evolucija VS kreacija

Posto crnci imaju bela stopala i bele dlanove, znaci da su oni u stvari - belci?
E, onda izvini, moja greska.
Nisam jos stigao da cujem taj novi tip logike.

Vise je tu bitno "gledanje" sopstvenim mozgom.

Da li crnci imaju belo lice, Sveto?

Nema svrhe da nastavljamo ovu pricu. Ako te ikada bude zanimalo koja je boja koze majmuna, jednog dana nadji nacin da pogledas nekog majmuna izbliza. Do tada, veruj sta god ti se svidja da verujes. :)
 
A koliko ti treba ljudi na piramidi da bi postigao tempo od jednog bloka/ na 2 minuta?

Nije potrebno podizati jedan blok na svaka dva minuta.

Koliko blokova moze da se istovremeno podize uz piramidu, a da ima prostora za to?
Koliko pri vrhu piramide?
Koliko vremena treba da se klackalicom podigne jedan blok (nezavisno od broja radnika) na visinu od 100 metara?
A koliko na visinu od 130 metara?
Znas li koliko vremena treba coveku da se samo popne do vrha piramide?

Zavisi od toga koju teoriju gradjenja piramide prihvatas. Zavisi od procene velicine blokova u centru (za razliku od blokova blize povrsini). Zavisi od toga da li insistiras na klackalicama, ili prihvatas postojanje spiralnih rampi i koriscenje izgradjene osnove za gradnju iz centra.

Zavisi i od toga da li si u stanju da izracunas koliko posla moze da obavi 35,000 ljudi.

Dvadeset ljudi?
20 ljudi moze da nosi teret od maksimalno 800 kilograma.
Mogu da ga nose najdalje par stotina metara i onda moraju da se odmore.
Bar onoliko koliko su nosili.

Jesi li nekada cuo za polugu i cekrk?

Jesi li nekada cuo za volove, konje i kamile (koji mogu, recimo, da okrecu cekrk).

Jesi li cuo za tocak - i za balvane koji mogu da se podmetnu ispod kamena?

Prosecan blok Velike Piramide je oko jedne i po tone. Eksperimenti su pokazali da dvadeset ljudi moze da gura blok od dve i po tone uz rampu brzinom od 15-20 metara u minuti, ako se nameste balvani i cekrci kako treba.

S obzirom na broj radnika na piramidama, svakih 80 ljudi je moralo da odnese jedan jedini blok na piramidu jednom na dan, da bi cela piramida bila izgradjena u roku od 20 godina. I to ako uzmemo da centar piramide nije oblikovan mnogo prostijim metodama.

A jesi li ti probao da napravis te zareze bakarnom zicom?
(kad vec ZNAS da se to moze postici)

Ne, nisam.

Ali jesam oblikovao granit pomocu bakarnog gloda sa tecnim abrazivnim materijalom. Zrnca se unesu u bakar, pomesaju sa zrcnima granita, i stvore sasvim lep kompozitni materijal za obradu kamena.

Nego, jesi li ti probao bilo kakvu vrstu obrade kamena, kada ZNAS da se to NE MOZE postici?
 
Ja sam u stvari T-1000. Ovo je pseudonim.

Postepeni nastanak nekog zivog bica od njegovog navodnog pretka putem mutacija se moze nazvati kako?
Prelazenje?
Transformisanje?
Pretvaranje?
Nikako ? (jer ne postoji)

Ne bih imao pojma. Zapravo, nemam pojma šta podrazumevaš pod "postepenim nastankom nekog živog bića od njegovog navodnog pretka putem mutacija".

U svakom slučaju, ti si već veliki dečko. Neko bi trebalo da ti objasni da rode nemaju nikakve veze sa ovim procesom. :)

PS Crnci imaju crne šake i stopala. Ali, tabani i dlanovi su im beli.
 
Poslednja izmena:
Ne izvrcem ja, ti izvrces.

Cela poenta price je da kompleksni sistemi mogu nastati sami od sebe. Potreban ti je sistem vise energije, koji moze da se spusti u sistem nize energije ali vece organizovanosti.

Dao sam ti primer pahuljica, ali u okviru zivota imas masu slicnih stvari (DNK se sama organizuje u dupli heliks bez zivog bica, fosfolipidi se sami organizuju u dvostruki sloj i proizvode membrane, interakcije proteinskih kompleksa su samoorganizujuce - niko ne "sastavlja" te stvari, one same zauzimaju odredjeni kompleksni oblik u skladu sa osnovnim zakonima univerzuma).

Trecim recima, nije potrebno da neko zivo bice - ili Tvorac - sedi i stvara kompleksne sisteme, oni mogu da se samoorganizuju. Sve sto je potrebno su osnovni univerzalni zakoni.

Ono sto ja celo vreme pricam, Sveto, je da ti mozes da tvrdis da je Tvorac definisao zakone na samom pocetku univerzuma tako da sve ovo bude moguce. Ali ne mozes da tvrdis da je Tvorac stvorio svaku pahuljuci, ili da je stvorio lanac DNK, posto mozemo sami da vidimo da su to samoorganizujuce i samorastuce stvari.
Prihvataš mogućnost da je neki Bog, pre samog početka ovog univerzuuma, podesio njegove početne parametre, tako da su oni uzrokovali zakone koji vladaju u njemu. Da li to znači da je Bog unapred znao šta će se sve samo od sebe stvoriti, pošto je već napravio šablon, ukalupljen u zakone, po kojem će to biti ostvaraeno? Da li je to samoorganizovanje isključivo pod dejstvom zakona ili pod uticajem i nekih još nepoznatih mehanizama? Ako je Bog postojao pre početka ove vasione, da li taj isti Bog može i danas postojati?

