Etničko porijeklo Albanaca

Pa da. To su dve iste reči. Isto zvuče. Kao i stotine drugih albanskih i rumunksih reči - imaju čak jedno zajedničko slovo - a.
Промене у језику могу изменити речи до непрепознатљивости, а когнати се стога могу међусобно веома разликовати. Штавише, то се може догодити једноме корену у једном језику, те обликом може бити потпуно другачији у различитим речима. Зато треба установити какве су се промене јављале у језику.
 
Poslednja izmena:
Промене у језику могу изменити речи до непрепознатљивости, а когнати се стога могу међусобно веома разликовати. Штавише, то се може догодити једноме корену у једном језику, те обликом може бити потпуно другачији у различитим речима. Зато треба установити какве су се промене јављале у језику.

Da, a ti imaš desetine takvih reči koje su albansko-rumunski kognati ili si vernik koji na osnovu jednog samoglasnika jedne reči gradi teoriju?
 
Da, a ti imaš desetine takvih reči koje su albansko-rumunski kognati ili si vernik koji na osnovu jednog samoglasnika jedne reči gradi teoriju?

Постоји велики број румунских речи где се латински л претвара у румунски р. Ево ти пар примера

лат. salis, salem ... рум. sare ... срп. со
лат. scala ... рум. scară ... срп. лестве
лат. talis, talem... рум. tare ... срп. јако
 
Ако се Маронити не спомињу онда на основу чега аутор тог текста повезује Мардаите из Либана и Мирдите из северне Албаније изузев језичке акробатике деретићевског типа?
Ко су ти Албанци?
Да ти напоменем да су Маронити а вероватно и Мардаити верска група а не етничка.
Такође колико сам схватио аутор спомиње Мардаите на Крфу и јонским острвима у 13. веку док се Мирдити спомињу у северној Албанији опет доста касније, а овај аутор кога си поставио за њих ни не зна чак ни у 19. веку.
Он Мирдитима назива управо Мардаите односно Мароните у данашњем Либану то је сасвим јасно.
Дакле ништа специјално.

Муртати су друга прича.

:hvala:

Dobra pitanja i zapazanja. Svaka ti je na mestu. Takodje treba primeniti isti pristup/skepsu sto se tice ostalih pitanja ili teorija. Ono sto je ovde zanimljivo je to sto su 'ovakvi autori' uopste postojali u 19. veku, i na kojim osnovama su tvrdili i povezivali Albance sa Mardaitima.

Par mojih zapazanja/pitanja:
1) Veza izmedju Maronita i Mardaita je isto tako tanka.
2) Maroniti su mozda bili verska grupa, ali za Mardaite ne znam.
3) Mardaiti bili oni verska grupa ili ne, i bili oni Albanci ili ne -- su naseljeni u 8./9. veku (mozda i ranije) po oblastima/temama: Epira, Peloponeza pa cak i teme Drac. Zanimljivo je to kako se podudara sa krajevima gde se kasnije mogu naci Albanci. Sta se desilo sa ovim Mardaitima? Jel su isparili u vazduh? Da li su albanofona plemena asimilovala ove Mardaite?
4) Sledece smo mozda imali vec priliku da vidimo - jos jedna zanimljivost (ovo ne navodim kao dokaz, jednostavno da su ovakve price/tradicije kruzile i postojale - cak mozda i pre nego sto su sami Albanci/Skipetari 'naucili' da su potomci Ilira) -


Mirdita 1918 (slika)
 
Poslednja izmena:
In the new (2017) Indo-European Languages ​​Manual, 2nd edition, Mate Kapović, Routledge, 2017, Alexander Rusakov wrote the chapter on the Albanian, Birgit Olsen chapter on Armenian, while Mate Kapović wrote (amongst other things) an introductory chapter explaining the centum-satem distinction and the peculiarity of Albanian and Armenian. Here are the pages from the chapters of the above linguists, explaining the peculiarity of Albanian and Armenian.


