Агарта
Poznat
- Poruka
- 8.355
kojica
Re: Душа
A šta smo locirali...Šta je to duša...
Bio sam veoma zaintrigiran time,da li ću na ovoj temi pročitati nešto kao neku definicuju duše.Do sada mi je tako nešto bilo uskraćeno.Šta je to zapravo ''duša''...Da li je pogrešno,pod pojmom duše podrazumevati neku sveukupnost energije,skoncentrisane na jednom mestu ali tako da ta energija ima svest o sebi.U nekom smislu duša bi bila nešto kao inicijalna životna iskra koja telu daruje život.E sada,ko i šta može imati dušu.Ima li dušu sve ono što postoji...
Imaju li dušu životinje,biljke,minerali i slično...Trebalo bi da imaju.A da li imaju onu duhovnu komponentu...Znamo da se čovek onako uprošćeno sastoji od fizičkog tela i duše.E sada da pitam...može li duša da se smatra eteričnim i astralnim telom...Medjutim,znamo i to da se čovek sastoji i od duha a koji može da se podvede pod neko spiritualno i mentalno telo.Da li sam malo zakomplikovao...
Poznato je da se sve materijalno sastoji od atoma i onoga što njih čini.Da ne idem u to.Telo čoveka je takodje sastavljeno iz tih čestica.I sada dolazimo do onog osnovnog...
Od čega je sastavljena duša...
![]()
MONADOLOGIJA 1. Monada, o kojoj ćemo ovde govoriti, nije ništa drugo do prosta supstancija koja ulazi u sastave (les composes), prosta, što će reći bez delova. 2. A treba da ima tu prostih supstancija, pošto ima sastava; jer sastav nije ništa drugo do skup ili algregatum prostih.
3. A onde gde nema delova, nema ni protežnosti, ni oblika, ni moguće deljivosti. Ove monade su istinski atomi prirode, elementi stvari.
4. Nema tu ni bojazni od raspadanja, i nema pojmljiva načina na koji bi prosta supstanca mogla prirodno uginuti.
5. Sa istog razloga, nikakva načina nema na koji bi neka prosta supstancija mogla prirodno uginuti.
6. Tako se može reći da Monade ne bi mogle početi, ni skončati drukčije nego odjednom tj. ne bi mogle početi drugačije do stvaranjem , i skončati drugačije do uništenjem, dok ono što je sastavljeno nastaje iz delova i raspada se u delove.
7. Takođe nema načina na koji bi se objasnilo kako bi se monada mogla podrugojačiti ili promenuti u svojoj unutrašnjosti dejstvom kakvog drugog stvorenja, pošto se u njoj ne bi moglo ništa pomeriti, niti se u njoj može pojmiti kakvo unutrašnje kretanje koje bi se moglo tu unutra izazvati, upravljati, povećati ili smanjiti, kao što je to moguće u sastavima, gde postoje promene među delovima. Monade nemaju prozora, kroz koje bi moglo nešto u njih ući ili iz njih izaći.
GOTFRID VILHEM LAJBNIC (Monadologija i Teodikeja)
Teodikeja bi bila posebno zanimljiva

Inace, ovo Lajbnicovo ucenje, po kojem bi dusa bila monada neceg veceg, preuzeto je iz kineske filozofije. To je pomirenja atomskog pristupa materijalnom i jedinstvenosti duse, odnosno resenje problema nastalom kartezijanskom podelom. Mada, kineska misao ne zna za takve podele, kod njih je sve jedinstveno.