Европосланици позивају Србију да преиспита односе са Руском Федерацијом

комшија

Stara legenda
Poruka
91.053
1655012135783.png






Evroposlanici pozivaju Srbiju da preispita odnose sa Rusijom


1655012343130.png


11.06.2022

Srbija kao kandidat za prijem u članstvo, treba da pokaže privrženost politikama i standardima EU, pored ostalog u odnosu na Rusiju, gde Beograd treba da se uskladi sa restriktivnim merama Unije, preispita odnose u ekonomskoj sferi i odbrambenoj politici i da vodi borbu protiv dezinformacija iz Kremlja, navodi se u dokumentu Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET).

U nacrtu dokumenta o kojem će AFET glasati 13-14. juna, a Evropski parlament u julu, podvlači se da će tempo pristupnja Srbije EU zavisiti od napretka u poglavljima o vladavini prava i osnovnim pravima, od punog uskladjivanja sa spoljnom, bezbednosnom i odbrambenom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji, kao i od napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom.

Predlog rezolucije na osnovu Izveštaja Evropske komisije za 2021, dopunjen je brojnim amandmanima kojima su konkretizovane i pojačane neke ocene.

Kod najaktuelnijeg pitanja ruske invazije na Ukrajinu, uz žaljenje što se Srbija nije uskladila sa sankcijama EU, navodi se da je Srbija jedna od samo nekoliko evropskih zemalja koje to nisu uradile i novoizabrane vlasti se pozivaju da pokažu "stvarnu nedvosmislenu privrženost vrednostima, standardima i pravilima EU".

Vlasti Srbije pozivaju se da se hitno usklade sa pozicijama i odlukama EU u spoljnoj i bezbednosnoj politici, uključujući primenu restriktivnih mera protiv Rusije i Belorusije i uključujući sankcije pojedincima, grupama i entitetima.

Navodi se da je Srbija podržala teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, i u Generalnioj skupštini UN glasala za osudu ruske invazije, kao i da je podržala isključenje Rusije iz Saveta za ljudska prava UN, ali i da su predstavnici Srbije izbegli glasanje o isključenju Rusije iz Saveta Evrope.

Ističe se značaj uskladjivanja sa Zajednčkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, navodi da Srbija ima najmanju stopu uskladjenosti u regionu, žali se zbog povremenih izjava političkih lidera koji dovode u pitanje spoljnopolitičku orijentaciju Srbije i pozivaju se političke snage u Srbiji da prekinu saradnju sa autoritarnim političkim partijama u Rusiji.

Evroposlanici se zalažu da se Srbiji otvore nova pregovaračka poglavlja tek kada preduzeme sve neophodne mere u tom pogledu, uključujući i u oblasti vladavine prava.

Srbija se u usaglašenom nacrtu rezolucije takodje poziva da preispita ekonomsku saradnju s Rusijom i navodi da EU žali što se, dok je njen vazušni prostor zatvoren za letove u i iz Rusije, nastavljaju letovi izmedju Beograda i Moskve.

Ukazuje se i da je izmedju 2015. i 2021. vojna potrošnja Srbije porasla za 70 odsto, uglavnom zahvaljujući kupovinama iz Belorusije, Rusije i Kine.

U tekstu amandamana se izražava zabrinutost zbog bliske saradnje sa Rusijom u vojnoj sferi i traži od Srbije da preispita odnose sa Rusijom u odbrambenoj politici i okonča vojnu saradnju sa tom zemljom, poput one kroz "regionalni humanitarni centar" u Nišu.

Zabrinutost se izražava i zbog rastuće saradnje Srbije s Kinom, uključujući kupovinu sistema za masovni video-nadzor u Beogradu, kupovinu kineskog oružja i vojne opreme i zajedničke vežbe s kineskim bezbednosnim snagama na teritoriji Srbije.

U jednom od amandmana se izražava zabrinutost zbog navoda o tome da su srpske vlasti prisluškivale ruske opozicionare u Beogradu i navodno materijal o tome dostavile ruskim službama bezebednosti i ističe da bi svaka saradnja koja doprinosi autoritarnim i antidemokratskim praksama u Rusiji i Srbiji bila štetna za buduće odnose EU i Srbije.