P.S. Ctitiraš Svetu a obraćaš se meni!? Je li to namerno ili je bio slučajni lapsus? Ja i Sveta nismo razmenili čak ni privatnu poruku, iako smo već 2 godin prisutni na ovom forumu.
 
Prihvataš mogućnost da je neki Bog, pre samog početka ovog univerzuuma, podesio njegove početne parametre, tako da su oni uzrokovali zakone koji vladaju u njemu.

Nauka danas ne moze da tvrdi da to nije tako.

To ne znaci da to jeste tako. Samo da niko ne moze zasigurno da kaze da nije.

Poenta moje price ovde je da ljudi koji - iz bilo kog razloga - zele da veruju u Tvorca, mogu to da rade bez sukoba sa osnovnim cinjenicama koje je nauka razotkrila; ali taj Tvorac u koga veruju ne moze biti onakav kakvim su ga videle primitivne stare religije... Drugim recima, covek danas moze biti razuman i religiozan (ako tako odabere), ali mora uzeti dublju i daleko kompleksniju ideju Tvorca od one koju vecina prati.

Da li to znači da je Bog unapred znao šta će se sve samo od sebe stvoriti, pošto je već napravio šablon, ukalupljen u zakone, po kojem će to biti ostvaraeno? Da li je to samoorganizovanje isključivo pod dejstvom zakona ili pod uticajem i nekih još nepoznatih mehanizama?

Nemam vremena da pisem ovde detaljan odgovor, citiracu ti nesto sto sam na slicnu temu napisao ranije (ovo je bilo u odgovor korisniku foruma TeorijaEvolucije, razumnom i mislecem verniku koji se potpisuje kao ZvonkoM):

TeorijaEvolucijeForum:
Standardni teoloski odgovor, koji naizgled resava problem, je onaj koga si ti dao:

ZvonkoM:
Druga je stvar to sto Bog prebiva u "vecnosti" (tj. izvan vremena i prostora). To znaci da On citav svet i istoriju vidi kao sto mi vidimo povrsinu stola ispred sebe.

Ovo naizgled resava paradoks Bozjeg sveznanja i ljudske slobodne volje, ali samo naizgled.

Osnovni problem postaje jasan kada razmislis o implikacijama postojanja istorije koja se moze "videti spolja". Lakse je objasniti na konkretnom primeru.

Zamisli coveka, Peru, koji se nalazi na raskrsnici. Moze krenuti levo, moze krenuti desno. Zamislimo da su sanse pola-pola koju ce odluku doneti.

Kako ovo izgleda kada se posmatra "van vremena"?

Ako Pera ima slobodnu volju, njegova odluka ne postoji do trenutka u kome bude donesena. Bice koje posmatra svet van vremena bi videlo jedan svet u kome je Pera skrenuo levo, i drugi svet u kome je Pera skrenuo desno. Ova dva sveta bi postojala paralelno, preklapajuci se. Ako Pera ima slobodnu volju, niko - cak i posmatrajuci "van vremena" - ne moze znati njegovu odluku, posto su oba izbora jednako moguca.

Ako bilo ko - cak i Bog - zna sta ce se desiti: ako neko moze da posmatra vreme kao "povrsinu stola" i vidi Peru koji je skrenuo levo, a ne desno, to znaci da Pera ne moze imati slobodnu volju, posto je njegova odluka vec "zapisana" u vremenu.

Zamisli da ti posmatras "povrsinu vremena". Posmatras sekundu x, trenutak pre nego sto je Pera doneo odluku: on stoji na raskrsnici.

Onda posmatras sledecu sekundu (x+1), u kojoj je Pera na levoj stazi.

Iz ovoga neizostavno sledi da u sekundi x Pera nema slobodnu volju: on ne moze da odluci da u sekundi x+1 bude na desnoj stazi. Ta mogucnost ne postoji, vec je zapisano da je on na levoj stazi u sekundi x+1. Pera moze imati iluziju slobodne volje, i misliti da je on slobodno odlucio u kom pravcu ce da skrene, ali to nece biti istina. Ako u sekundi x Pera ima slobodnu volju, njegovo stanje u sekundi x+1 nije definisano.

Tako da postoji neresiv paradoks (opet, masa teologa i filozofa se rve sa ovim vec vekovima, i niko jos nije uspeo da resi problem):

ZvonkoM:
Znaci, osnovni princip po kome je Bog stvorio coveka jeste "sloboda". I pored toga sto je "unapred znao sta ce se desiti", Bog je postovao taj osnovni princip iznad svega i nije nicim zeleo da ogranicava covekovu slobodu.

Nemoguce je da Bog zna sta ce se desiti, a da pritom ljudi imaju slobodu. Potpuno i apsolutno nemoguce.

Postoji, medjutim, resenje. Zahteva da vernik odustane od jednostavnih ideja o Bogu, i prihvati kompleksnije.

Resenje je kvantno. U kvantnoj mehanici - koja se nalazi u samoj osnovi univerzuma - stvari u buducnosti postoje kao superpozicija verovatnoca. Bog koji posmatra vreme spolja vidi tri stvari: vidi prethodno odlucenu proslost, vidi tacku sadasnjosti, i vidi buducnost kao superpoziciju svih mogucih odluka. U slucaju Pere, Bog bi video Peru na levoj stazi, i Peru na desnoj stazi, paralelno; tek nakon sto Pera donese odluku (i nakon sto se tacka sadasnjosti pomeri), superpozicija mogucih odluka bi se resila, i Pera bi se pojavio na jednoj ili na drugoj stazi.

Ovde se resenje deli na dve verzije.