 
Poslednja izmena:
:hvala:
Dobra pitanja i zapazanja. Svaka ti je na mestu. Takodje treba primeniti isti pristup/skepsu sto se tice ostalih pitanja ili teorija. Ono sto je ovde zanimljivo je to sto su 'ovakvi autori' uopste postojali u 19. veku, i na kojim osnovama su tvrdili i povezivali Albance sa Mardaitima.
За 19. век постојање таквих аутора као и мноштва теорија и конструкција је уобичајена појава у свим културама, многе науке па тако и историја су биле тек у повоју, многе ствари још увек непознате па се користило шта се имало да би се објасниле и најбаналније појаве које су нама данас уобичајене.
Такође треба напоменути да је назив Албанац егзоним и да сами данашњи Албанци тј. Шћипетари себе никада нису тако називали
Par mojih zapazanja/pitanja:
1) Veza izmedju Maronita i Mardaita je isto tako tanka.
Апсолутно се слажем, о Мардаитима практично ништа и не знамо.
2) Maroniti su mozda bili verska grupa, ali za Mardaite ne znam.
Маронити јесу верска група, и то Арапи у Либану углавном насељени, који нису примили ислам већ су остали хришћани.Дакле они су по пореклу семити док су данашњи Албанци индоевропљани, немају много тога заједничког.
3) Mardaiti bili oni verska grupa ili ne, i bili oni Albanci ili ne -- su naseljeni u 8./9. veku (mozda i ranije) po oblastima/temama: Epira, Peloponeza pa cak i teme Drac. Zanimljivo je to kako se podudara sa krajevima gde se kasnije mogu naci Albanci. Sta se desilo sa ovim Mardaitima? Jel su isparili u vazduh? Da li su albanofona plemena asimilovala ove Mardaite?
Вероватно и јесу насељавани ништа спорно, само што је то много временски далеко од појаве првих данашњих Албанаца тј. Шћипетара на овом простору.Знамо да су византијски владари и Србе насељавали у Витинију дакле у Малу Азију, Гордосервон, када су ови дошли на ове просторе.Тај народ није могао да нестане тек тако већ је стихијски асимилован у вероватно Грке, Латине, Словене ко зна.
4) Sledece smo mozda imali vec priliku da vidimo - jos jedna zanimljivost (ovo ne navodim kao dokaz, jednostavno da su ovakve price/tradicije kruzile i postojale - cak mozda i pre nego sto su sami Albanci/Skipetari 'naucili' da su potomci Ilira) -
И ово се може лако објаснити, данашњи Шћипетари су добили име по области коју су населили када су дошли на ове просторе, Албанији-Арбанону иако они себе тако нису називали, слична је ствар са данашњим Македонцима.На том простору су дуго постојале две Албаније, Albania Veneta, од Драча на север којом су владали Млечани и јужно од тог града, Albania Ottomana, којом су владале Османлије.Скадар у коме је рођен тај паша припадао је тој Албанији па је због тога он Албанац по пореклу а због времена када је рођен, почетак 19. века, највероватније и јесте Шћипетар, а то што је на крају завршио у Либану такође није ништа чудно многи су премештани од стане Османлија у друге крајеве, сетих се оног Синан паше Боровинића пореклом из Босне који је освајао Египат за Османлије.Напомена да је паша пореклом од тих Мардаита које је Јустинијан II евакуисао из Либана раније је само претпоставка због као што рекох сличног назива тог шћипетарском племена у северној Албанији и народа који је живео у Либану некада и ништа више, других доказа нема, и баш бих волео да видим те историчаре на основу чега то тврде.
 
maxresdefault.jpg


 
Постоји велики број румунских речи где се латински л претвара у румунски р. Ево ти пар примера

лат. salis, salem ... рум. sare ... срп. со
лат. scala ... рум. scară ... срп. лестве
лат. talis, talem... рум. tare ... срп. јако

Ко је узео од кога оних 200 речи које су вам заједничке са Шиптарима?
Ево нпр. реч букур (леп), јесу ли Шиптари узели од вас или ви од њих?
 
Ко је узео од кога оних 200 речи које су вам заједничке са Шиптарима?
Ево нпр. реч букур (леп), јесу ли Шиптари узели од вас или ви од њих?

Vlaja je zauzet, pa ću probati ja.

Bokor, rum i alb. bukur

Reč bukur/bokor vrti oko Dakije i Panonije:

bukur
From Proto-Albanian *bukura, derivative of *buk- (“lush, lusty”), from Proto-Indo-European *bʰoHu- (“to grow, swell”), close to Proto-Germanic *būkaz (“belly, body”), compare Icelandic búkur (“torso”), English bouk, Old Czech buj (“mad, foolish”)). Similar sense development as with kolmë. Related to bukël. The Proto-Albanian root has probably had a cognate in Dacian [1]​

A onda, imamo i mađarsku i srpsku reč: bokor, razbokoriti se, bokoriti, što me neodoljivo podseća na buk (plamen i vodopad), buknuti, razbuktati se, buktinja (eventualno na bukvu).