Bojazni se izražavaju i zbog uspostavljanja Radne grupe za borbu srpske i ruske vlade protiv "obojenih revolucija", a ciljevi te saradnje su nejasni.

U amandmanima se ukazuje i na veoma ograničenu vidljivost procesa evrointegracija Srbije i pozivaju se Srbija, Evropska komisija i Spoljnopolitička služba EU da vode mnogo aktivniju i efikasniju strategiju komunikacije o koristima proširenja EU.

Istovremeno se iskazuje zabrinutost zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i zbog nekoliko korupcijskih afera "visokog profila" koje ukazuju na verovatne veze državnih službenika i organizovanog kriminala.

Dalje se navodi da Instrument za pretpristupnu pomoć EU (IPA III) predvidja mogućnost izmene ili čak suspenzije fondova u slučaju znatnog nazadovanja ili stalnog nedostatka napretka u oblasti osnovnih prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i u oblasti medijskih sloboda.

U vezi s medijima napominje se da se zloupotreba javnog novca za siticanje vlasništva u medijima smatra jednim od glavnih mehanizama zarobljavanja medija u Srbiji i poziva da se obezebdi da informacije o vlasništvu nad medijima budu dostupne javnosti.

1655012403225.png


Takodje se poziva ne veću transparentnost finansiranja medija, kao i na stvaranje uslova koji nezavisnim i istraživačkim medijima omogućavaju pristup finansijama i bezbednom radu.

Kako se navodi, duboko se žali zbog širenja dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući i u medijima bliskim vladi, i pozivaju se vlasti Srbije da preduzmu odlučne korake u borbi protiv dezinformacija.

Poseban razlog za zabrinutost, kako se navodi, jesu dezinformacije iz Kremlja koje se šire preko Sputnjika Srbija i drugih domaćih aktera i zato se srpske vlasti pozivaju da se usklade sa sankcijama EU i preduzmu mere da spreče Raša tudej i Sputnjik Srbija da šire lažne vesti i dezinformacije.

Ukazuje se i na veliku zabrinutost zbog činjenice da su medju glavnim izvorima dezinformacije od strane vlade podržani ili finansirani tabloidi i neki TV kanali s nacionalnom pokrivenošću.

Takodje se žali što javni servis od početka ruske invazije na Ukrajinu koristi jezik ruske propagande, kao što je "ograničena vojna operacija".

Dalje se upozorava da su zemlje u procesu pristupanja EU na Zapadnom Balkanu posebno teško pogodjene stranim mešanjem i kampanjama dezinformacije od strane Rusije i Kine, i izražava se zabrinutost što Srbija i Madjarska pomažu Rusiji i Kini u njihovim geopolitičkim ciljevima.

link

Браво за Европосланике! Спутњик и Раша тудеј - нисте пожељни у Србији! Рашисти, Србијанци вас презиру!
 
Браво за Европосланике! Спутњик и Раша тудеј - нисте пожељни у Србији! Рашисти, Србијанци вас презиру!
Какав је став Мађаријанаца и Италијанаца на ову тему? Да ли и они презиру Русе као Американци и Енглезијанци?
 
Pogledajte prilog 1169534





Evroposlanici pozivaju Srbiju da preispita odnose sa Rusijom


Pogledajte prilog 1169535

11.06.2022

Srbija kao kandidat za prijem u članstvo, treba da pokaže privrženost politikama i standardima EU, pored ostalog u odnosu na Rusiju, gde Beograd treba da se uskladi sa restriktivnim merama Unije, preispita odnose u ekonomskoj sferi i odbrambenoj politici i da vodi borbu protiv dezinformacija iz Kremlja, navodi se u dokumentu Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET).

U nacrtu dokumenta o kojem će AFET glasati 13-14. juna, a Evropski parlament u julu, podvlači se da će tempo pristupnja Srbije EU zavisiti od napretka u poglavljima o vladavini prava i osnovnim pravima, od punog uskladjivanja sa spoljnom, bezbednosnom i odbrambenom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji, kao i od napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom.

