Dubrovačka književnost je srpska i bazirana je na kosovskom zavetu!

[ZabranjeniLegenda]

Da, tačno. Ovo se odnosi na uopšteno sve srednjovjekovne srpske države, zaključno sa Dukljom. Jer po tome ni veliki župan Raške Stefan Nemanja ne bi bio vladar Srbije.
Doduše na Bodinovom pečatu stoji i Srbija.

Jes, Srbija i Duklja. Bodin je bio Crnogorac ko je vlada' Srbijom. Nece bit ni prvi nit potonji vala

 

[АнаиванГорд]

Nije Srbin

Мислим да сам баш теби слао византијске изворе пре неколико месеци. За Бодиновог рођеног деду по оцу буквално пише да је Србин Травуњанин, вероватно под тим нису мислили да је Белгијанац.

 

[DuKaraka]

Daj ne skiči ovdje.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Stari_Ras

The tenth century De Administrando Imperio mentions Rasa as a border area between Bulgaria and Serbia at the end of the ninth century. Newer research indicates that in the late ninth century it was part of the First Bulgarian Empire.[4] From that period onwards, it changed rulers several times.

Nauči engleski i na što se to odnosi. Ras nigdje nije spomenut u DAI kao dio Srbije nego kao granica između Bugarske i Srbije - "U krštenoj Srbiji su naseljeni gradovi Destinikon, Tzernabouskei, Meguretous, Dresneik, Lesnek, Salenes" - gdje tu vidiš Ras? Nema ga nigdje jer je bio bugarski.

Da, od tada mijenja vlast između Bugarske, Bizanta i na kraju Srbije.

It remained a Byzantine frontier area until John II Komnenos lost the area as a result of the Byzantine–Hungarian War (1127–1129). The fortress of Ras was then burnt by the Serbian army. Its last commander was a Kritoplos who was then punished by Emperor for the fall of the fortress.[7] In the next war (1149–51) the Byzantines seized Ras again.

Spalili su ga jer nije bio srpski, nisu Srbi palili sami svoj grad. Kritoplos je bio kažnjen od cara jer je Ras pao.

Byzantine Emperor John I Tzimiskes (r. 969–976) recognized the Ras region as being the "focus of the Serbian lands", amid his annexation of the region (organizing it into a Catepanate).[8]

Što ti tu nije jasno?

 

[Frontiersman]

Nauči engleski i na što se to odnosi. Ras nigdje nije spomenut u DAI kao dio Srbije nego kao granica između Bugarske i Srbije - "U krštenoj Srbiji su naseljeni gradovi Destinikon, Tzernabouskei, Meguretous, Dresneik, Lesnek, Salenes" - gdje tu vidiš Ras? Nema ga nigdje jer je bio bugarski.

Da, od tada mijenja vlast između Bugarske, Bizanta i na kraju Srbije.


Spalili su ga jer nije bio srpski, nisu Srbi palili sami svoj grad. Kritoplos je bio kažnjen od cara jer je Ras pao.

Što ti tu nije jasno?

E napokon. Jest da je potrajalo ali došli smo do kraja.

 

[Neno]

Nisi zanimljiv, pišeš kao da si se jučer izlegao, a ne da je to već mali milijun puta prožvakano na forumu.

Znaš postoji forumska tražilica gdje upišeš ključne riječi i izbaci ti što te zanima.

Uostalom uloga moderatora nije da spama teme. Ako te zanima nešto drugo što nije ovdje tema, ti otvori novu o tome .... po 737. put....

To što pitam nije "prežvakano" osim nekih nemuštih odgovora, tipa - "vjerovatno je, smatra se, pretpostavlja.."
Radi se o ozbiljnim istorijskim činjenicama koje su ili vjerodostojne ili krivotvorene. Zato se i postavljaju a i traže konkretni i vjerodostojni odgovori a ne pojedinačna mišljenja koja nemaju nikakvu autentičnost.

 

[Mej bregami]

To što pitam nije "prežvakano" osim nekih nemuštih odgovora, tipa - "vjerovatno je, smatra se, pretpostavlja.."
Radi se o ozbiljnim istorijskim činjenicama koje su ili vjerodostojne ili krivotvorene. Zato se i postavljaju a i traže konkretni i vjerodostojni odgovori a ne pojedinačna mišljenja koja nemaju nikakvu autentičnost.

Ja sam barem tri puta stavljao listu zadužbina hrvatskih vladara i lokalnih župana, gdje su pokapani vladari (što je dokazani materijalnim dokazima).
Materijalnih ostataka zadužbina, gradova i utvda se ima od prve polovice 9.st., groblja sa prilozima iz 8.-9.st. da bi Srbi na našem mjestu odmah ispleli priču o tkz. Svevladovićima kao što su sa onim pečatom iz Njemačke da je to nekakav Strojimir u Srbiji.

 

[Mej bregami]

Мислим да сам баш теби слао византијске изворе пре неколико месеци. За Бодиновог рођеног деду по оцу буквално пише да је Србин Травуњанин, вероватно под тим нису мислили да је Белгијанац.

Nisi, tek nekih mjesec dana opet više pišem na ovom potforumu.

 

[АнаиванГорд]

Nisi, tek nekih mjesec dana opet više pišem na ovom potforumu.

Како бре нисам.
Јеси ово ти?

 

[Mej bregami]

Како бре нисам.
Јеси ово ти?

To se broji već u godinama, ne nekoliko mjeseci.
Ne sjećam se više toga.

 

[АнаиванГорд]

To se broji već u godinama, ne nekoliko mjeseci.
Ne sjećam se više toga.

Па ти као да си у дану мрмота
Добро, било је пре неколико-неколико месеци.
Стварно прошло доста времена.

 

[Urvan Hroboatos]

Nateže se oko besmislica, a misli se valjda da će ovo zaobići regiJon..

https://qr.ae/pyd210

 

[Mej bregami]

Па ти као да си у дану мрмота
Добро, било је пре неколико-неколико месеци.
Стварно прошло доста времена.

Hahaha i ne znaš koliko imaš pravo. Neke teme se toliko često otvaraju ili istim izjavama na to skreče da često imam deja vu i nula volje opet o tome počinjati.

 

[Neno]

Ja sam barem tri puta stavljao listu zadužbina hrvatskih vladara i lokalnih župana, gdje su pokapani vladari (što je dokazani materijalnim dokazima).
Materijalnih ostataka zadužbina, gradova i utvda se ima od prve polovice 9.st., groblja sa prilozima iz 8.-9.st. da bi Srbi na našem mjestu odmah ispleli priču o tkz. Svevladovićima kao što su sa onim pečatom iz Njemačke da je to nekakav Strojimir u Srbiji.

 

[Mej bregami]

Pogledajte prilog 1407472

Da, poznati vic.

 

[Neno]

Da, poznati vic.

Da.. poznat tak od pre 2 dana

 

[Mej bregami]

Da.. poznat tak od pre 2 dana

Ma to sa nekakvi ikonama na tavanu Hrvata.
Klasa okolostomačnipantalonodrzač.

 

[Bren]

Ma to sa nekakvi ikonama na tavanu Hrvata.

Hrvati se boje tavanskog mraka pa tamo i ne zalaze. Ko zna šta bi tamo uz ikone iskopali..

 

[Mej bregami]

Hrvati se boje tavanskog mraka pa tamo i ne zalaze. Ko zna šta bi tamo uz ikone iskopali..

Mračna potkrovlja postoje samo u Srbiji, kod nas se ugrađuju krovni prozori.

 

[Mrkalj]

Recimo za ruku piše roukou. Jel se to izgovara ruku ili roko jer u slavenskom ima oboje.

Kratko upravljenje za naOUčiti se čtiti slova ili knigOU SerbskOU i govoriti u jazik slovinski, delo dona ŠimOUna BOUdinea Zadranina, Kanonika Zadarskoga.

 

[Mej bregami]

Kratko upravljenje za naOUčiti se čtiti slova ili knigOU SerbskOU i govoriti u jazik slovinski, delo dona ŠimOUna BOUdinea Zadranina, Kanonika Zadarskoga.