U prvoj verziji (verovatno lakse prihvatljivoj za vernike), Bog vidi ne samo superpozicije svake odluke, vec i superpoziciju svih sudbina sveta. I neke verovatnoce su jace od drugih (recimo, da je sansa Perine odluke bila 90% levo, 10% desno, "spolja" bi se to videlo kao veoma "cvrst" Pera na levoj stazi, i veoma "bled" Pera na desnoj). Otud, Bog moze da ljudima "otkrije" verovatnoce u buducnosti koje su prakticno neizbezne, i one ce se i ostvariti. Moze da upozori na lose sudbine do kojih ce doci kroz lose odluke ("ako uradite X, desice vam se Y"). Takodje, Bog moze da preciznim uticajima na odredjenim mestima upravlja opstim tokom istorije covecanstva, bez da utice na ljudsku slobodnu volju; recimo, inkarnacija Hrista je "mesanje" koje je promenilo strukturu buducnosti sveta. Svet bi danas bio potpuno drugaciji da Hrista nije bilo. Time Bog moze da ima svet koji se odvija "po planu", iako plan nije odredjen u svakom detalju, niti je svaka stvar kontrolisana, a ljudi i dalje imaju slobodnu volju.

U drugoj verziji (koja meni izgleda privlacnije), Univerzum je stvoren tako da maksimizuje sanse da se stvari odviju "po planu". Univerzum je stvoren tako da u njemu nastaju trilioni triliona triliona planeta; na malom procentu ce nastati zivot, ali to nam i dalje daje desetine milijardi planeta sa zivotom. Na malom procentu tih ce zivot postici inteligenciju, ali to nam opet daje silne milione planeta sa inteligencijom. Sanse su da ce makar neka od tih miliona postici stagod vec Bog zeli da inteligentan zivot postigne. U tom slucaju, razvoj civilizacije sluzi kao "program" koji povremeno pokrece odredjene opcije (recimo, kada zivot dostigne odredjenu situaciju, dolazi do otkrovenja Boga; ako to napreduje i dodje do sledece tacke, dolazi do inkarnacije Hrista; onda se to dalje razvija...i ko zna sta je sledeci dogadjaj).

Druga verzija je vise spekulativna, ali vise se uklapa u opsti dizajn univerzuma nego prva.

Na gornje se mogu dodati razne spekulacije o istorijskim koincidencijama. Recimo, moze se napraviti dobar i snazan argument (ja u njega ne bih verovao, ali to je moj izbor) da je razvoj civilizacije takodje uokviren nekim zakonitostima koje nismo jos savladali. Primer ovoga bi bio sesti vek pre nase ere, kada paralelno u masi civilizacija sirom Azije i Evrope nastaje masivna promena u religijskom pogledu na svet: animisticni politeizmi se povlace, a u prvi red izlaze religije koje su ili monoteisticne ili apstraktno-ateisticne - sve sa jednom zajednickom tackom: moralni pogled na univerzum, i ideja da covekovi postupci u zivotu imaju posledice kasnije (ili u okviru njegovog zivota - kao sto ti tvrdis - ili na nekom drugom svetu posle smrti, ili u "sledecoj inkarnaciji").

Istovremeno dolazi do konsolidacije Hinduizma, razvoja Jainizma i Budizma u Indiji, Lao-Ce i Konfucije propovedaju u Kini, a Zoroaster u Persiji; drugi i treci Isaija prepisuju Stari Zavet i unose ideju greha (Jevreji su prethodno verovali u veoma nedefinisan i nesrecan zivot posle smrti, koji je sudbina svih - i dobrih i losih).

Ima nekoliko ovakvih koincidencija u istoriji, kada civilizacije na istom nivou razvoja odjednom prihvataju neki teoloski ili psiholoski stav prema svetu.

:think:

Ako je Bog postojao pre početka ove vasione, da li taj isti Bog može i danas postojati?

Ako je postojao, moze i danas postojati. Ali mi ne znamo da li je postojao, a ako danas postoji, ne znamo (ili bar ja ne verujem da znamo) prakticno nista o njemu.

P.S. Ctitiraš Svetu a obraćaš se meni!? Je li to namerno ili je bio slučajni lapsus? Ja i Sveta nismo razmenili čak ni privatnu poruku, iako smo već 2 godin prisutni na ovom forumu.

? Ja citiram Svetu, i obracam se Sveti. Tj. pokusavam njemu da objasnim ono sto mislim (bar mi se cini tako?) da si ti vec prihvatio: da evolucija ne trazi od njega da odbaci ideju Tvorca, vec samo promenu Tvorceve pozicije u vremenu (umesto da bude prisutan i direktno umesan u toku stvaranja svake vrste, Tvorac je na mnogo visoj poziciji na kojoj samo definise zakone po kojoj razvoj zivota i vrsta dalje tece).
 
@endonuclease

Sa tvojim zadnjim postom se u potpunosti slažem. Ni ja ne tvrdim da je Bog onakav kako ga religije vide, ali zbog toga ne treba umanjivat njihov značaj, jer one ipak ukazuju na postojanje Boga. Sigurno je da Bog može znati šta će se dogoditi ako čovek odabere jednu od solucija, jer je bilo slučajeva da im se to unapred predoči, što se nije moglo povezati ni sa čim osim sa Bogom koji im je to znanje stavio na uvid. To je detalj komunikacije Boga sa čovekom.
 
Sveta685:
Jedna je stvar PROMENA koja samo stvara stetu u okviru postojeceg organizma, a druga je stvar PROMENA koja daje novu funkciju, odnosno daje poboljsanje koje ce omoguciti novi nacin funkcionisanja.
...
Civava... bernardinac...
Sta je tu mutiralo u sta?
Pas u psa?
...
Sta je tu mutiralo u sta?
Zablja noga u zablju nogu?
I po cemu je to poboljsanje?
Zaci da bi danas trebalo da postoje samo dzinovske zabe, sa najduzim nogama?
Ne, Risto, to znaci da su adaptacije koje se dogadjaju kroz evoluciju postepene.
? Ja citiram Svetu, i obracam se Sveti.
Pa, ako laže koza ne laže rog. :D
 
...
Poenta moje price ovde je da ljudi koji - iz bilo kog razloga - zele da veruju u Tvorca, mogu to da rade bez sukoba sa osnovnim cinjenicama koje je nauka razotkrila; ali taj Tvorac u koga veruju ne moze biti onakav kakvim su ga videle primitivne stare religije... Drugim recima, covek danas moze biti razuman i religiozan (ako tako odabere), ali mora uzeti dublju i daleko kompleksniju ideju Tvorca od one koju vecina prati.

Ovo bi bilo tako da je u pitanju samo Tvorac. Međutim, šta ćemo sa dušom - (koja je osnovni deo svake religije)?
Ukoliko se pod dušom posmatra ono što je suština našeg bića - ono što motiviše naše postupke, određuje karakter, stremljenja u svakodnevnom životu i odnose sa drugim ljudima... ideja duše kao besmrtne, ili bar od tela odvojive celine i te kako se sukobljava sa naučnim činjenicama.
Recimo, sasvim je izvesno da se na "osobine duše" može delovati neurohirurgijom. Lobotomija vredi koliko i decenije tihovanja. :mrgreen:

Ima nekoliko ovakvih koincidencija u istoriji, kada civilizacije na istom nivou razvoja odjednom prihvataju neki teoloski ili psiholoski stav prema svetu.

Pitam se nije li ovo povezano sa "tehnološkim horizontom". Određeni nivo razvoja zahteva i specifičnu vrstu religije?
 
Ovo bi bilo tako da je u pitanju samo Tvorac. Međutim, šta ćemo sa dušom - (koja je osnovni deo svake religije)?

To je potpuno drugo pitanje.

Ali i tu za religiju ima izlaza. Recimo, u mnogim religijama je dusa direktno povezana sa telom (klasicni Judaizam je dobar primer). Drugim recima, nema besmrtne nematerijalne duse, vec "Bog vaskrsava telo i dusu zajedno" - u drugom svetu Bog (na osnovu svog sveznanja, koje, jelte, ukljucuje i poziciju i energiju svih cestica u telu) rekonstruise coveka potpuno, sa sve njegovim mozgom, pa otud i sa dusom.

Recimo, sasvim je izvesno da se na "osobine duše" može delovati neurohirurgijom. Lobotomija vredi koliko i decenije tihovanja. :mrgreen:

Mhm. I to je tek pocetak. Zato ja stalno pricam da evolucija nije nikakav protivnik religije. Neurologija je ta koja vec godinama polako i tiho zakucava eksere u sanduk klasicne religije...

Pitam se nije li ovo povezano sa "tehnološkim horizontom". Određeni nivo razvoja zahteva i specifičnu vrstu religije?

Moguce, moguce, mada slika nije potpuna - nivo razvoja je bio znacajno drugaciji u Kini nego sto je bio u Indiji, koja je opet bila drugacija od Persije, a o Grckoj da i ne govorimo.

Meni izgleda verovatnije neki skup ideja koji je bio toliko privlacan da se maksimalnom mogucom brzinom komunikacije rasirio (verovatno iz Indije ili Persije originalno) kroz linije trgovine, i izazvao nesto kasnije potrese u filozofiji i pogledu na svet. Ali nema dokaza, i razne interpretacije su racionalno moguce...
 
Savrseno?

Genetika i fiziologija su dale nekoliko pretpostavki o nastanku kitova, koje su zatim potvrdjene fosilnim dokazima.

Genetika nam pokazuje da su kitovi nastali izmenama gena kopnenih zivotinja. Te izmene zahtevaju samo jednu stvar: da se akumulacija promena dogadja dovoljno vremena. Nista drugo. Nikakve vece promene od onih koje danas u prirodi vidimo nisu potrebne.

U morfologiji je i poenta cele poruke koju sam gore pisao. Eusthenopteron lici na Panderichthysa. Panderichthys lici na Tiktaalika. Tiktaalik lici na Acanthostegu. Acanthostega lici na Ichtyostegu.

Ali Ichtyostega ne lici na Eusthenopterona.

Postepene promene, Sveto. Postepene promene koje se nakupe.



Nismo do sada nasli nijedan jedini mehanizam - genetski ili bilo koji drugi - koji bi stavljao granicu na akumulaciju promena.

Ako ostavis gvozdenu kocku na poljani, ona ce zardjati. Neizostavan proces prirode. Ako ostavis zivu vrstu u promenjivoj sredini, ona ce se izmeniti. Neizostavan proces prirode.

Ti tvrdis da ce nesto taj proces zaustaviti - da sve ide "do odredjene granice". Daj dokaze za to: navedi nam primer, i objasni nam mehanizam tog zaustavljanja.



To bi zahtevalo da, kao sto ti radis, verujem budalastinama sa Interneta umesto da proveravam stvari svojim ocima.