Predlog rezolucije na osnovu Izveštaja Evropske komisije za 2021, dopunjen je brojnim amandmanima kojima su konkretizovane i pojačane neke ocene.

Kod najaktuelnijeg pitanja ruske invazije na Ukrajinu, uz žaljenje što se Srbija nije uskladila sa sankcijama EU, navodi se da je Srbija jedna od samo nekoliko evropskih zemalja koje to nisu uradile i novoizabrane vlasti se pozivaju da pokažu "stvarnu nedvosmislenu privrženost vrednostima, standardima i pravilima EU".

Vlasti Srbije pozivaju se da se hitno usklade sa pozicijama i odlukama EU u spoljnoj i bezbednosnoj politici, uključujući primenu restriktivnih mera protiv Rusije i Belorusije i uključujući sankcije pojedincima, grupama i entitetima.

Navodi se da je Srbija podržala teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, i u Generalnioj skupštini UN glasala za osudu ruske invazije, kao i da je podržala isključenje Rusije iz Saveta za ljudska prava UN, ali i da su predstavnici Srbije izbegli glasanje o isključenju Rusije iz Saveta Evrope.

Ističe se značaj uskladjivanja sa Zajednčkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, navodi da Srbija ima najmanju stopu uskladjenosti u regionu, žali se zbog povremenih izjava političkih lidera koji dovode u pitanje spoljnopolitičku orijentaciju Srbije i pozivaju se političke snage u Srbiji da prekinu saradnju sa autoritarnim političkim partijama u Rusiji.

Evroposlanici se zalažu da se Srbiji otvore nova pregovaračka poglavlja tek kada preduzeme sve neophodne mere u tom pogledu, uključujući i u oblasti vladavine prava.

Srbija se u usaglašenom nacrtu rezolucije takodje poziva da preispita ekonomsku saradnju s Rusijom i navodi da EU žali što se, dok je njen vazušni prostor zatvoren za letove u i iz Rusije, nastavljaju letovi izmedju Beograda i Moskve.

Ukazuje se i da je izmedju 2015. i 2021. vojna potrošnja Srbije porasla za 70 odsto, uglavnom zahvaljujući kupovinama iz Belorusije, Rusije i Kine.

U tekstu amandamana se izražava zabrinutost zbog bliske saradnje sa Rusijom u vojnoj sferi i traži od Srbije da preispita odnose sa Rusijom u odbrambenoj politici i okonča vojnu saradnju sa tom zemljom, poput one kroz "regionalni humanitarni centar" u Nišu.

Zabrinutost se izražava i zbog rastuće saradnje Srbije s Kinom, uključujući kupovinu sistema za masovni video-nadzor u Beogradu, kupovinu kineskog oružja i vojne opreme i zajedničke vežbe s kineskim bezbednosnim snagama na teritoriji Srbije.

U jednom od amandmana se izražava zabrinutost zbog navoda o tome da su srpske vlasti prisluškivale ruske opozicionare u Beogradu i navodno materijal o tome dostavile ruskim službama bezebednosti i ističe da bi svaka saradnja koja doprinosi autoritarnim i antidemokratskim praksama u Rusiji i Srbiji bila štetna za buduće odnose EU i Srbije.

Bojazni se izražavaju i zbog uspostavljanja Radne grupe za borbu srpske i ruske vlade protiv "obojenih revolucija", a ciljevi te saradnje su nejasni.

U amandmanima se ukazuje i na veoma ograničenu vidljivost procesa evrointegracija Srbije i pozivaju se Srbija, Evropska komisija i Spoljnopolitička služba EU da vode mnogo aktivniju i efikasniju strategiju komunikacije o koristima proširenja EU.

Istovremeno se iskazuje zabrinutost zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i zbog nekoliko korupcijskih afera "visokog profila" koje ukazuju na verovatne veze državnih službenika i organizovanog kriminala.

Dalje se navodi da Instrument za pretpristupnu pomoć EU (IPA III) predvidja mogućnost izmene ili čak suspenzije fondova u slučaju znatnog nazadovanja ili stalnog nedostatka napretka u oblasti osnovnih prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i u oblasti medijskih sloboda.