Ako znamo da je bokor:

ekspr. [TABLE="class: cms_table_cms_table, width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD]grmoliko ili grmušasto stablo[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]rij. kita, rukovet, buket, stručak[/TD]
[/TR]
[/TABLE]




a znamo da je to nešto "lepo", onda shvatimo redosled izvođenja semantike
1. stepen: buk, buknuti, razbuktati se, buktinja
2. stepen: bokor - razgranato, razbuktalo, buknulo cvetno drvo, up. tur. behar
3. stepen: bukur, bokor je i lep - odatle, bukur u značenju lepote

Dakle, bokor sav bukti i zato je lep (bukur).
 
Poslednja izmena:
Kada ti Rusi od 1941. do 1944. ubiju, zarobe ili okruže 60% vojske, a treba se boriti na 3 fronta, ne ostaje ti nešto puno opcija.
Psi koji ce kada im se ukaze prilika zabiti noz u ledja? Nije im to trebalo nikako, heroji kad treba pobiti srpske civile a kad nalete na tvrdo onda tutanj. Verujem da je i nemackim oficirima bilo muka sa njima ali vrhuska Treceg Rajha tako je odlucila.
Mislis da siptari stvarno sada vole Amerikance? Trebaju im da ostvare svoje interese a najradije bi ziveli u albanskoj dzamahiriji.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Psi koji ce kada im se ukaze prilika zabiti noz u ledja? Nije im to trebalo nikako, heroji kad treba pobiti srpske civile a kad nalete na tvrdo onda tutanj. Verujem da je i nemackim oficirima bilo muka sa njima ali vrhuska Treceg Rajha tako je odlucila.
Mislis da siptari stvarno sada vole Amerikance? Trebaju im da ostvare svoje interese a najradije bi ziveli u albanskoj dzamahiriji.

Misliš da je iko voleo Nemce? Talijani, Finci, Bugari, Rumuni, Mađari? :D Sve je radi interesa i da zaštitiš svoje dupe :D A kako je Italija pala već 1943. godine, neko je morao kontrolisati Šipce :D Pa su mislili da je najbolje dati im oružje, da umisle da su kvazi saveznik kao ustaše i da obavljaju prljava posla :D Nije mogao Prinz Eugen da sam izvršava sve antipartizanske operacije, čija se aktivnost 1944. godine i približavanjem Crvene Armije utrostručila.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Misliš da je iko voleo Nemce? Talijani, Finci, Bugari, Rumuni, Mađari? :D Sve je radi interesa i da zaštitiš svoje dupe :D A kako je Italija pala već 1943. godine, neko je morao kontrolisati Šipce :D Pa su mislili da je najbolje dati im oružje, da umisle da su kvazi saveznik kao ustaše i da obavljaju prljava posla :D Nije mogao Prinz Eugen da sam izvršava sve antipartizanske operacije, čija se aktivnost 1944. godine i približavanjem Crvene Armije utrostručila.
Kako god, siptarska SS nista Nemcima dobro donela nije. Manje je poznato da je u Wehrmachtu bilo i azijatskih naroda Koreanaca i Mongola i Tatara. Cak mislim da su neki od njih bili na zapadnom bedemu u Normandiji i da su se dobro pokazali. Logicno je da su trazili topovsko meso ali praviti od siptara neki SS jeste stvarno smesno.
Ljudi ne kapiraju da siptari imaju arapski mentalitet - dok mu trebas najbolji ti je prijatelj a za najmanji interes zabice ti noz u ledja
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kako god, siptarska SS nista Nemcima dobro donela nije. Manje je poznato da je u Wehrmachtu bilo i azijatskih naroda Koreanaca i Mongola i Tatara. Cak mislim da su neki od njih bili na zapadnom bedemu u Normandiji i da su se dobro pokazali. Logicno je da su trazili topovsko meso ali praviti od siptara neki SS jeste stvarno smesno.
Ljudi ne kapiraju da siptari imaju arapski mentalitet - dok mu trebas najbolji ti je prijatelj a za najmanji interes zabice ti noz u ledja

SS ti je bila najmanje nemačka :D Do Barbarose jeste manje više, ali posle su uzimali iz svih naroda. SS divizija Viking, pa Handžar divizija, Latvijske, Belgijske, Estonske, bilo je tu još nordijskih... Jednostavno im je trebalo ljudstvo, jer su se borili protiv celog sveta. Naravno, ni blizu kvalitetne te kasnije SS divizije nisu kao one do 1942/1943 zbog loše organizacije, slabog morala i nedostatka naoružanja. Samo hoću da kažem da je SS bila multietnička struktura, a ne kako na prvi pogled liči čisto nemačka, jer je bila pre svega volonterskog karaktera, a kasnije prisilnog.
 
