Etimolomija

А одакле је куца? Да није ваљда из румунског, то јест латинског? :D

румунски cățel, cuț -- штене

италијански cucciolo -- штене

латински catellus -- штене


S9HbVA0.jpg


xA4wsri.jpg

375415.png

3757ab.png



2647bc.png


Vidi, ovi su kuče proglasili za ilirsku reč. :lol:

Međutim, Italijani etimologišu tako da je njihovo kućolino deminutiv od arhaizma kućo, koje je "psić koji nije napustio kuću (cuccia)", a kuća (cuccia) je pseći krevet, reč koja dolazi od francuskog kuše (krevet).

Svu u svemu, nekoherentno i sumnjivo.

- - - - - - - - - -

румунски cățel, cuț -- штене

Ovo kuc je očigledno slovnensko i nema veze sa catel.

- - - - - - - - - -

Такур
en.wikipedia.org/wiki/Thakur_(title)

Мушка сродничка линија:
Курђел
Аскурђел
Курђуп
Курлебало
Сукурдов
Омжикур
Курајбер

Imaš li negde pisani izvor za ove pojmove, a da to nije časopis Vitez? Sva je prilika da se radi o nečijoj mašti. Možemo govoriti o askurđelu, belim pčelama, ali što je mnogo, mnogo je. :)
 
Ovo kuc je očigledno slovnensko i nema veze sa catel.
Наравно.

И сицилијански guzzu је словенски, као што су и провансалски goz, каталански gos, француски gous, и шпански gozque. Све је то словенско, зар не, јер су, руку на срце, сви белци пореклом Словени. Нажалост, ја сам косооки Куман, па је то за мене немогуће.


McEl4dN.jpg


Само како то да Руси не знају за куцу?
 
Poslednja izmena:
Наравно.

И сицилијански guzzu је словенски, као што су и провансалски goz, каталански gos, француски gous, и шпански gozque. Све је то словенско, зар не, јер су, руку на срце, сви белци пореклом Словени. Нажалост, ја сам косооки Куман, па је то за мене немогуће.


McEl4dN.jpg


Само како то да Руси не знају за куцу?

Ne. Rumunsko kuc je slovensko. To važi za mali milion rumunskih reči.
 
Ne. Rumunsko kuc je slovensko. To važi za mali milion rumunskih reči.

Нити је куц словенско нити си ти одговорио на остале романске примере које сам горе споменуо. А блефираш са другом реченицом.

Узгред, cățel се изговара (приближно) кацел, а не кател. Латински catellus са т, одговара румунском cățel, са ц. Латински т постаје румунски ц под једним од језичких закона гласовних промена од латинског у румунски. Слични закони постоје у осталим романским језицима.
 
Imaš li negde pisani izvor za ove pojmove, a da to nije časopis Vitez? Sva je prilika da se radi o nečijoj mašti. Možemo govoriti o askurđelu, belim pčelama, ali što je mnogo, mnogo je. :)

За тај часопис нисам чуо. О машти се свакако ради, јер ти изрази јесу народна творевина. Наш народ је маштовит, а од вишка глава не боли. :D

Др Милош Матић, саветник у Етнографском музеју, објашњава како развијена терминологија сродства заправо указује на комплексну и развијену друштвену структуру.

- Занимљиво је да су многа такозвана примитивна друштва (америчка, азијска, афричка) заправо имала веома развијену друштвену организацију и комплексне сродничке односе, иако нису била технолошки развијена. Наравно, постоје и обрнути примери, где технолошки развијена друштва имају једноставније сродничке односе, као на пример англоскаксонска друштва - рекао је Матић.

Према речима др Матића, немају само Срби називе за све сродничке везе, већ их заправо имају и многи индоевропски народи, што укључује словенске народе. Иако се у народу обично узима у обзир сродство до седмог колена, др Матић каже да у популарној литератури постоје спискови предака и до много више колена уназад.

- У научно заснованој литератури не постоји јасан и уједначен списак свих назива сродничких односа. Популарна литература доноси списак о прецима до шеснаест колена уназад, али треба имати на уму да постоје и побочни сродници по мушкој и женској линији, то јест когнатски и агнатски сродници - каже Милош Матић.