U vezi s medijima napominje se da se zloupotreba javnog novca za siticanje vlasništva u medijima smatra jednim od glavnih mehanizama zarobljavanja medija u Srbiji i poziva da se obezebdi da informacije o vlasništvu nad medijima budu dostupne javnosti.

Pogledajte prilog 1169537

Takodje se poziva ne veću transparentnost finansiranja medija, kao i na stvaranje uslova koji nezavisnim i istraživačkim medijima omogućavaju pristup finansijama i bezbednom radu.

Kako se navodi, duboko se žali zbog širenja dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući i u medijima bliskim vladi, i pozivaju se vlasti Srbije da preduzmu odlučne korake u borbi protiv dezinformacija.

Poseban razlog za zabrinutost, kako se navodi, jesu dezinformacije iz Kremlja koje se šire preko Sputnjika Srbija i drugih domaćih aktera i zato se srpske vlasti pozivaju da se usklade sa sankcijama EU i preduzmu mere da spreče Raša tudej i Sputnjik Srbija da šire lažne vesti i dezinformacije.

Ukazuje se i na veliku zabrinutost zbog činjenice da su medju glavnim izvorima dezinformacije od strane vlade podržani ili finansirani tabloidi i neki TV kanali s nacionalnom pokrivenošću.

Takodje se žali što javni servis od početka ruske invazije na Ukrajinu koristi jezik ruske propagande, kao što je "ograničena vojna operacija".

Dalje se upozorava da su zemlje u procesu pristupanja EU na Zapadnom Balkanu posebno teško pogodjene stranim mešanjem i kampanjama dezinformacije od strane Rusije i Kine, i izražava se zabrinutost što Srbija i Madjarska pomažu Rusiji i Kini u njihovim geopolitičkim ciljevima.

link

Браво за Европосланике! Спутњик и Раша тудеј - нисте пожељни у Србији! Рашисти, Србијанци вас презиру!

При првој и последњој посети Шолца Србији, испливало је на видело да ЕУ под 'нормализацијом односа са Приштином' уствари подразумева признање Косова.
Наравно, знали смо ми то и раније, али сад су 'пале маске'.
Дакле, од нас траже да, с једне стране, поштујемо украјински, а са друге стране да не поштујемо сопствени државни интегритет и сувереност. Обашка што их нимало не занимају наши национални интереси.
Даље, траже да уведемо санкције Русији, иако НИСМО члан ЕУ, и иако их се та иста ЕУ сама НЕ придржава. Обашка што их ни овде нимало не занимају наши национални интереси.
Па ко је овде луд?
И, као шлаг на торту, неко ко се представља перјаницом демократије, као ЕУ, траже да Србија СПРЕЧИ МЕДИЈЕ, за које ОНИ тврде да шире дезинформације. Пази богати! :lol:
А као трешњица на том шлагу, извели су закључак да смо 'тешко погођени страним мешањем од стране Русије и Кине'! :hahaha: Врхунац лицемерја! Исти они који спречише посету Лаврова (као последњи пример 'немешања' Запада)!

Да сам на Вучићевом месту, поручила бих овим ЕУ весељацима да они мало преиспитају своје ставове и своје односе са РФ, а првенствено са сопственим мозгом. :mazi:
 
Poslednja izmena:
Pogledajte prilog 1169534





Evroposlanici pozivaju Srbiju da preispita odnose sa Rusijom


Pogledajte prilog 1169535

11.06.2022

Srbija kao kandidat za prijem u članstvo, treba da pokaže privrženost politikama i standardima EU, pored ostalog u odnosu na Rusiju, gde Beograd treba da se uskladi sa restriktivnim merama Unije, preispita odnose u ekonomskoj sferi i odbrambenoj politici i da vodi borbu protiv dezinformacija iz Kremlja, navodi se u dokumentu Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET).

U nacrtu dokumenta o kojem će AFET glasati 13-14. juna, a Evropski parlament u julu, podvlači se da će tempo pristupnja Srbije EU zavisiti od napretka u poglavljima o vladavini prava i osnovnim pravima, od punog uskladjivanja sa spoljnom, bezbednosnom i odbrambenom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji, kao i od napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom.