Poslednja izmena od moderatora:
SS ti je bila najmanje nemačka :D Do Barbarose jeste manje više, ali posle su uzimali iz svih naroda. SS divizija Viking, pa Handžar divizija, Latvijske, Belgijske, Estonske, bilo je tu još nordijskih... Jednostavno im je trebalo ljudstvo, jer su se borili protiv celog sveta. Naravno, ni blizu kvalitetne te kasnije SS divizije nisu kao one do 1942/1943 zbog loše organizacije, slabog morala i nedostatka naoružanja. Samo hoću da kažem da je SS bila multietnička struktura, a ne kako na prvi pogled liči čisto nemačka, jer je bila pre svega volonterskog karaktera, a kasnije prisilnog.
Da, znam, procitao sam sve sto se procitati moze na tu temu. Ostale nenemacke SS jedinice moze se reci da su bile u rangu sa nemackim SS om i to su pokazali najvise na istocnom frontu. Necu ulaziti u motive i psihologiju jednog Finca ili Belgijanca da dobrovoljno idu da se bore ali sa moje strane duboki naklon njima jer sam iskusio na granici 99. sta je rat i kakav je motiv trebao Rusima da dodju nama da pomognu.
 
У вези с албанским речима латинскога порекла, Буровић је могао најмање навести и имена ауторâ и делâ на које се позива. Овако све делује као рекла-казала, било то тако или не, поготово у време када и образовни Јутјуб канали наводе референце.

Ко је узео од кога оних 200 речи које су вам заједничке са Шиптарима?
Ево нпр. реч букур (леп), јесу ли Шиптари узели од вас или ви од њих?
Vlaja je zauzet, pa ću probati ja.

Bokor, rum i alb. bukur

Reč bukur/bokor vrti oko Dakije i Panonije:

bukur
From Proto-Albanian *bukura, derivative of *buk- (“lush, lusty”), from Proto-Indo-European *bʰoHu- (“to grow, swell”), close to Proto-Germanic *būkaz (“belly, body”), compare Icelandic búkur (“torso”), English bouk, Old Czech buj (“mad, foolish”)). Similar sense development as with kolmë. Related to bukël. The Proto-Albanian root has probably had a cognate in Dacian [1]​

A onda, imamo i mađarsku i srpsku reč: bokor, razbokoriti se, bokoriti, što me neodoljivo podseća na buk (plamen i vodopad), buknuti, razbuktati se, buktinja (eventualno na bukvu).

Ako znamo da je bokor:

ekspr. [TABLE="class: cms_table_cms_table, width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD]grmoliko ili grmušasto stablo[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]rij. kita, rukovet, buket, stručak[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
a znamo da je to nešto "lepo", onda shvatimo redosled izvođenja semantike
1. stepen: buk, buknuti, razbuktati se, buktinja
2. stepen: bokor - razgranato, razbuktalo, buknulo cvetno drvo, up. tur. behar
3. stepen: bukur, bokor je i lep - odatle, bukur u značenju lepote

Dakle, bokor sav bukti i zato je lep (bukur).

Румунски глагол a bucura, најпре, уопште нема исто значење као албански придев bukur, него значи 'радовати се, бити драго коме'. Нема поузданога одговора на питање јесу ли албанска и румунска реч уопште повезане.

Реч бокор је мађарскога порекла, речи букнути, разбуктати (се), буктиња заправо потичу од старије основе бух- и немају везе с именицом бук (поствербал од глагола букати).
 
Poslednja izmena:
Румунски глагол a bucura, најпре, уопште нема исто значење као албански придев, него значи 'радовати се, бити драго коме'. Нема поузданога одговора на питање јесу ли албанска и румунска реч уопште повезане.

Ima li neki inoromanski kognat? Rumunski etimolozi, šta kažu?
 

Back
Top