Термини, односно називи за сродничке односе, "осмишљени" су давно у прошлости. Развијали су се како се и језик развијао. Не постоје јасни писани трагови и извори који би омогућили јасно утврђивање порекла појединих термина.

- Сви термини су народна творевина, део народног језика и говора, а не ствар појединца, односно, нису појединци уводили ове термине у употребу. Дакле, већина термина је индоевропског порекла, па отуда и сличност кључних термина (као што су мама, тата, баба, деда) у европским језицима - објаснио је наш саговорник.

Како је доктор Матић рекао, термин бела пчела настао је простом асоцијацијом.

- Овај термин настао је од асоцијације на ројење пчела. У овом случају, ројење пчела се гледа као - "ројење потомака" - рекао је он.

Осим сродничких веза и термина које буне готово све, готово да не заостају ни они "мало једноставнији" термини. Честа је појава да се људи збуне у одређивању ко је коме јетрва, заова, али и која је разлика између свастике и свастичине.

----------

За номинационе термине релевантни су следећи принципи:
1) Разлика између припадника различитих покољења, нпр. термини деда, прадеда, чукундеда номинују сроднике у другом, трећем односно четвртом колену узлазне линије, док термини син, унук, праунук означавају сроднике у првом, другом односно трећем колену силазне линије. Интересантно је да у сх. језику постоје термини и за претке даље од четвртог колена, нпр.: наврдед, аскурђел, курђел, курлебало, сукурдов (Книн); парђипан, курђел, аскурђел, курејбало, сукурдов, ажмикур, курајбер (Цетиње); наврнбаба, аскунђела, курђупa, куребала, сукурдача, сурдепача, бела орлица.
Др Марта Бјелетић - Терминологија сродства у српскохрватском језику


[table="width: 500, class: grid, align: left"]
[tr]
[td]Генерација[/td]
[td]Назив[/td]
[td]Однос[/td]
[/tr]
[tr]
[td]0[/td]
[td]Син, ћерка[/td]
[td]Мушко односно женско дете[/td]
[/tr]
[tr]
[td]1[/td]
[td]Отац, мајка[/td]
[td]Родитељи, две особе различитог пола[/td]
[/tr]
[tr]
[td]2[/td]
[td]Деда, баба[/td]
[td]Родитељи оца или мајке[/td]
[/tr]
[tr]
[td]3[/td]
[td]Прадеда, прабаба[/td]
[td]Родитељи деда и баба[/td]
[/tr]
[tr]
[td]4[/td]
[td]Чукундеда, чукунбаба[/td]
[td]Родитељи прадеда и прабаба[/td]
[/tr]
[tr]
[td]5[/td]
[td]Наврдеда, наврбаба[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]6[/td]
[td]Курђел, курђела[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]7[/td]
[td]Аскурђел, аскурђела[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]8[/td]
[td]Курђуп, курђупа[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]9[/td]
[td]Курлебало, курлебала[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]10[/td]
[td]Сукурдов, сукурдова[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]11[/td]
[td]Сурдепач, сурдепача[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]12[/td]
[td]Парђупан, парђупана[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]13[/td]
[td]Ожмикур, ожмикура[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]14[/td]
[td]Курајбер, курајбера[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]15[/td]
[td]Сајкатав, сајкатавка[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[tr]
[td]16[/td]
[td]Бели орао, бела пчела[/td]
[td]Следећа, старија генерација родитеља[/td]
[/tr]
[/table]
 
За тај часопис нисам чуо. О машти се свакако ради, јер ти изрази јесу народна творевина. Наш народ је маштовит, а од вишка глава не боли. :D



----------

За номинационе термине релевантни су следећи принципи:
1) Разлика између припадника различитих покољења, нпр. термини деда, прадеда, чукундеда номинују сроднике у другом, трећем односно четвртом колену узлазне линије, док термини син, унук, праунук означавају сроднике у првом, другом односно трећем колену силазне линије. Интересантно је да у сх. језику постоје термини и за претке даље од четвртог колена, нпр.: наврдед, аскурђел, курђел, курлебало, сукурдов (Книн); парђипан, курђел, аскурђел, курејбало, сукурдов, ажмикур, курајбер (Цетиње); наврнбаба, аскунђела, курђупa, куребала, сукурдача, сурдепача, бела орлица.
Др Марта Бјелетић - Терминологија сродства у српскохрватском језику


[TABLE="class: grid, width: 500, align: left"]
[TR]
[TD]Генерација[/TD]
[TD]Назив[/TD]
[TD]Однос[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]0[/TD]
[TD]Син, ћерка[/TD]
[TD]Мушко односно женско дете[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1[/TD]
[TD]Отац, мајка[/TD]
[TD]Родитељи, две особе различитог пола[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2[/TD]
[TD]Деда, баба[/TD]
[TD]Родитељи оца или мајке[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3[/TD]
[TD]Прадеда, прабаба[/TD]
[TD]Родитељи деда и баба[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]4[/TD]
[TD]Чукундеда, чукунбаба[/TD]
[TD]Родитељи прадеда и прабаба[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5[/TD]
[TD]Наврдеда, наврбаба[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6[/TD]
[TD]Курђел, курђела[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]7[/TD]
[TD]Аскурђел, аскурђела[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]8[/TD]
[TD]Курђуп, курђупа[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]9[/TD]
[TD]Курлебало, курлебала[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]10[/TD]
[TD]Сукурдов, сукурдова[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]11[/TD]
[TD]Сурдепач, сурдепача[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]12[/TD]
[TD]Парђупан, парђупана[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]13[/TD]
[TD]Ожмикур, ожмикура[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]14[/TD]
[TD]Курајбер, курајбера[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]15[/TD]
[TD]Сајкатав, сајкатавка[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]16[/TD]
[TD]Бели орао, бела пчела[/TD]
[TD]Следећа, старија генерација родитеља[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Hvala.
Да ставим и фуснотуу за завршни низ између тачка-зареза и тачке:

9 Ово су термини из књижевног дела: М. Павић, Предео сликан чајем, Београд 1988, стр. 237.

Упореди још и:

- курђел, аскурђел, курлебало, курцула (М. Капор, дух Мије Љубана, "Политнка" од 08. 11. 1992, стр. 11);

- наврндед, аскурђел, кудел, куребал, сукурбал, бели орао;

- наврнбаба, аскунђела, курђела, куребала, сукурдача (Митровић 1985: 182).

http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitst...SrodstvaUSrpskohrvatskomJeziku.pdf?sequence=1

- - - - - - - - - -

Има код Данка Шипке, додуше позива се на Википедију:

https://books.google.rs/books?id=bJ...IIzAB#v=onepage&q=Сурдепач, сурдепача&f=false
 
Poslednja izmena:
Činjenica je da su pojedini nazivi prisutni kao narodne umotvorine u određenim narodnim govorima i da je ova sistematizacija 16 pokolenja problematična, verovatno nastala u nečijoj dokolici i tako okačena na interent. Pretpostavljam da bi autor u nju dometnuo i kurculu da je imao saznanje o tom pojmu.
 
Hvala.
Да ставим и фуснотуу за завршни низ између тачка-зареза и тачке:

9 Ово су термини из књижевног дела: М. Павић, Предео сликан чајем, Београд 1988, стр. 237.

Упореди још и:

- курђел, аскурђел, курлебало, курцула (М. Капор, дух Мије Љубана, "Политнка" од 08. 11. 1992, стр. 11);

- наврндед, аскурђел, кудел, куребал, сукурбал, бели орао;

- наврнбаба, аскунђела, курђела, куребала, сукурдача (Митровић 1985: 182).

http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitst...SrodstvaUSrpskohrvatskomJeziku.pdf?sequence=1

- - - - - - - - - -

Има код Данка Шипке, додуше позива се на Википедију:

https://books.google.rs/books?id=bJ...IIzAB#v=onepage&q=Сурдепач, сурдепача&f=false
Стављам двадест долара да су ови називи исламске (арапске или можда персанске) творевине јер је у исламу порекло од Мухамеда или неког сличног лица веома важно.
 
