остатка остатака оних Словена чији су преци населили оних неколико жупа на простору Травуније и Захумља, али је њихов проценат сасвим сигурно миноран.
Verovatno je bilo asimilacije neslovenskog stanovništva u ranim fazama naseljavanja Slovena. To neslovensko stanovništvo sigurno nije albanskog porekla za šta ima dosta dokaza, a izgleda da je to teza koju pokušavaš da proguraš. Pored toga, neke indicije sugerišu da su Srbi asimilovali i deo grčko-latinske zajednice koja potiče sa juga Balkana po čemu se razlikuju od ostalih Južnih Slovena, ali to je sasvim druga priča. Da ponovim: istovremeno zadržati naučnu objektivnost i zaključiti da je procenat slovenskog stanovništva bio minoran je nemoguće, čak i u slučaju da sve te vlahe proglasiš za neslovene, da zaključiš da su prelazili na zemljoradnju, da zaključiš da je bilo asimilacije u početnim fazama naseljavanja Slovena, i tako dalje, i tako dalje.
Ово је само доказ колико теби заправо уопште није стало до истине, већ имаш неку своју конструкцију у глави у коју слепо верујеш!
На српском етничком простору и те како има арбанашких топонима. Нарочито у Црној Гори и Херцеговини.
Ево ти мало из књиге Јевта Дедијера, ''Херцеговина'', коју сам баш скоро читао:
Pretpostavke o tobožnjem albanskom poreklu tih toponima su nastale u vreme kad se austrougarska istoriografija trudila da pronađe dokaze ilirskog porekla Albanaca i progura tu, ničim dokazanu hipotezu, iz čisto političkih razloga. I eto Ćiro Truhelka nije mogao ništa drugo iskopati nego to, iako je verovatno svaki toponim na ovim prostorima upoređivao sa albanskim rečima, pokušavajući pronaći sličnost. Činenica da te reči imaju nekakvu nategnutu sličnost sa nekim albanskim rečima nije nikakav dokaz albanskog porekla toponima.
Плива - од арбанашког pleh- талог
Pliva valjda potiče od reči plivati i nije nikakvo čudo što je reka nazvana po toj reči.
Малтокет - арбанашки корен mal што значи планина
Gde je to? Kod Imotskog u Hrvatskoj? To nije srpski etnički prostor.
Прењ - од арбанашке речи prehen која означава средину, прси.
Prenj je postao od Perunj (Perun-ime slovenskog boga). Još nekoliko toponima vezanih za Prenj ukazuju na staroslovensku mitologiju. Apsolutno nijedan jedini toponim u okolini Prenja nema bilo kakve veze sa albanskim jezikom, a da je sam toponim albanski bilo bi barem još nekoliko albanskih toponima u okolini.
Ушкопље - од shqipе - орао
Usko polje ili Uskoplje.
Бериш - најнижи део Љубушког поља - од арбанашког Berek - мочвара
Ljubuški je u zapadnoj Hercegovini, naseljen Hrvatima. Beriš podseća na ime Beriša od staroslovenskog imena Berislav (brati, berati). Podudarnost sa albanskim je verovatno puka slučajnost, a možda i slovenska reč u albanskom. Ima ih dosta, naročito onih vezanih za zemljoradnju.
Ћафа - на арбанашком, кланац (иначе, врло чест топоним по Црној Гори и Херцеговини)
To nije nikakav čest toponim. Gde se nalazi konkretno?
Колашин - од Кољ Шин, у преводу Свети Никола, што не чуди, будући да има доста досељеника из Хота у Морачу.
Na albanskom Sveti Nikola : Shën Nikolla.
Stvarno veruješ da to ima veze sa nazivom Kolašin?
Млетачки назив за све западне Херцеговце, Scutari (Шкутори) - по великом броју арбанашких досељеника из околина Скадра (17. век). Отуда и назив Шкуторија (зап. Херцеговина).
Ne interesuje me mnogo poreklo pogrdnog imena škutori za katolike iz zapadne Hercegovine, ali termin verovatno nema nikakvu vezu sa Skadrom. Izvoli, idi na neki njihov forum i dokazuj im da su Albanci iz Skadra. Najverovatnije mi zvuči tumačenje da reč potiče od Mletaka koji su tako pogrdno nazivali brđane (italijanski scalatore - brđanin ili latinski scutarious - čuvar stada, rumunski scutare - pastir). Međutim, interesantno je da je reč ograničena samo na katolike iz zapadne Hercegovine. Ne proteže se na Srbe kao u slučaju termina vlah. Dakle, reč je pogrdna. Tako ih drugi nazivaju, a ne oni sami sebe.
Онда имаш, нпр., велики број српских/хрватских назива који сведоче о присуству Арбанаса на овим просторима: имена села Арнаути, Арнаутовићи, Хота, Хоти, Хотићи, село Арбанашка и истоимена планина код Прокупља, Арбанашке ливаде на Дурмитору, место код Задра, Арбанаси (по насељеним Арбанасима у 18. веку), село истог имена код Рудог у Босни, итд., итд.
Pitala sam te za albanske toponime na srpskom etničkom prostoru, a ne za naselja kolonizovanih Albanaca u Dalmaciji ili Sandžaku. Arbanasi kod Zadra su kolonizovani Albanci, verovatno i ti muslimani iz Rudog u istočnoj Bosni. Arnaut je termin koji je imao više značenja. Bio je to i generički naziv za nekog ko se doselio iz Albanije. Mogao je biti i u pitanju Srbin koji se zbog albanskog nasilja iselio.
U moru toponima (desetine hiljada toponima na spskom etničkom prostoru) pronašao si nekoliko koji bi mogli imati nekakvu nategnutu vezu sa albanskim jezikom, pa čak se i ta tobožnja veza može oboriti. I to nazivaš nekakvim dokazom. Smešno. Na taj način ja bih mogla "dokazati" da Turska potiče od srpske reči tur, te da su Turci zapravo Srbi sa velikim guzicama.
Poslednja izmena: