Хаплогрупа
I2a (Балкан)
Плаво:
I2a Dinaric-S
Светлоплаво:
I2a Dinaric-N
Извор: I2a пројекат (FTDNA)
- - - - - - - - - -
Хаплогрупа
J2b M205
Црвено: "балкански" хаплотип (392=12), TMRCA (време до заједничког претка) =
500-1200 година
Наранџасто: најближи хаплотипови, TMRCA =
1600-3000 година
Жуто: веома удаљени хаплотипови, TMRCA = више од
3000 година
Karta za I2a daje pogrešnu sliku jer deo Din N-a pripada istom haplotipu kao u ivaj Din S; a sa druge strane imamo i Din S koji je u sasvim drugoj grani (verovatno ne na Balkanu).
Kod TMRCA, ona nam ne govori ništa o vremenu dolaska, već o uskom grlu kroz koje je populacija prošla.
Moraju ovi proračuni da idu dublje u prošlost.
Sve da je Nemanja lično bio nosilac ove HG, teško da bi se ovoliko namnožili.
A i znali bi da su Nemanjini potomci.
Ovo najbolje ilustruje šema orezivanja voća.
https://www2.tntech.edu/tlcfortrees/images/PruneCanopyMedium.jpg
http://www.treeremoval.com/wp-content/uploads/2012/08/crown-thinning-pruning-300x216.jpg
PS
Sve ukazuje na to da je Pomorišje u Rumuniji, dobrim delom, naseljeno Srbima.
http://www.rastko.rs/antropologija/ljcerovic_srbi_ro.html
"Među prvim srpskim vlastelinima koji su početkom XV veka dobili posede u Ugarskoj bio je Dmitar
Mrnjavčević, "velmožni i poštovani sin kralja Vukašina", mlađi brat legendarnog junaka srpskih narodnih pesama Marka Kraljevića. Dobio je posede u Vilagoškom vlastelinstvu i zvanje velikog župana Zarandske županije."
"Poreklo[uredi - уреди]
Ova porodica se prvi put javlja u izvorima od vremena cara Dušana pa do početka 15. veka. Međutim, pod tim imenom nisu poznati iz tog vremena, nego iz poznijih izvora, od vremena dubrovačkog istoričara Mavra Orbina u čijem delu su prvi tragovi zabeležene narodne tradicije. Mrnjavčevići su tako nazivani i u srpskoj narodnoj epskoj poeziji, iz koje je njihovo prezime ušlo u savremenu istoriografiju.
Prema Orbinu, oni vode poreklo iz dalmatinskog zaleđa. Njihov otac je bio osiromašeni vlastelin Mrnjava ili Mrnja iz Livna, koji se zatim preselio kog Blagaja na Neretvi. Odatle ga je car Dušan pozvao sebi na dvor. Na ovo ime podseća i Mrnjan (-{Merganus}-), koji se pominje u jednoj povelji iz oko 1280. godine u Trebinju kao kaznac kraljice Jelene. Da je njihovo poreklo vezano za ove oblasti svedoči i prvi pomen Uglješe, koji je 1346. bio kratko vreme namesnik cara Dušana u Trebinju.
Po Halkohondilu, jedna od braće je bio peharnik, a drugi konjušar na dvoru cara Stefana. Vukašin se tek marta 1350. godine javio prvi put kao župan u Prilepu. Od tada je počeo nagli uspon braće Mršavčević, koji je vezan za makedonske, južne delove srpske države.
U narodnoj epskoj poeziji pominje se i treći brat, Gojko, ali on nije poznat u istoriji. Međutim, u istoriji je poznata njihova sestra Jelena, koja se okok 1350. godine udala za Nikolu Radonju, najstarijeg sina sevastokratora Branka Mladenovića, gospodara Ohrida, pretka potonjih Brankovića."
PS2
Ne vidi se dobro. Jel` ovo imamo "narandžastih" u Lici?