Стављам двадест долара да су ови називи исламске (арапске или можда персанске) творевине јер је у исламу порекло од Мухамеда или неког сличног лица веома важно.

Pa sad, nije to ograničeno samo na islam - pola novog zaveta u bibliji je grčevit trud da se Isus nekako predstavi kao direktni potomak Davida, jer inače razna "proročanstva" ne bi važila za njega :lol: O ostalim navodnim rodoslovljima koja se prostiru na desetinama stranica i da ne pričamo.

Dodaj na to važnost koje hrišćani i Jevreji već poodavno pripisuju navodnoj pripadnosti ovom ili onom plemenu pomenutom u bibliji. Čak je i robovlasništvo do 19. veka (a delimično i danas) opravdavano tako što svi "obojeni" navodno pripadaju plemenu Canaan koje, po bibliji, mora da služi "gospodare" (čitaj neobojene). I tako dalje...
 
Pa sad, nije to ograničeno samo na islam - pola novog zaveta u bibliji je grčevit trud da se Isus nekako predstavi kao direktni potomak Davida, jer inače razna "proročanstva" ne bi važila za njega :lol: O ostalim navodnim rodoslovljima koja se prostiru na desetinama stranica i da ne pričamo.

Dodaj na to važnost koje hrišćani i Jevreji već poodavno pripisuju navodnoj pripadnosti ovom ili onom plemenu pomenutom u bibliji. Čak je i robovlasništvo do 19. veka (a delimično i danas) opravdavano tako što svi "obojeni" navodno pripadaju plemenu Canaan koje, po bibliji, mora da služi "gospodare" (čitaj neobojene). I tako dalje...

Да, у праву си. Али превише чудно звуче неке од тих речи да би биле словенског исходишта.
 
A vid' ovo, nije kuče nije ker a zovemo ga Ćeno..."Ćeno loče varenku...?

Ćeno prilično očigledno dolazi od "ćene", dakle provobitno je svakako bilo "štene"

Куца, куче није словенско. Реч није позната Западним и Источним Словенима док се налази у разним романским језицима као што и у грчком, албанском и турском:

SU3eqrF.jpg


https://dexonline.ro/definitie/cuțu

Zapadnoslovenski jezici, a i ne samo oni, imaju vrlo sličnu reč, ali ne za psa, nego za mačku. Ta reč je sačuvana i u srpskom u rečima skot, nakot itd. Ne može se isključiti da je kod Južnih Slovena (Bugari kažu "kuče") opšteevropski naziv za mačku jednostavno iz nekog razloga preusmeren na psa.
 
Poslednja izmena:
Ćeno prilično očigledno dolazi od "ćene", dakle provobitno je svakako bilo "štene"



Zapadnoslovenski jezici, a i ne samo oni, imaju vrlo sličnu reč, ali ne za psa, nego za mačku. Ta reč je sačuvana i u srpskom u rečima skot, nakot itd. Ne može se isključiti da je kod Južnih Slovena (Bugari kažu "kuče") opšteevropski naziv za mačku jednostavno iz nekog razloga preusmeren na psa.

Па јесте, ката, кота, гата, итд су облици у разним индоевропским језицима за мачку. Занимљивије би било да питамо одакле је реч мачка, маца, мица, итд.
 
Zapadnoslovenski jezici, a i ne samo oni, imaju vrlo sličnu reč, ali ne za psa, nego za mačku. Ta reč je sačuvana i u srpskom u rečima skot, nakot itd. Ne može se isključiti da je kod Južnih Slovena (Bugari kažu "kuče") opšteevropski naziv za mačku jednostavno iz nekog razloga preusmeren na psa.


Strouk ov a džinijus. :ok:
 
Kafana ne moze da ima veze sa turskim jer je i na grckom Kafenio, [/B, a i sama rec je u sve jezike usla iz francuskog,
s tim sto je na Balkanu kafana nesto vise i mnogo uzbudljivije od obicnog kafea.
Ali u Turskoj toga nema ( zapravo nema nigde) .
 
