ekv_ns_m
Zainteresovan član
- Poruka
- 281
...
U okviru lektire?
***
Suma sumarum, ja - nisam za. Iz nekoliko razloga. Ne znam samo za koji prvo da se uhvatim...
Prvo, po mom mišljenju, mnogi sa ove teme su previše zagriženi za EKV. I predlažu da EKV uđe u sve u šta (ne)može da uđe: u dokumentarac, u 5 knjiga, u lektiru, u naziv ulice...Već kad se samo ovako pobroji, ne čini li vam se preteranim? Imalo je i ima i dalje, mnogo vrednih umetnika, stvaralaca, umnih ljudi uopšte, pa se njihova infiltracija u sve živo ne razmatra. Niko od njih ne može ni da se uporedi sa EKV-om, pa ne zavređuje prostor u lektiri, ili već gde, ili...?
Koliko sam shvatila, te stihove EKV-a kao teme pismenih zadataka, zadavala je (jedna) žena koja ih privatno voli i sluša i studirala je sa Milanom. To već znači priličan subjektivizam, i svojevrsno nametanje ličnog ukusa. U okviru obaveznog gradiva.Mislim, hajde sad
, ko voli Subu nek` ga ubaci u muzičko... Ko voli Sonju Savić, nek` o njoj napravi predmet na FDU...
Sumnjam da bi iko mogao da nađe neku objektivnu zamerku tome što je npr. Ana Karenjina u lektiri, a kad je u pitanju EKV, ne znam baš.![]()
Ne, već su me je oduvek zanimalo šta je Milan hteo da poruči kroz svoje tekstove pa sam zato krenu da ih tumačim.
Što se tiče EKVa i Milanovih moj stav je da bi ovo društvo bilo mnogo srećnije da takvi ljudi uđu u čitanke. Pri tom ne mislim samo na Milana već na sve one koji pevaju o LJUBAVI među ljudima, a ne o onima koji propagiraju mržnju.
Evo prvi negativan primer koji mi pada na pamet jeste "Otac nacije" koji je nedavno izdao knjigu "Vreme zmija" gde takoreći promoviše priču o "nižoj i višoj rasi" i ponovo vodi priču o "nebeskom narodu", a zanimljivo je da je i taj čovek bio na sahrani Milana Mladenovića. Što je na jednoj tribini "Peščanika" u šali rečeno: "Dobrica Ćosić je naš najznačajniji pisac sa prelaska iz 20. u 19. vek". Takvih primera u našim čitankama i istorijskim udžbenicima imaš koliko hoćeš i dogod nam se obrazovanje ne promeni nama će biti ovako i zato je važno ljude poput Milana i samog Milana ubaciti u sistem školstva, ali i u celo društvo u šta spadaju nazivi ulica, škola i slično...
Jođ nešto, što se tiče "Ane Karenjine" taj Tolstojev roman opisuje način života buržuazije u Rusiji tog vrema (mada ja lično više volim "Rat i mir") .Zato ne vidim problem ni da se Milanovi tekstovi uvrste kad oni opsisuju stanje u kom smo živeli, a usudiću se da kažem u kom suštinski još uvek živimo samo u blažem obliku nego devedestih. Uostalom to je i spomenuo Momćilo Rajin u filmu "Kao da je bilo nekad", a on je veoma kompetentan obzirom na to da je istoričar umetnosti.
Poslednja izmena: