Etničko porijeklo Albanaca

.the songs of the Morea were derived from the Albanese;
because we know that the same music has been observed among the Sclavonians, lllyrians, and the Greeks of Yanina;
whereas the Greek music of Constantinople, Smyrna, &c. is very different from the Morean, and much more lively and pleasant.

Није баш прецизно овај аутор одредио шта је шта. Нејасно је прво, каква је то музика Илира, на кога мисли..илирску музику немамо сачувану нигде.
Друго, његовом уву је иста музика Словена, тих "Илира" и Јањинских Грка, можда је и тако...али то што је музика Грка из Смирне или Константинопоља различита од музике Мореје, не значи уопште да је музика Мореје арванитска музика.Ако је то једини критеријум, онда је и кантри-музика и џез арванитска музика, јер је различита од музике констанинопољских Грка.
Можда си исекао цитат и можда претходне реченице боље објашњавају , овако нема смисла.Бар ја не видим.

Samim tim sto gorenavedeni izvor iz 1812. navodi da su pesme Peloponeza izvedene od Arvanita (Albanese) nam ukazuje na to ko je ziveo u Moreji.

Па опет, као у случају Епира који је препун словенских топонима (што би требало да буде доказ да су Словени живели раније од досељеника), и Пелопонез има словенске топониме. Поменуте су и тематске књиге на оној теми о словенским топонима у данашњој Грчкој.
И сам старији (средњовековни) назив Пелопенеза - Море је, најближи је словенским језицима..јер на грчком је море=таласа ,а на албанском море= дет
(по гугл преводиоцу, да се оградим))


Подсећа на "Тамо далеко".
И тугом и мелодијом.
" Море је мирно, плаво..дубоко...."


Мени је ово, ипак, типична грчка забавна мелодија.
Инструментални интермецо је налик ономе што слушамо у турским серијама (а Турци плаћају и Ениа Мориконеа да им компонује за серије), на западни начин обликована благо оријентална мелодија.

Како би се превело ово подвучено, везано за оца и мајку, тату и маму?
Atje kam u zotin tatën ................There I have my father

atje kam u zonjën mëmën..........there I have my mother
 
Poslednja izmena:
Није баш прецизно овај аутор одредио шта је шта. Нејасно је прво, каква је то музика Илира, на кога мисли..илирску музику немамо сачувану нигде.
Друго, његовом уву је иста музика Словена, тих "Илира" и Јањинских Грка, можда је и тако...али то што је музика Грка из Смирне или Константинопоља различита од музике Мореје, не значи уопште да је музика Мореје арванитска музика.Ако је то једини критеријум, онда је и кантри-музика и џез арванитска музика, јер је различита од музике констанинопољских Грка.
Можда си исекао цитат и можда претходне реченице боље објашњавају , овако нема смисла.Бар ја не видим.

Па опет, као у случају Епира који је препун словенских топонима (што би требало да буде доказ да су Словени живели раније од досељеника), и Пелопонез има словенске топониме. Поменуте су и тематске књиге на оној теми о словенским топонима у данашњој Грчкој.
И сам старији (средњовековни) назив Пелопенеза - Море је, најближи је словенским језицима..јер на грчком је море=таласа ,а на албанском море= дет
(по гугл преводиоцу, да се оградим))

1) Slazem se da nije bas precizno odredjeno, ali ja sam citat jasno shvatio, posto se navodi da --> "...the songs of the Morea were derived from the Albanese..."

'Isekao' sam citat da ne bi postavljao (copy/paste) citave stranice, ali sam ispod stavio i link, ime knjige, i stranicu - i sad evo opet ponavljam:

Str. 82 iz 'The British Review, and London Critical Journal, Volume 3' - godina 1812:
https://books.google.ca/books?id=FM...kQ6AEIJzAA#v=onepage&q=albanese morea&f=false

2) Sto se tice toponima - npr. na Kosovu su toponimi uglavnom slovenski / srpski, ali tamo danas zivi albanska vecina koja je 'albanizovala' ove toponime. Verovatno se slicno desilo i u Epiru i na Peloponezu. Dovoljno je citirati Hamonda (mada se s njim ne slazem jer je definitivno ignorisao ili nije poznavao neke stvari), gde opisuje kako i kad su Albanci naselili Epir: Hammond (1967) states that “The Albanians themselves spread into Epirus in the fifteenth and following centuries, and they swept aside some peoples of Slav origin, who at that time occupied most of the country.” Tako da su Albanci ocigledno preuzeli toponimiju kad su usli u Epir.

Sto se tice Moreje mozda ne dolazi od slovenskog "more". Skoro sam procitao sledeci argument koji mislim da ima dosta smisla:

"Kopitar, however, maintains that Morea cannot be formed from this root according to the principles of derivation of Slavonic words. Hopf, in his Geschichte Griechenlands (pp. 265-267), inclines to the view that Morea arose by metathesis from Romea, and was first used by the Frankish occupants; and that it was sometimes used in a restricted sense of the north-western province, because that was the Frankish headquarters. The arguments in favour of this last etymology are -

i) that the name does not occur before the Frank preiod;
ii) that in contemporary documents the words Morea and Romania are used interchangeably;
iii) that an Italian writer of the fifteenth century calls the Rumanians (Wallachs) Morias, in which form the same metathesis appears.

URL:
https://books.google.ca/books?id=lh...dBa4Q6AEIMDAC#v=onepage&q=morea romea&f=false

Na kraju krajeva, bilo kakvi da su toponimi - danasnji stanovnici Peloponeza su uglavnom potomci Arvanita i Vlaha (i Arvanitovlaha), ali i Slovena, Jermena, Arapa i ostalih.

Upravo sam pre neki dan nasao jos jedan zanimljiv podatak, knjiga na grckom iz 1886. godine -

U oblasti Argolida su se 1880. godine jos uvek mogla sresti deca do 15 godina uzrasti, koja nisu znala grcki. U nekim selima zene uopste nisu govorile grcki, samo albanski. [To je otprilike pola veka posle stvaranja grcke drzave -- i pola veka helenizacije na svakom nivou.]

 
Poslednja izmena:
1) Slazem se da nije bas precizno odredjeno
Погледала сам линк синоћ после писања поста, нема текста из кога би оно изашло као закључак. Нема ни неке музичке терминологије- анализе мелодије, ритма и сл. по коме би закључак могао бити непобитан. Дакле, да узмемо у обзир то мишљење само као мишљење, не као истину.
А и даље стоји нерешено на кога мисли кад набраја Илире, уз Словене и јањинске Грке.

Sto se tice Moreje mozda ne dolazi od slovenskog "more". Skoro sam procitao sledeci argument koji mislim da ima dosta smisla:

У реду је, не инсистирам лично. Није грчки, није из албанског, то је сигурно за почетак. Ако је тек у доба франкократије Ромеја инверзирана у Мореју, онда постоји и претходни, више староседелачки назив.


Na kraju krajeva, bilo kakvi da su toponimi - danasnji stanovnici Peloponeza su uglavnom potomci Arvanita i Vlaha (i Arvanitovlaha), ali i Slovena, Jermena, Arapa i ostalih.

Арванити су мени најсумњиви, не бих их 100 посто уврстила у албанску нацију (која је ионако микс миксаних), напр. синоћ преслушавах и успут видех ову фотографију:

2lcr05y.png


P.S. Mislim da bi vredelo konsultovati našu novu diskutantkinju , sa teme o slovenskim toponimima u grčkoj, ona je sa "lica mesta".
 
When comparing the historical fact of the low presence of Ancient Greek loans (only 5 to 10 ancient Greek, some of which can seemingly be found in other neighbouring languages, such as modern Macedonian - where the word for leek (πράσον) is праз: → Old Church Slavonic: прасъ (prasŭ), празъ (prazŭ)), to the 636 Latin loans absorbed during the so-called 'Proto-Albanian' period (as one can see below, 700 were absorbed by Welsh and 674 by Basque - regions on the "edge" of the Roman world) and make up roughly 40% of the basic vocabulary, you may immediately come to the reasonable conclusion that the cradle of the Albanians is outside of modern Albania.



If we add to this the thousands of Slavic place names of Albania and the fact that many Albanian hydronyms have passed to Albanian through Slavic mediation our basic conclusion is even stronger.


 
Poslednja izmena:
Pre par meseci je bilo diskusije oko reci dhallë - zară. Pravi Vlah je objasnio kako (najverovatnije) zară dolazi od dhallë. Kojeg je porekla ova rec, dhallë? Da li se ista ili slicna rec, ili pojam, mogu naci u nekim drugim jezicima? Strana 83, rec pod brojem 38.





 
Poslednja izmena:
Pre par meseci je bilo diskusije oko reci dhallë - zară. Pravi Vlah je objasnio kako (najverovatnije) zară dolazi od dhallë. Kojeg je porekla ova rec, dhallë? Da li se ista ili slicna rec, ili pojam, mogu naci u nekim drugim jezicima? Strana 83, rec pod brojem 38.






Ове подударности би могле бити остаци из старијег људског језика, тј. ностратикског. Ностратик (од латинског "нашки") је хипотетички, реконструисани јeзик из којег су се развили сви језици.

2B0tvlJ.jpg
 
Poslednja izmena od moderatora:
Pre par meseci je bilo diskusije oko reci dhallë - zară. Pravi Vlah je objasnio kako (najverovatnije) zară dolazi od dhallë. Kojeg je porekla ova rec, dhallë? Da li se ista ili slicna rec, ili pojam, mogu naci u nekim drugim jezicima? Strana 83, rec pod brojem 38.





Претходних година и ја сам налазила неке арапске и арабофоне речи у албанском вокабулару , ево кратког цитата о млеку "ћуМешту" а има још по странама ове гломазне дискусије.

Kao što bi svaki starosedelac znao razliku i imenovao različito odraslu životinju koju uzgaja i mladunče, tako bi svaki stočar- starosedelac imao sopstvene nazive za mleko, koje muze dva put dnevno i prerađuje u različite proizvode različitog imena svaki dan .
Od svega očekivanog, u albanskom jeziku postoji izraz za Mleko - ćumešt, koji je izgleda zaista šćipetarski, jer potiče iz predela Van Balkana i Evrope.
Pored svih koza, ovaca i eventualno krava koje su "arbanaski stočari" milenijumima kao "starosedeoci " čuvali i vodali po više stotina kilometara planinskim stazama , što reče Kazino, u albanskom jeziku mleko se odnosi samo na proizvod od kobiljeg mleka, sa dodatim vlaškim šć:D
Čak ni izraz za mleko nemaju u tom IE albanskom jeziku ti "stočari":(


Kumis kumiss, kumiz, koumiss, kymys, kymyz, kumisz, kymyz, qymyz ,kımız; ҡымыҙ qımıź....is a fermented dairy product traditionally made from mare's milk. The drink remains important to the peoples of the Central Asian steppes, of Huno-Bulgar, Turkic and Mongol origin..The word kumis derives from the Syro-Aramaic khamets ("sour, fermented"), which is the same word as the Hebrew khametחָמ ("leavened")...
http://en.wikipedia.org/wiki/Kumis

Neću opet da pominjem neremeritornog Jastrebova, nego ću da čekam da mi teoretičari albanskog "starosedelaštva" na Balkanu objasne kojim to postupkom Albanac u trenutku kad muze ovcu ili kozu , iz nje izlazi već više dana fermentirano kobilje mleko ?:roll:
http://eurolona.com/en/wp-content/uploads/2012/09/qumesht-i-fresket-XL.jpg

Карлине, памтим да треба да ти пронађем лингвистичку студију, чим натрчим на те старе постове, јавићу.
 
Koja je najsevernija poznata koncentracija šiptarskog naroda na Balkanu?
Југ Северне Митровице? Рекао бих да је то најсевернија тачка простора на коме бораве бар век (што не значи да су ту били већина дуже од пар деценија).

Разуме се, данас има досељеничких енклава широм Запада. Не зовем их без разлога енклавама, јер у пар земаља које сам посетио буквално живе на окупу, углавном негде на периферији већих градова. Слично као и у 'домовини', опседнути су изградњом архитектонских наказа од кућа какве једва могу приуштити.
 
Poslednja izmena:
, he gives a sacred honor to the Albanian national flag, confirming his true identity of his albanian blood by reciting the famous poem of Fan S Noli: Himni i Flamurit, The Anthem of the Flag. O flamur gjak O flamur shkabe O vend e vater O nene e babe Lagur me lot djegur me flake Flamur i madh per vegjeli
 
Po kojim principima/pravilima se doslo do PAlb *dzala?
Будући да не говорим албански и нисам добро упознат с реконструкцијом праалбанскога, не могу увек разумети тврдње у вези с историјским развојем тога језика. Што се првога гласа у речи тиче, могу ти рећи да албанско dh потиче од индоевропских *ĝ i *ĝh (резултат палатализације тих гласова је међуступањ који се реконструише као *dz). Узевши то и облик dhalltë у обзир, веза са старогрчким γάλα ( ген. γάλακτος), а стога и с индоевропским *ĝlakt, делује примамљиво, али не знам шта би објаснило скупину -all- у албанским облицима. Поуздан одговор можда постоји а да ја не знам за њега, а можда га и нема, ваљало би копати по литератури.
Arab. dahl, Arm. dayl/dal Moguce da je ova rec zapravo pozajmica iz Arab./Arm.
Увек је примамљиво сличне речи повезати, али знаш и сам то није довољно. Мислим да је твоја претпоставка ипак неодржива када се у обзир узме веза албанскога dhallë с румунским zară. Што се гласовних промена у румунској речи тиче, колега Прави Влах већ је на некој теми објаснио везу између алб. dh и рум. (d)z, а ја румунски прелаз l > r у међусамогласном положају. Треба свакако истражити све могућности, можда ипак будеш у праву када се нађу све чињенице. Рекао бих да би најпре требало проучити када је у румунском (тачније у источнороманском, ако се не варам) дошло до ротацизма l > r, то би показало у ком раздобљу је реч већ сигурно постојала у обама језицима. Надам се да ће ти ово бити од неке помоћи. =]
 
Poslednja izmena:
Otkada su na muzičkoj i medijskoj sceni, Gagi i Đorđe Đole Đogani, kao i njihove porodice, povremeno su na meti rasističkih uvreda, a zlonamerni ih nazivaju Romima ili političkim nekorektnim terminom, Ciganima. I Gagijevu ćerku često nazivaju Cigankom u rijalitiju "Zadruga".

Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!

Osim što je, valjda ne treba isticati, ružno i vređati ljude na nacionalnoj osnovi, u slučaju Đoganijevih, to nije ni tačno.

Gagi Đogani rođen je kao Gazmet Đogaj, a Đorđu je pravo ime Hamit. Iako i jedan i drugi gotovo nikad ne govore o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, stariji brat Đole je jednom prilikom izjavio da je po nacionalnosti Aškalija.
287971_djole-djogani_ff.jpg
foto: Printscreen O ovoj nacionalnoj zajednici se malo zna, a prema podacima iz Vikipedije, Aškalije pretežno žive u Srbiji, uglavnom na Kosovu i Metohiji, (Gagi i Đole rođeni su u Beogradu). Prema poslednjem popisu iz 2011, u užoj Srbiji živi 997 Aškalija. Na Kosmetu ih ima oko 15.000.

Postoji više mišljenja o njihovom poreklu. Prema jednom mišljenju, Aškalije su potomci albanizovanih kosovskih Roma, dok su prema drugim tvrdnjama, oni poreklom ili iz Irana (odakle su se doselili na Balkan u 4. veku), ili sa područja Palestine odnosno iz grada Aškelona u današnjem Izraelu (od čega je i nastalo ime Aškalija).
287969_gagidjogani_ff.jpg
foto: Printscreen Romi tvrde da su Aškalije u stvari deo Roma, Balkanski Egipćani tvrde da su u stvari deo njihovog naroda, dok same Aškalije smatraju da i jedni i drugi hoće da ih asimiluju.

Inače, Gagi i Đole imaju još dva brata koji se bave muzikom, Bekrima i Sakriba (B3 i TrikFX). U svakom slučaju, i sve to je manje bitno: braća Đogani su pripadnici srpskog naroda i to je jedino važno. Lunina majka Anabela, devojačko prezime Bukva, je poreklom iz Goražda. Otac joj je musliman, a majka Srpkinja.
 
1) Po kojim principima/pravilima se doslo do PAlb *dzala?
2) Arab. dahl, Arm. dayl/dal -- sto se tice paralela i podudarnosti sa nostratickim to meni deluje proizvoljno. Moguce da je ova rec zapravo pozajmica iz Arab./Arm.

Ma to je verovatno od gluten, glue, glatko, galaktoza, gel, žele, eel, ilovača, ljigavo, jegulja.
U albanski je onda došla preko Mletačke, isto kao i đeladija (želadija, pihtija) u Hrvatsku.
 
The 'form' of the Slavic loans seems to allow us to divide the Slavic place names of the Western Balkans into those known to the Albanians before approx. 800 AD, and those that became known to the Albanians after approx. 800 AD. (The date given is open for correction/re-interpretation.)

The best example to understand the above distinction is the Slavic place name / hydronym *Bystrica.

In North-Eastern Albania there is a Bushtricë, while in South-Western Albania there is a Bistricë.



Will elaborate on this when I have time (to do translations), in order to illustrate the Significance of the two forms of place name *Bystrica. One last capture:



Scodra


The evolution of Scodra > Shkodër shows us three things:

i) That the Albanians learned Shkodra some time before 800 AD. (Approx. at around AD 800 Albanians cease to transform /s/>/sh/ on loans.)

ii) Albanians are not Illyrians (otherwise there would not be a place name Scodra but *Ksadra > *Hadra > *Hadhër) and they did not know the place name as they did the sk>ks>h, along with the ancestors of the Romanians. Joachim Matzinger explains it on a page:


iii) That the Serbs did not learn Shkodra from the Albanians (the Serbian Skadar is not /sh/=/š/), while the Turks learned Shkodra from the Albanians (İşkodra).

Lissus > Lesh

The only thing Lissus > Lesh shows is that the Albanians learned about the city sometime before / around 800 AD (when they stopped s > sh on loans). It does not prove anything about "autochthony" or the existence of Albanian language progenitors in Albania before 400 AD.

Unlike Skadar, the Serbs pronounce the name with a š (Lješ), but the source is not the Albanian Lesh, but the Romanic Alèssio > Lèsjo > Lsjo > Lješo showing the Romanic diphthongization of the accented è>jè (e.g. laetus > lètus > Ιtal. lièto such as pètra > ptra) and the Balkan Romanic sj>š as we find in sèrpens > sjerpe > sjarpe > șarpe and sèptem > sjèpte > sjàpte > șapte = Vlachic shapte (sh=š=ș).

In particular, the evolution of Alèssio > Aljèsjo > Lješo is reminiscent of the Vlachic-Romanian evolving camìsia > kamèsja > kamjèsja > kamjàsja > vlach. cãmeashã ~ romanian. cămașă.


PS: Popovic
 
Poslednja izmena:
The Albanian 'Byzantine' battalions of Mirdita in Northern Albania: MARDAITES-MOURTATOI-MIRDITE.


The decarchia Mardatorum, referring to a region under taxation in Corfu, and mentioned in an official decree issued by the despot Michael II of Epirus (chrysoboullon, 1246), has been regarded as evidence of the installation of the Mardaites on the island.