Kafana ne moze da ima veze sa turskim jer je i na grckom Kafenio, [/B, a i sama rec je u sve jezike usla iz francuskog,
s tim sto je na Balkanu kafana nesto vise i mnogo uzbudljivije od obicnog kafea.
Ali u Turskoj toga nema ( zapravo nema nigde) .

Pa verovatno je u naš jezik ušla kao turcizam iako je izvorno grčka reč.
Naša reč je krčma.
Ovde možeš proveriti poreklo svih reči:
http://www.wordsense.eu/kr%C4%8Dma/
 
Naravno da je hrvatska reč. Pre prvih kontakata Srba sa Hrvatima, Srbi su isključivo igrali kolo, nisu znali za plesove, nije postojala ta reč, mada su ponekad umeli oplesti, da tako kažem pleli su kolo. Tek kada smo stupili u kontakt sa zapadnom civilizacijom, preuzeli smo od Hrvata njihove tradicionalne plesove tipa valcer, rumba, samba, čačača, a samim tim i naziv za okretne igre.

Nije tačno. Srbi u Vojvodini su vekovima bili u kontaktu sa zapadnom civilizacijom i koristili su reči "ples", neki naši muzičari su čak pravili kompozicije za plesove.
Srbi u dinarskim krajevima takođe nisu igrali samo kola nego su imali još nekoliko lokalnih vrsta igara. Na jugoistoku Srbije pod uticajem otomanske kulture bio je popularan trbušni ples itd.
 
Ma to što si citirao je bio sarkastičan odgovor onom liku koji se kao pitao da li je ples hrvatska reč. Mislio sam da je očigledno.

Po pitanju kafane, rekao bih da je ipak reč došla sa Turcima; mada nije baš turska. Zapravo, dobar deo reči koje nazivamo turcizmima, dolazi iz persijskog jezika. Možda će nam biti lakše da ih tako prihvatimo. A to što Turci smatraju da su ih kao ličnu umotvorinu podarili čovečanstvu, njihov je problem.

Tako je recimo i sa rečju mehana, koja je iz persijskog ušla u turski jezik, a označava preteču kafane. Pretpostavljam da je persijski nastavak han(a), došao i uz mesto na kojem se ispijala kafa.

A što se same kafe tiče, sećam se lekcije da biljka potiče iz etiopske provincije Kafa, te nekog pastira i njegovih euforičnih koza koje su konzumirale bobice i tako nam otkrile put do napitka.
Dakle niđe Turaka.
 
A što se same kafe tiče, sećam se lekcije da biljka potiče iz etiopske provincije Kafa, te nekog pastira i njegovih euforičnih koza koje su konzumirale bobice i tako nam otkrile put do napitka.
Dakle niđe Turaka.
Pa nije u Berlin, Pariz ili London dosla ( rec) sa Turcima jer tamo Turaka nije ni bilo.
Turci su rec preuzeli iz arapskog ( cahva), a inace u Etiopiji odakle kafa i potice postoji pokrajina Kaffa.

27665713po.jpg


U sedamnaestom veku po Evropi su se otvarale kafane u kojima se pila samo kafa, valjda smo i mi to tako preuzeli
od Viene, s tim sto kod nas kafana ima ponajmanje veze sa kafom.

U neackom se kafa zove Kaffe, ali mesto gde se pije kafa i jedu kolaci ima francusko ime Cafe.
 
Sasvim je moguće da nisam u stanju da jasno izrazim ono što mi je namera da kažem.
Naime, naravno da reč kafa nije došla u zapadnu Evropu sa Turcima i da Turaka tu nije bilo, a smatrao sam da je poslednja rečenica potvrda onoga što govorim:

A što se same kafe tiče, sećam se lekcije da biljka potiče iz etiopske provincije Kafa, te nekog pastira i njegovih euforičnih koza koje su konzumirale bobice i tako nam otkrile put do napitka.
Dakle niđe Turaka
.
Kad malo bolje pogledam, čini mi se da si zapravo ponovila ono što sam napisao. Jedino što je za razliku od moje interpretacije tvoja razumljiva.:D





Ono o čemu sam govorio u kontekstu Turaka je da je reč kafana sa njima došla u Srbiju i na Balkan. Izneo sam pretpostavku o korenu reči, a ispostavilo se da izgleda da nisam pogrešio:

Име јој потиче од турске речи kahvehane што је преузето из арапског и персијког qahve (кафа) и khane (кућа).


E sad, ako sam dobro razumeo, razmimoilaženje u mišljenju između nas je samo u tome što ti smatraš da je reč kafana među Srbe došla iz Francuske preko Nemačke i Austrije, zajedno sa kulturom ispijanja kafe u objektima za to namenjenim.
Moguće je, nije da nije.
Nije mi jasno da li su se i tamo kafane nazivale kafanama u 17. veku, pre nego što su postali kafei, ili smo mi prvo usvojili kafee kao ugostiteljske objekte pa smo ih onda nazvali kafanama kao neki žargon.
Nije van pameti ni da smo zapravo mi smislili naziv kafana da bismo privoleli Turke da izlaze u naše lokale, pošto im reč Cafe ništa nije značila.
 
Sasvim je moguće da nisam u stanju da jasno izrazim ono što mi je namera da kažem.
Naime, naravno da reč kafa nije došla u zapadnu Evropu sa Turcima i da Turaka tu nije bilo, a smatrao sam da je poslednja rečenica potvrda onoga što govorim:


Kad malo bolje pogledam, čini mi se da si zapravo ponovila ono što sam napisao. Jedino što je za razliku od moje interpretacije tvoja razumljiva.:D





Ono o čemu sam govorio u kontekstu Turaka je da je reč kafana sa njima došla u Srbiju i na Balkan. Izneo sam pretpostavku o korenu reči, a ispostavilo se da izgleda da nisam pogrešio:

Име јој потиче од турске речи kahvehane што је преузето из арапског и персијког qahve (кафа) и khane (кућа).


E sad, ako sam dobro razumeo, razmimoilaženje u mišljenju između nas je samo u tome što ti smatraš da je reč kafana među Srbe došla iz Francuske preko Nemačke i Austrije, zajedno sa kulturom ispijanja kafe u objektima za to namenjenim.
Moguće je, nije da nije.
Nije mi jasno da li su se i tamo kafane nazivale kafanama u 17. veku, pre nego što su postali kafei, ili smo mi prvo usvojili kafee kao ugostiteljske objekte pa smo ih onda nazvali kafanama kao neki žargon.
Nije van pameti ni da smo zapravo mi smislili naziv kafana da bismo privoleli Turke da izlaze u naše lokale, pošto im reč Cafe ništa nije značila.

Ja ne znam kada se prvi put u srpskom pojavljuje ta rec. U Hrvatskoj je kavana ( ali mi kazemo, a oni kava pa mu dodje isto).
Ja licno mislim da je ta moda dosla iz Viene. Sada potrazih malo detaljnije pa da ti potvrdim da si u pravu:)
Prve su nastale u Damasku, Alepu:roll: i Kairu.u 16.veku nastaju i u Istanbulu, a u Evropi je prva "otvorena"
u Veneciji u sedamnaestom veku, istovremeno se otvaraju i u Parizu , Lajpcigu, Londonu, kasnije u Beci i Pesti.
 
Mene poodavno muci rec sekira i glagol koji ocigledno nije izveden iz te alatke ( sekirati se).
Imamo i imenicu ( sekiracija).
U Austriji se ljudi mnogo sekiraju, u Nemackoj ( mislim na jezik) taj izraz nije poznat.
Negde nadjoh da su Austrijanci to preuzeli od Italijana ili mozda jos iz latinskog, ali je na latinskom
seccare ( italijanski siccare) nesto drugo, ne ova nasa sekiracija.
U austrijskonemackom postoje oba onlika : sekkiren i sikkiren.
Secco je inace na italijanskom "suvo", veze nema sa ovim znacenjem.
"Upala mi sekira ili sikira u med";)
Da li je moguce da sekiracija i sekira zapravo nemaju nikakve medjusobne veze?
 

Back
Top