Predlog rezolucije na osnovu Izveštaja Evropske komisije za 2021, dopunjen je brojnim amandmanima kojima su konkretizovane i pojačane neke ocene.

Kod najaktuelnijeg pitanja ruske invazije na Ukrajinu, uz žaljenje što se Srbija nije uskladila sa sankcijama EU, navodi se da je Srbija jedna od samo nekoliko evropskih zemalja koje to nisu uradile i novoizabrane vlasti se pozivaju da pokažu "stvarnu nedvosmislenu privrženost vrednostima, standardima i pravilima EU".

Vlasti Srbije pozivaju se da se hitno usklade sa pozicijama i odlukama EU u spoljnoj i bezbednosnoj politici, uključujući primenu restriktivnih mera protiv Rusije i Belorusije i uključujući sankcije pojedincima, grupama i entitetima.

Navodi se da je Srbija podržala teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, i u Generalnioj skupštini UN glasala za osudu ruske invazije, kao i da je podržala isključenje Rusije iz Saveta za ljudska prava UN, ali i da su predstavnici Srbije izbegli glasanje o isključenju Rusije iz Saveta Evrope.

Ističe se značaj uskladjivanja sa Zajednčkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, navodi da Srbija ima najmanju stopu uskladjenosti u regionu, žali se zbog povremenih izjava političkih lidera koji dovode u pitanje spoljnopolitičku orijentaciju Srbije i pozivaju se političke snage u Srbiji da prekinu saradnju sa autoritarnim političkim partijama u Rusiji.

Evroposlanici se zalažu da se Srbiji otvore nova pregovaračka poglavlja tek kada preduzeme sve neophodne mere u tom pogledu, uključujući i u oblasti vladavine prava.

Srbija se u usaglašenom nacrtu rezolucije takodje poziva da preispita ekonomsku saradnju s Rusijom i navodi da EU žali što se, dok je njen vazušni prostor zatvoren za letove u i iz Rusije, nastavljaju letovi izmedju Beograda i Moskve.

Ukazuje se i da je izmedju 2015. i 2021. vojna potrošnja Srbije porasla za 70 odsto, uglavnom zahvaljujući kupovinama iz Belorusije, Rusije i Kine.

U tekstu amandamana se izražava zabrinutost zbog bliske saradnje sa Rusijom u vojnoj sferi i traži od Srbije da preispita odnose sa Rusijom u odbrambenoj politici i okonča vojnu saradnju sa tom zemljom, poput one kroz "regionalni humanitarni centar" u Nišu.

Zabrinutost se izražava i zbog rastuće saradnje Srbije s Kinom, uključujući kupovinu sistema za masovni video-nadzor u Beogradu, kupovinu kineskog oružja i vojne opreme i zajedničke vežbe s kineskim bezbednosnim snagama na teritoriji Srbije.

U jednom od amandmana se izražava zabrinutost zbog navoda o tome da su srpske vlasti prisluškivale ruske opozicionare u Beogradu i navodno materijal o tome dostavile ruskim službama bezebednosti i ističe da bi svaka saradnja koja doprinosi autoritarnim i antidemokratskim praksama u Rusiji i Srbiji bila štetna za buduće odnose EU i Srbije.

Bojazni se izražavaju i zbog uspostavljanja Radne grupe za borbu srpske i ruske vlade protiv "obojenih revolucija", a ciljevi te saradnje su nejasni.

U amandmanima se ukazuje i na veoma ograničenu vidljivost procesa evrointegracija Srbije i pozivaju se Srbija, Evropska komisija i Spoljnopolitička služba EU da vode mnogo aktivniju i efikasniju strategiju komunikacije o koristima proširenja EU.

Istovremeno se iskazuje zabrinutost zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i zbog nekoliko korupcijskih afera "visokog profila" koje ukazuju na verovatne veze državnih službenika i organizovanog kriminala.

Dalje se navodi da Instrument za pretpristupnu pomoć EU (IPA III) predvidja mogućnost izmene ili čak suspenzije fondova u slučaju znatnog nazadovanja ili stalnog nedostatka napretka u oblasti osnovnih prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i u oblasti medijskih sloboda.

U vezi s medijima napominje se da se zloupotreba javnog novca za siticanje vlasništva u medijima smatra jednim od glavnih mehanizama zarobljavanja medija u Srbiji i poziva da se obezebdi da informacije o vlasništvu nad medijima budu dostupne javnosti.

Pogledajte prilog 1169537

Takodje se poziva ne veću transparentnost finansiranja medija, kao i na stvaranje uslova koji nezavisnim i istraživačkim medijima omogućavaju pristup finansijama i bezbednom radu.

Kako se navodi, duboko se žali zbog širenja dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući i u medijima bliskim vladi, i pozivaju se vlasti Srbije da preduzmu odlučne korake u borbi protiv dezinformacija.

Poseban razlog za zabrinutost, kako se navodi, jesu dezinformacije iz Kremlja koje se šire preko Sputnjika Srbija i drugih domaćih aktera i zato se srpske vlasti pozivaju da se usklade sa sankcijama EU i preduzmu mere da spreče Raša tudej i Sputnjik Srbija da šire lažne vesti i dezinformacije.

Ukazuje se i na veliku zabrinutost zbog činjenice da su medju glavnim izvorima dezinformacije od strane vlade podržani ili finansirani tabloidi i neki TV kanali s nacionalnom pokrivenošću.

Takodje se žali što javni servis od početka ruske invazije na Ukrajinu koristi jezik ruske propagande, kao što je "ograničena vojna operacija".

Dalje se upozorava da su zemlje u procesu pristupanja EU na Zapadnom Balkanu posebno teško pogodjene stranim mešanjem i kampanjama dezinformacije od strane Rusije i Kine, i izražava se zabrinutost što Srbija i Madjarska pomažu Rusiji i Kini u njihovim geopolitičkim ciljevima.

link

Браво за Европосланике! Спутњик и Раша тудеј - нисте пожељни у Србији! Рашисти, Србијанци вас презиру!
Pod uslovom da nam otpišete sve dugove i da nam date kredite koje ne moramo da vraćamo sledećih sto godina.
 
Pod uslovom da nam otpišete sve dugove i da nam date kredite koje ne moramo da vraćamo sledećih sto godina.

aha...

malo morgen

prvo oni nas ne zele tamo sve je patka, a ovo su ucene da se zameirmo rusiji, da ispadne kako n isrbi ne pdorzavaju ruse

nikakve eu nece biti

drugo mi ne zelimo u eu kod anglosaksonske katolicke gamadi
 
aha...

malo morgen

prvo oni nas ne zele tamo sve je patka, a ovo su ucene da se zameirmo rusiji, da ispadne kako n isrbi ne pdorzavaju ruse

nikakve eu nece biti

drugo mi ne zelimo u eu kod anglosaksonske katolicke gamadi
Znam zato i kažem jer ne postoji takva opcija. Samo će da nas ucenuju i da nas ponižavaju.
 
Какав је став Мађаријанаца и Италијанаца на ову тему? Да ли и они презиру Русе као Американци и Енглезијанци?

комшија је тешки психо , манипулатор треће класе
 
Да сам на Вучићевом месту, поручила бих овим ЕУ весељацима да они мало преиспитају своје ставове и своје односе са РФ, а првенствено са сопственим мозгом. :mazi:
ti se jos uzdas u vucica?

drugo mi ne zelimo u eu kod anglosaksonske katolicke gamadi
napravice vam vucic onda mali sengen - veliku albaniju pod pokroviteljstvom arapskih prijatelja
 
aha...

malo morgen

prvo oni nas ne zele tamo sve je patka, a ovo su ucene da se zameirmo rusiji, da ispadne kako n isrbi ne pdorzavaju ruse

nikakve eu nece biti

drugo mi ne zelimo u eu kod anglosaksonske katolicke gamadi
eu ti je drustvo kukavica i americkog roblja..................to nije drustvo za srbe.
A i ne vredi ulaziti u nesto sto ce postojati jos dan-dva.
 

Back
Top