Ako hoces da se upoznas sa evolucijom konja, nije tesko. Tekstovi koje ti citas - i kojima verujes bez zrnca sumnje, posto izgleda mislis da svako ko pise protiv evolucije automatski govori apsolutnu istinu - lazu o ovome, pokusavajuci da predstave grananje vrste kao linearni napredak. Evolucija konja izgleda ovako:

sci_horse_evo_diagram.jpg




Genetskih, fizioloskih, fosilnih, geohemijskih - onih o kojima naizmenicno lazes, tvrdis da ne postoje, i preskaces. Onih koji su, recimo, navedeni u poruci na koju pokusavas da odgovoris sa "mesanci", sa istim znanjem koga pokazujes kod secenja kamena - ili teorije gravitacije, kad smo vec kod toga.

Dokaza, Sveto, koje skupljaju ljudi koji odu i pogledaju majmuna kada zele da znaju koja je njegova boja koze. Za razliku od tvojih teorija, koje nastaju tako sto ti odlucis sta je istina, pa ma kakve stvarne cinjenice bile.



Ti si za konkretne fosile, Ichtyostegu i Acanthostegu, tvrdio da su "mesanci". Ja sam ti rekao da to mozes da tvrdis samo ako posmatras svaki fosil pojedinacno, umesto da ih posmatras sve zajedno, i sa znanjem o promenama koje se danas odigravaju u prirodi oko tebe.

Opet, tebe je nemoguce ubediti da pogledas majmuna u kavezu, kako te ubediti da uradis dugorocno i pazljivo istrazivanje koje je potrebno da bi se razumeo uticaj evolucije u svetu u kome danas zivimo?



Lepo je sto vi zamisljate da od kopnene zivotinje moze da nastane kit.
Problem je sto je svaki organizam visokoorganizovan, medjusobno povezan i uslovljen sistem, drugim recima, on funkcionise samo ako su mu svi delovi funkcionalni odjednom; nije moguce da organizam funkcionise u vremenu kad mu se neki organ pretvara u drugaciji organ.
Kada se sapa pretvara u peraje, sta da radi bice sa polasapom-polaperajem (ovo je jos drasticnije sa polunogom-polukrilom)?
Da trci?
Ili da pliva?
Problem je sto ne moze da trci, jer nema prave noge.
Isto tako, nije ni dobar plivac, jer nema ni prave peraje.
Sta da radi?
Da ugine?
Vec sam ti postavio pitanje (koje naravno, uvek izbegnes) o tome kako zamisljas nastanak nove vrste u stvarnom zivotu?
Dakle, neko bice dobije neku korisnu promenu na nekom organu.
Sta onda?
Ono se pari sa normalnom jedinkom.
Sta se onda desava?
Opisi.
Zatim, da bi peraja funkcionisala, moraju da se promene i misici koji su ranije pokretali noge, kosti noge, nacin komandovanja ekstremitetima u novim uslovima,... i sve to funkcionise samo ako postoji odjednom, jer sve ide u paketu.
Dakle, ili - ili.
I sve te promene slucajnim mutacijama da se potrefe bas kod potomaka bica koje je dobilo prvu mutaciju?
Sta je to sto omogucava da se bas kod njegovih potomaka nastave potrebne mutacije?
Koja je to sila?
Koji prirodni mehanizam?
Gde je danas primecen slican proces?


Granica akumulacije promena.
Od (verovatno) jedne vrste psa, nastalo je, recimo, 100 vrsta pasa.
Gde je granica akumulacije promena?
Pa u tome sto su to sve - PSI.
Od civave do bernardinca, svi spadaju u vrstu koja se zove - pas.
Mozes dobiti jos 100 vrsta od ovih postojecih i nikada neces dobiti neku novu vrstu zivotinja.
Uvek ce to biti - psi.
To je ono sto je primeceno i dokazano.

Da, svi koji pisu protiv evolucije su lazovi, a svi koji govore u njenu korist su olicenje casti, morala i postenja.
Zanimljivo.
Pretpostavljam da si ti objektivan posmatrac kada ovo tvrdis.

Mesanci su dobijeni kada su se sisari mesali sa reptilima (izmedju ostalih).
Posto je dokazano da mogu da postoje potomci dve razlicite vrste, logicno je proglasiti neko bice mesancem.
Nije logicno proglasiti ga prelaznim oblikom, jer niko nikada nije zabelezio neku takvu pojavu (od svih silnih miliona zivih bica).
 
Nije potrebno podizati jedan blok na svaka dva minuta.



Zavisi od toga koju teoriju gradjenja piramide prihvatas. Zavisi od procene velicine blokova u centru (za razliku od blokova blize povrsini). Zavisi od toga da li insistiras na klackalicama, ili prihvatas postojanje spiralnih rampi i koriscenje izgradjene osnove za gradnju iz centra.

Zavisi i od toga da li si u stanju da izracunas koliko posla moze da obavi 35,000 ljudi.



Jesi li nekada cuo za polugu i cekrk?

Jesi li nekada cuo za volove, konje i kamile (koji mogu, recimo, da okrecu cekrk).

Jesi li cuo za tocak - i za balvane koji mogu da se podmetnu ispod kamena?

Prosecan blok Velike Piramide je oko jedne i po tone. Eksperimenti su pokazali da dvadeset ljudi moze da gura blok od dve i po tone uz rampu brzinom od 15-20 metara u minuti, ako se nameste balvani i cekrci kako treba.

S obzirom na broj radnika na piramidama, svakih 80 ljudi je moralo da odnese jedan jedini blok na piramidu jednom na dan, da bi cela piramida bila izgradjena u roku od 20 godina. I to ako uzmemo da centar piramide nije oblikovan mnogo prostijim metodama.



Ne, nisam.

Ali jesam oblikovao granit pomocu bakarnog gloda sa tecnim abrazivnim materijalom. Zrnca se unesu u bakar, pomesaju sa zrcnima granita, i stvore sasvim lep kompozitni materijal za obradu kamena.

Nego, jesi li ti probao bilo kakvu vrstu obrade kamena, kada ZNAS da se to NE MOZE postici?



Potrebno je.
Uzmi papir pa izracunaj.
Imas broj blokova (procenjen) koji se nalaze u Velikoj piramidi, vreme navodne gradnje, duzinu dana, pa sve to lepo podeli.

Ja sam naveo primer klackalica, jer su neke tvoje kolege, podigavsi jedan kameni blok pomocu klackalica, rekle da su dokazale da je na taj nacin sagradjena Velika piramida.
A mozemo da raspravimo i o drugim modelima gradnje, nije nikakav problem.
Svi su oni besmisleni za takav poduhvat.

Kakav cekrk?
Ovde se radilo o tvom navodu da su dvadesetorica Engleza preneli kameni blok preko pola Engleske.
Ja sam samo iskalkulisao koliko je to u merama vremena i udaljenosti.

(Balvani?
Odakle im?
Znas li kojom brzinom se "krune" drveni valjci pod teretom kamena?)

Ja citam sta kazu strucnjaci.
A ti, kada bakarnim alatom napravis zareze slicne onima na sarkofagu Velike piramide (procitaj jos jednom kakvi su to zarezi), ti se javi.
 
Lepo je sto vi zamisljate da od kopnene zivotinje moze da nastane kit.
Problem je sto je svaki organizam visokoorganizovan, medjusobno povezan i uslovljen sistem, drugim recima, on funkcionise samo ako su mu svi delovi funkcionalni odjednom; nije moguce da organizam funkcionise u vremenu kad mu se neki organ pretvara u drugaciji organ.

S tim sto to nije tacno, posto se radi o postepenoj promeni vrste a ne nagloj promeni pojedinacnog organizma.

Kada se sapa pretvara u peraje, sta da radi bice sa polasapom-polaperajem (ovo je jos drasticnije sa polunogom-polukrilom)?
Da trci?
Ili da pliva?

Pogledaj prelaz koga sam ti vec opisao, Sveto. Sta radi Tiktaalik, recimo?

Poluperaje-polunoga:

Tiktaalik.jpg


Ne moze da trci, ali moze da puzi. Ne moze super da pliva, ali zato moze sasvim lepo da zivi u plitkoj vodi.

Isto tako i sa polurukom-polukrilom:

Sinornithosaurus_and_Caudipteryx.jpg


Prvo perje sluze da odrzava toplotu tela, ne za let. Otud imas dinosauruse sa perjem koji nikada nisu mogli da lete:

Therizinosaurs.jpg


Tek onda dobijas dinosauruse koji na dugim perima mogu da jedre sa stabla na stablo, pa onda dobijas dinosauruse koji mogu da lete:

Archaeopteryx.jpg


Vec sam ti postavio pitanje (koje naravno, uvek izbegnes) o tome kako zamisljas nastanak nove vrste u stvarnom zivotu?

Izbegavam? Dao sam ti opis u ovoj temi koliko puta do sada? Dao sam ti opis kako su stvarno mogle da nastanu sve vrste od riba do vodozemaca.

Samo sto ti ne citas. Evo, napisacu ti opet. Hoces li procitati ovaj put, Sveto?

Imas populaciju riba. Ne jednu ribu, vec desetine hiljada. U proseku izgledaju ovako:

image3.jpg


Sad, sve ove ribe nisu potpuno identicne. Neke imaju snaznija peraja, neke imaju slabija. Neke imaju peraja vise usmerena nadole, neke imaju peraja vise sa strane.

Ovo je potpuno isto kao sto neki ljudi imaju malo duze ruke, neki malo krace; ili neki imaju malo duzi nos, neki malo kraci. I ovo zavisi od njihovih gena.

Ove ribe su naselile plitku recnu vodu. U toj vodi, ribe sa slabijim perajima cesce umiru nego ribe sa jacim perajima. Takodje, ribe sa perajima okrenutim nadole umiru cesce nego ribe sa perajima koja su horizontalna.

Posto ribe sa slabim vertikalnim perajima tako postaju retke, vecina riba ima jaka horizontalna peraja. Ribe sa jakim horizontalnim perajima se pare sa drugim ribama koje imaju jaka horizontalna peraja, i imaju potomstvo koje ima jaka horizontalna peraja.

Posle par desetina hiljada godina ovakve selekcije, imas populaciju riba koje imaju jaka horizontalna peraja. Izgledaju otprilike ovako:

image4.jpg


Ne mozes imati jaka peraja bez jakih kostiju. Ribe sa najjacim perajima imaju i najjace kosti u perajima. One se pare sa drugim ribama koje imaju snazne kosti u perajima (posto ribe sa slabim kostima cesce stradaju pre nego sto dozive doba za razmnozavanje).

U ovom trenutku, jedna riba dozivljava mutaciju koja dovodi do gubitka: gubi ledjna peraja. U plitkoj vodi u kojoj vrsta zivi, imati ledjna peraja je gore nego nemati ledjna peraja. I ovde dolazimo do odgovora na tvoje sledece pitanje:

Dakle, neko bice dobije neku korisnu promenu na nekom organu.
Sta onda?
Ono se pari sa normalnom jedinkom.
Sta se onda desava?
Opisi.

Dogadja se isto sto se danas dogadja kada jedinku sa mutacijom ukrstimo sa jednikama koje ne nose tu mutaciju.

Ako je mutacija recesivna, njegovo potomstvo ce biti normalno - ali njegovi unuci i praunuci ce imati odredjenu verovatnocu (zavisi od genetike) da pokazu fenotip mutacije. Ako je mutacija dominantna, svo njegovo potomstvo ce imati fenotip mutacije.

Drugim recima, kada je jedna riba izgubila ledjna peraja, i kada se sparila sa ribom koja ima ledjna peraja, moguca su dva scenarija:

- njegovi potomci su imali ledjna peraja, ali deo njegovih unuka i praunika nije imao ledjna peraja.

ili

- njegovi potomci su svi bili bez ledjnih peraja.

Inace, ovakva sirenja mutacija u prirodi smo videli milion puta. Recimo, pre trideset godina, novi soj Wolbachia bakterije je pobio 99% jedne vrste Malezijskih leptira. Jedan leptir je imao mutaciju koja mu je dala imunitet prema ovim bakterijama - i njegovo potomstvo je imalo toliku prednost, da su danas svi pripadnici ove vrste potomci tog jednog leptira sa tom jednom prvobitnom mutacijom.

Imas pravilo: ako mutacija daje organizmu 1% vecu sansu da prezivi, u roku od hiljadu generacija, 99% populacije ce nositi tu mutaciju. Ovo je merenje iz prirode u kojoj zivimo.

Tako da posle par desetina hiljada godina, imas populaciju u kojoj vecina jedinki nema ledjna peraja. Posle jos par desetina hiljada godina, imas populaciju u kojoj nijedna jedinka vise nema ledjna peraja.

Onda se isto dogadja sa analnim perajima.

Paralelno, ribe koje imaju pljosnato telo cesce prezivljavaju nego ribe koje nemaju pljosnato telo. Po principima koje smo vec objasnili (pljosnatije ribe se pare sa pljosnatijim ribama, ribe sa snaznijim perajima se pare sa drugim ribama koje imaju snazna peraja, itd.), dolazis do sledece tacke:

panderichthys.jpg


Dalje mozes i sam, Sveto. Tekst koji sve ovo objasnjava detaljno je na:


http://www.teorijaevolucije.com/pf4.html


Isto to vazi i za razvoj ptica:


http://www.teorijaevolucije.com/pf7.html


Zatim, da bi peraja funkcionisala, moraju da se promene i misici koji su ranije pokretali noge, kosti noge, nacin komandovanja ekstremitetima u novim uslovima,... i sve to funkcionise samo ako postoji odjednom, jer sve ide u paketu.

Kao sto ti je objasnjavano milion puta, i kao sto ti odbijas da razumes, sve se to menja postepeno, korak po korak, u paketu. Nikada nemas promene koje odjednom menjaju citav sistem - takve promene su, kao sto i sam primecujes, nemoguce.

Sta je to sto omogucava da se bas kod njegovih potomaka nastave potrebne mutacije?
Koja je to sila?
Koji prirodni mehanizam?

Prirodna selekcija. Cinjenica da neke varijacije imaju prednost nad drugim varijacijama. Nista vise od toga.

Covek uzme vukove, i pari ih jedne sa drugima. Svaki put bira najmanje vucice sa najzucim krznom, i njih ukrsta jedne sa drugima. Na kraju dobije civavu.

Isto to radi i priroda. Prosto neke varijacije imaju vece sanse da prezive nego druge. One koje prezive ostavljaju potomstvo. Nigde nema naglih skokova, nigde nema organizma koji odjednom ima "polunogu-poluperaje", sve je postepeno.

Da li razumes, Sveto? Kada ti pitas "sta ce organizam sa polu-nogom, polu-perajem", ja ti mogu odgovoriti "sta ce biti sa vukom koji se odjednom rodi sa nogama civave" - zamisli vukovo telo, civavine noge. To je tvoja ideja evolucije: da se odjednom desi mutacija, i odjednom vuk ima noge civave. Umesto toga, imas polako skracivanje, iz generacije u generaciju, praceno polako promenama u velicini i obliku tela koje stoje na tim nogama. Nista se ne dogadja odjednom.

Gde je danas primecen slican proces?

Svuda u svetu, sve vrste se stalno menjaju, nijedna ne ostaje ista kao sto je bila. Promene su spore, jedva vidljive, ali se mogu izmeriti.


Gde je granica akumulacije promena?
Pa u tome sto su to sve - PSI.
Od civave do bernardinca, svi spadaju u vrstu koja se zove - pas.
Mozes dobiti jos 100 vrsta od ovih postojecih i nikada neces dobiti neku novu vrstu zivotinja.
Uvek ce to biti - psi.
To je ono sto je primeceno i dokazano.

U stvari, nastalno je nekoliko desetina novih vrsta - koje su dovoljno razlicite da se vise ne mogu pariti sa prethodnim vrstama. Uglavnom kod biljaka (kukuruz, u stvari, je dobar primer; nastao je od teozinta, ali danas vise ne moze da se ukrsta sa njime), ali ima i nekoliko primera medju insektima.

I sa psima je slicna prica. Civave i bernandinci se jos uvek mogu teorijski ukrstati, zato sto su ljudi birali samo vidljive osobine (oblik tela, boja i duzina krzna, ponasanje, itd.). Prirodna evolucija bira i na osnovu potpuno nevidljivih (i kompleksnijih) stvari, kao sto su biohemijski mehanizmi, i promene u metabolizmu, sto brze dovodi do nekompatibilnosti zbog kojih se nova vrsta vise ne moze ukrstati sa starom.

Kod pasa smo sada samo par koraka od mesta na kome se nalaze magarci i konji. Neke vrste vec (zbog fizickih razlika) ne mogu da se pare jedne sa drugima, a postoje i prvi izvestaji da ukrstanje nekih rasa ne uspeva cak ni u vestackim uslovima.

Mesanci su dobijeni kada su se sisari mesali sa reptilima (izmedju ostalih).
Posto je dokazano da mogu da postoje potomci dve razlicite vrste, logicno je proglasiti neko bice mesancem.

Mogu postojati potomci veoma srodnih vrsta (kao sto su konji i magarci), upravo zato sto je njihova genetika veoma bliska. Ali ne mozes dobiti mesance cak ni vrsta koje su umereno udaljene (recimo, ne mozes ukrstiti psa i pacova), a kamoli mesati redove (reptile i sisare).

Ako ne verujes, pokusaj. Mada, predlazem ti da prvo ustanovis sam koja je boja koze majmuna, to bi bio laksi i bolji pocetak.
 
A ti, kada bakarnim alatom napravis zareze slicne onima na sarkofagu Velike piramide (procitaj jos jednom kakvi su to zarezi), ti se javi.

Ti citas sta pisu strucnjaci o evoluciji, pa im ne verujes. Neke tvrdnje odbacujes, za druge verujes da su date od strane strucnjaka.

Pitacu te ponovo.

Ti nikada nisi video sarkofag, niti si ikada pokusao da oblikujes kamen, niti imas bilo kakvog direktnog iskustva sa kamenorezackim zanatom.

Neko je napisao da se na sarkofagu nalaze linije koje se mogu urezati samo dijamantskim brusilicama.

Ti u to verujes.

Ja te pitam, zasto?
 
17 Sep 2008. 02:50 | Izvor: Beta

Pronađen najstariji stanovnik Zemlje


Njemački biolozi su otkrili novu vrstu mrava za koju vjeruju da je najstarija na svijetu i da datira od prije 120 miliona godina.

Istraživači Prirodnjačkog istorijskog muzeja u Karlsrueu, pronašli su majušni insekt dužine tri milimetra u prašumama Amazona 2007. godine i nazvali ga "Martialis heureka".

Insekt nalikuje minijaturnoj osi i vjerovatno je, sudeći prema uzorcima DNK, star oko 120 miliona godina, što ga ujedno čini najstarijim stanovnikom Zemlje.

Naučnici se nadaju da će ovo otkriće rasvijetliti evoluciju mrava.

Naučnici iz muzeja Karlsrue, pronašli su neidentifikovanu vrstu mrava sličnog tipa u brazilskim prašumama 2003. godine.

Međutim, zbog kasnije nezgode u laboratoriji, insekt nije mogao da bude proučen, rekao je Verhag.

Neka nova vrsta mrava je posljednji put otkrivena 1923. godine.



Pitam biologe: O kakvoj nezgodi u labaratoriji se radilo te ova vrsta mrava nije mogla biti proučena?
 
17 Sep 2008. 02:50 | Izvor: Beta

Pronađen najstariji stanovnik Zemlje


Njemački biolozi su otkrili novu vrstu mrava za koju vjeruju da je najstarija na svijetu i da datira od prije 120 miliona godina.

Istraživači Prirodnjačkog istorijskog muzeja u Karlsrueu, pronašli su majušni insekt dužine tri milimetra u prašumama Amazona 2007. godine i nazvali ga "Martialis heureka".

Insekt nalikuje minijaturnoj osi i vjerovatno je, sudeći prema uzorcima DNK, star oko 120 miliona godina, što ga ujedno čini najstarijim stanovnikom Zemlje.

Naučnici se nadaju da će ovo otkriće rasvijetliti evoluciju mrava.

Naučnici iz muzeja Karlsrue, pronašli su neidentifikovanu vrstu mrava sličnog tipa u brazilskim prašumama 2003. godine.

Međutim, zbog kasnije nezgode u laboratoriji, insekt nije mogao da bude proučen, rekao je Verhag.

Neka nova vrsta mrava je posljednji put otkrivena 1923. godine.



Pitam biologe: O kakvoj nezgodi u labaratoriji se radilo te ova vrsta mrava nije mogla biti proučena?

Ne mora biti nikakva nezgoda, To je cesto izgovor obustabe nekog projekta za koga nije obezbedjeno dovoljno materijalnih sredstva.
 
Radi se o tome sto su dosad otkrivena samo tri primerka Martialis heureka. Prva dva primerka je otkrio Manfred Verhaagh 2000. godine u ekspediciji koja je za primarni cilj imala istrazivanje gljiva u Amazonu. Do trenutka kada se ekspedicija zavrsila i vratila kuci, nadjeni primerci su se previse raspali da bi bilo moguce bilo kakvo dalje proucavanje. Sve sto je Verhaagh u tom trenutku mogao da kaze je da je nadjena nova, 14001. vrsta mrava...

Treci primerak Martialis heureka je nasao Christian Rabeling, sa UT Austin, 2003. godine. Na osnovu DNK analize tog primerka je ustanovljeno sta je zaista taj mrav i kakav je njegov znacaj. Da uprostim, Martialis heureka ima za istrazivanje evolucije mrave isti znacaj koji je za istrazivanje evolucije sisara imalo otkrice platipusa i ehidne. Nije tacno da od 1923. godine nije otkrivena nijedna nova vrsta mrava - svake godine se otkrije nekoliko desetina novih vrsta mrava - vec se radi o otkricu sasvim nove subfamilije. I o tome sto to otkrice baca novo svetlo na evoluciju mrava, s obzirom da spada u klasu zivih fosila.

Sve ostalo o ovom mravu (kako se ponasa, cime se hrani,...) je cisto strucno nagadjanje. Christian Rabeling priprema novu ekspediciju, ciji ce jedini cilj biti otkrivanje i izucavanje zivih primeraka ovih mrava.
 

Prilozi

  • antphylo1s_300.JPG
    antphylo1s_300.JPG
    33,1 KB · Pregleda: 8
Poslednja izmena:

Back
Top