URL:
https://books.google.ca/books?id=Cd...bNDW8Q6AEIMDAC#v=onepage&q=mardatorum&f=false
 
Poslednja izmena:
Каква наопака акробатика речима, изем ти такву историју.

Nisi mi ni dao sansu da prevedem ceo tekst. Da li znas grcki?

Evo jos nekoliko istorijskih izvora gde se moze naci akrobatika Mardaites=Mirdites.








Na francuskom jasno vidimo, Mirdites ili Mardaites (Мирдити или Мардаити):
- Mirdites ou Mardaites
- Descendent des Mardes our Mardaites
 
Nisi mi ni dao sansu da prevedem ceo tekst. Da li znas grcki?
Evo jos nekoliko istorijskih izvora gde se moze naci akrobatika Mardaites=Mirdites.
Na francuskom jasno vidimo, Mirdites ili Mardaites (Мирдити или Мардаити):
- Mirdites ou Mardaites
- Descendent des Mardes our Mardaites
И хоћеш да кажеш да је тај деветнаестовековни превод тачан, и чак и да јесте ко каже да се односи на исти народ.Знамо да су византијци Србе називали и Трибалима и шта сад?
Остао си дужан да објасниш какве везе имају арапски хришћани Маронити и вероватно њихови неки даљи рођаци Мардаити са Блиског истока са неким албанским племеном Мирдита на Балкану?Да не помињем вишевековну временску разлику?

Твојом логиком Мавари са севера Африке и Мормони са запада САД-а су са Маорима на Новом Зеланду род најрођенији.
Неће бити да је тако.
 
И хоћеш да кажеш да је тај деветнаестовековни превод тачан, и чак и да јесте ко каже да се односи на исти народ.Знамо да су византијци Србе називали и Трибалима и шта сад?
Остао си дужан да објасниш какве везе имају арапски хришћани Маронити и вероватно њихови неки даљи рођаци Мардаити са Блиског истока са неким албанским племеном Мирдита на Балкану?Да не помињем вишевековну временску разлику?

Твојом логиком Мавари са севера Африке и Мормони са запада САД-а су са Маорима на Новом Зеланду род најрођенији.
Неће бити да је тако.

Prevod je tacan. U tekstu se jasno navodi da su Mardaiti bili Albanski vojnici - koji su rodjaci (danasnjih) Mirdita. Takodje se moze videti (tacno to bilo ili ne) da je rec "Mardait" Albanskog porekla.
Maroniti se na zalost ne spominju.

Sto se tice Murtata -

Na Peloponezu npr., stanovnici sela Murtata (mourtatohoria, sela u regionu Ilia), Lale i sela Vardunije (Tajget) su uglavom bili Arvaniti (Albanofoni) koji su se naselili u ove krajeve u 15. veku.
 
Poslednja izmena:
Prevod je tacan. U tekstu se jasno navodi da su Mardaiti bili Albanski vojnici - koji su rodjaci (danasnjih) Mirdita. Takodje se moze videti (tacno to bilo ili ne) da je rec "Mardait" Albanskog porekla.
Maroniti se na zalost ne spominju.
Sto se tice Murtata -
Na Peloponezu npr., stanovnici sela Murtata (mourtatohoria, sela u regionu Ilia), Lale i sela Vardunije (Tajget) su uglavom bili Arvaniti (Albanofoni) koji su se naselili u ove krajeve u 15. veku.
Ако се Маронити не спомињу онда на основу чега аутор тог текста повезује Мардаите из Либана и Мирдите из северне Албаније изузев језичке акробатике деретићевског типа?
Ко су ти Албанци?
Да ти напоменем да су Маронити а вероватно и Мардаити верска група а не етничка.
Такође колико сам схватио аутор спомиње Мардаите на Крфу и јонским острвима у 13. веку док се Мирдити спомињу у северној Албанији опет доста касније, а овај аутор кога си поставио за њих ни не зна чак ни у 19. веку.
Он Мирдитима назива управо Мардаите односно Мароните у данашњем Либану то је сасвим јасно.
Дакле ништа специјално.

Муртати су друга прича.
 

Back
Top