Fizika

  • Začetnik teme Začetnik teme ĆOFI
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Da bi sfera zacepila otvor mora pre svega svojom velicinom dobro zadihtovati rupu. Banalno govoreci povrsina sfere mora biti napregnuta u rupu da bi sprecila vertikalno mesanje usled vertikalnih sila. A s druge strane ako je vec napregrnuta u rupu i uspeva da zacepi rupu svojim obimom zamisli koja energija ce ti biti potebna da tu sferu pokrenes u toj rupi jer ce se javiti sila inercije na povrsini sfere odnosno na unutrasnjoj povrsini rupe. Cim budes uspeo da pokrenes sferu s dovoljno energije narusices ravnotezu rupe i tecnosti ce se mesati.
 
ne, to nije razlog zasto se ne okrece! svi ti problemi sa dihtovanjem se mogu legano resiti.
znaci, hoces da kazes da ako bismo stavili nesto manju sferu od rupe i dozvolili malo mesanje, da bi ipak doslo do okretanja?
 
ne, to nije razlog zasto se ne okrece! svi ti problemi sa dihtovanjem se mogu legano resiti.
znaci, hoces da kazes da ako bismo stavili nesto manju sferu od rupe i dozvolili malo mesanje, da bi ipak doslo do okretanja?

Hmm, ono sto mislim da svera bi se pocela okretati ali nebi okretala zauvek. Jer uz malo mesanje koje bi sama sfera uradila svojom povrsinom za neko odredjeno vreme ( t ) bi potpuno izmesala te dve sredine i samim tim zaustavila da se krece.

E sad, posto vec kazes da to nije razlog zasto se ne okrece garantujem da nas vozas ovde jer znas odgovor pa bolje nam ustedi vreme i reci sta imas na umu?
I zanima me kako bi resio problem tog dihtovanja sfere sa rupom a istovremeno i njeno okretanje u rupi bez gubitka energije na trenje?
 
Hmm, ono sto mislim da svera bi se pocela okretati ali nebi okretala zauvek. Jer uz malo mesanje koje bi sama sfera uradila svojom povrsinom za neko odredjeno vreme ( t ) bi potpuno izmesala te dve sredine i samim tim zaustavila da se krece.

E sad, posto vec kazes da to nije razlog zasto se ne okrece garantujem da nas vozas ovde jer znas odgovor pa bolje nam ustedi vreme i reci sta imas na umu?
I zanima me kako bi resio problem tog dihtovanja sfere sa rupom a istovremeno i njeno okretanje u rupi bez gubitka energije na trenje?

kunem se da ne znam odgovor. bio je to zadatak iz fizike1 na prvoj godini faksa, taj navodni perp. mobile.
ali, ako zamislimo da je to zaista PM i da gravitacija (moment koji nastaje iz razlike sila potiska) okrece osovinu i sferu sa njom, nije bitno sto se deo te energije trosi na trenje. trosimo energiju koju smo dobili "za dzabe". poenta je da smo je dobili za dzabe! da li cemo je trositi na trenje ili na nesto drugo nije bitno.

posto je to bio zadatak iz fizike, odgovor je fizicki, nije dihtovanje u pitanju sigurno
 
kunem se da ne znam odgovor. bio je to zadatak iz fizike1 na prvoj godini faksa, taj navodni perp. mobile.
ali, ako zamislimo da je to zaista PM i da gravitacija (moment koji nastaje iz razlike sila potiska) okrece osovinu i sferu sa njom, nije bitno sto se deo te energije trosi na trenje. trosimo energiju koju smo dobili "za dzabe". poenta je da smo je dobili za dzabe! da li cemo je trositi na trenje ili na nesto drugo nije bitno.

posto je to bio zadatak iz fizike, odgovor je fizicki, nije dihtovanje u pitanju sigurno

Vidi kako ja to gledam, Imamo dakle mehanizam koji se sastoji od dve komore, izmedju dve komore je otvor u kom se nalazi osovina sa sferom. U jednoj komori imam silu potiska Fp1 koja deluje sa leve strane na sferu a u drugoj Fp2 koja deluje sa desne strane na sferu. Sfera predstavlja kao " cep " koji sprecava da se materija izmedju komora izmesa i dovede u ravnotezu. Dakle, sfera mora biti prilicno usko uz zid rupe i mora toliko dobro da zatvori rupu da bi sprecila Vertikalnu komponentu Fp1 ( ako uzmemo u obzir da je ona jaca ) da prodre kroz rupu i omoguci mesanje materije izmedju komora. Ovo me sad malo podseca na brzinu i polozaj elektrona, ;-), ako uspemo da zacepimo rupu, necemo moci okretati sferu jer sile Fp1 i Fp2 nece biti dovoljne jake da okrenu sferu jer ce sfera biti jako usko sa ivicom rupe. U drugom slucaju ako stavimo manju sferu, i svera pocne da se okrece, to okretanje ce biti toliko dugo sve dok sfera svojom povrsionom a i sam prostor izmedju sfere i ivice rupe, ne razmene materijal izmedju komora i onda ce sfera stati da se okrece.
Pomenuo si energiju koju dobijes za dzabe, cilj PM je da sva ulozena energija se pretvori u rad bez gubitaka ili da se ostvari vise nego se ulozi sto u ovom slucaju nikako nemozemo da izvedemo.
 
idealno prijanjanja koliko god da je idealno nemozes uravnoteziti silu trenja sa silom koja je potrebna da okrene sferu.

Mislim da ovde nisi u pravu, jer će telo potopljeno u tečnost da se kreće na gore ako je sila potiska veća od zbira gravitacione i viskozne sile. Naravno da se pri ovom procesu vrši rad ali ovo nije perpetuum mobile prve vrste jer se rad vrši na račun energije koju je telo steklo pri vršenju rada spoljašnjih sila pri potapanju u tečnost. Zato mislim da sile otpora nisu u piranju. Ja svakako ne znam odgovor na postavljeni problem, samo komentarišem u cilju da nekako dođemo do rešenja.
 
Ako moze neko da mi kaze,koja je veza II Borovog postulata i De Broljevog talasa?

Ja sam izrazila impuls iz izraza za talasnu duzinu Broljevog talasa i zamenila u izraz za moment impulsa -koji ima samo celobrojne vradnosti,ali profesor kaze nesto preko obima kruga...Pomozite,sto pre!!!
 
Ako moze neko da mi kaze,koja je veza II Borovog postulata i De Broljevog talasa?

Ja sam izrazila impuls iz izraza za talasnu duzinu Broljevog talasa i zamenila u izraz za moment impulsa -koji ima samo celobrojne vradnosti,ali profesor kaze nesto preko obima kruga...Pomozite,sto pre!!!

Elektron se krece samo po onim kruznicama u ciji obim staje ceo broj talasnih duzina de Broljevih talasa.
 
Telo je baceno vertikalno uvis brzinom 10m/s.U trenutku kada telo dostigne najvisu tacku svog kretanja, baci se drugo telo vertikalno uvis, istom pocetnom brzinom. Na kojoj visini ce se tela sudariti? (otpor vazduha se zanemaruje)
 
Telo je baceno vertikalno uvis brzinom 10m/s.U trenutku kada telo dostigne najvisu tacku svog kretanja, baci se drugo telo vertikalno uvis, istom pocetnom brzinom. Na kojoj visini ce se tela sudariti? (otpor vazduha se zanemaruje)

O pa ovde dugo nije bilo nikoga i prosto sam mislio da su ljudi zaboravili na fiziku.

Vo=10m/s
g=9.81SI
--------------------
h=?

Iz relacije V^2=Vo^2-2*g*H, imajući u vidu da je V=0, nalazimo maksimalnu visinu H do koje je došlo prvo telo.
Tog trenutka ono počinje da slobodno pada, a istovremeno je izbačeno drugo telo i do susreta se kreću za isto vreme t.
Prvo telo do sudara pređe put s=(g*t^2)/2 )pređeni put kod slobodnog pada) a drugo telo je za to vreme doslo do visine sudara h=Vo*t-(g*t^2)/2 (visina kod hica na gore). Zbir pređenog puta s i visine h je maksimalna visina H pa je:
(g*t^2)/2+Vo*t-(g*t^2)/2.=H . Iz ove jednačine nalazimo vreme posle kog će se sudariti tela računato od lansirnja drugog tela. Znajući to vreme lako nalazimo visinu h iz relacije za visinu kod hica na gore.
 
dobih 5 iz fizike 8) ... tako je to kad se uci fino :D
хе хе браво !
и ја исто :D

људи може ли неко да ми појасни нешто .. .
питање: Да ли је вектор убрзања релативистичке честице колинеаран са вектором резултујуће силе која делује на честицу ?:-D
 
Registrovan korisnik




Učlanjen: 17.10.2007.
Lokacija: Beograd,Arandjelovac svuda po malo
Poruke: 32 Upomoc!Pitanja iz osnova elektrotehnike za 2,hitno potrebni odgovoriPleasse

--------------------------------------------------------------------------------

1.trenutna vrednost neizmenicne struje
2.Perioda je
3.srednja vrednost neizmenicne struje je
4.Frekvencija je
5.Kruzna frenfekcija je
6.Efenktivna vrednost neizmenicne struje je
7.Kapacitivna otpornost je
8.Kompleksna inpedansa kondezatora je
9.snaga na kondezatoru je
10.induktivna otpornost je
11.snaga na kalemu je
12.napisati impedansu za rednu RLC vezu
13.napisati impedansu za rednu RL vezu
14.napisati impedansu za rednu Rc vezu
15.induktivna provodnost je
16.kapacitivna provodnost je
17.nacrtati vremenski dijagram za kolo sa kalemom
18.nacrtati vremenski dijagram za kolo sa otpornikom
19.nacrtati vremenski dijagram za kolo kondezatorom
20.vremenski dijagram za kolo sa kalemom je
21.vremenski dijagram za kolo sa kondezatorom je
22.fazna razlika izmedju napona i struje u kolu sa kalemom je
23.fazna razlika izmedju napona i struje u kolu sa kondezatorom je
24.kako se izracunava moduo kompleksnog broja
25.nacrtaj paralelno RLC kolo i izracunaj napon na svakom elementu i sve snage u kolu
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top