Pogledajte prilog 1408634

Znači Srbi su tada stvarno govorili izgovarajući ou, slično današnjim Međimurcima.
Jel to stari raški ili kosovski dijalekt?

 

[Urvan Hroboatos]

Znači Srbi su tada stvarno govorili izgovarajući ou, slično današnjim Međimurcima.
Jel to stari raški ili kosovski dijalekt?

Ovo je sve blesavo. Radi se o hrvatskom vjerskom piscu Šimi Budiniću, koji je kao Divković, te možda još 2 hrvatska autora, uporabio pojam "srpski" za pismo, tj. ćirilicu.

To je odavno toliko besmisleno da se nema o čem raspravljati, budući da je Grčević sve u tančine razglobio ovdje: https://www.hrstud.unizg.hr/_downlo...019_Ime_HRVAT_u_etnogenezi_juznih_Slavena.pdf, od str. 163- 211.

Kod Divkovića je razvidno da razlikuje pojmove jezik (»slovinski«, »bosanski«) i pismo (»s(a)rpski«). Njegovo je nazivanje bosančice »s(a)rpskim« iznimka među bosanskim franjevačkim autorima XVII.
i XVIII. stoljeća. Npr., Stipan Margitić bosančicu i svoj jezik imenuje bosanskim imenom, a Ivan Ančić ih zove ilirskima (slova ilirička). Nitko od bosanskofranjevačkih pisaca osim Divkovića bosančicu ne zove
srpskim imenom.

Vrlo je vjerojatno da je Divković svoju formulu o »srpskim slovima« i »slovinskom jeziku« preuzeo od Zadranina Šime Budinića koji ju je od hrvatskih autora prvi upotrijebio u tiskanom obliku. Na hrvatskom
je Budinić svoj književni jezik zvao slovinskim, a u Mletcima je 1597. objavio knjigu Breve instruttione per imparare il carattere serviano, et la lingua illyrica (Horány 1792: 625, Kosić 2018: 219)

 

[Mej bregami]

Ovo je sve blesavo. Radi se o hrvatskom vjerskom piscu Šimi Budiniću, koji je kao Divković, te možda još 2 hrvatska autora, uporabio pojam "srpski" za pismo, tj. ćirilicu.

To je odavno toliko besmisleno da se nema o čem raspravljati, budući da je Grčević sve u tančine razglobio ovdje: https://www.hrstud.unizg.hr/_downlo...019_Ime_HRVAT_u_etnogenezi_juznih_Slavena.pdf, od str. 163- 211.

Kod Divkovića je razvidno da razlikuje pojmove jezik (»slovinski«, »bosanski«) i pismo (»s(a)rpski«). Njegovo je nazivanje bosančice »s(a)rpskim« iznimka među bosanskim franjevačkim autorima XVII.
i XVIII. stoljeća. Npr., Stipan Margitić bosančicu i svoj jezik imenuje bosanskim imenom, a Ivan Ančić ih zove ilirskima (slova ilirička). Nitko od bosanskofranjevačkih pisaca osim Divkovića bosančicu ne zove
srpskim imenom.

Vrlo je vjerojatno da je Divković svoju formulu o »srpskim slovima« i »slovinskom jeziku« preuzeo od Zadranina Šime Budinića koji ju je od hrvatskih autora prvi upotrijebio u tiskanom obliku. Na hrvatskom
je Budinić svoj književni jezik zvao slovinskim, a u Mletcima je 1597. objavio knjigu Breve instruttione per imparare il carattere serviano, et la lingua illyrica (Horány 1792: 625, Kosić 2018: 219)

Budinić je izumio i neki svoj književni jezik miješajući hrvatski, srpski, poljski, češki, crkvenoslavenski i pismo od latinice, ćirilice i glagoljice, tiskao knjigu na tome, ali je ubrzo odustao.

Naravno sa ciljem propagiranja katoličanstva narodima pod Turcima.

 

[ИгарЈ]

Znači Srbi su tada stvarno govorili izgovarajući ou, slično današnjim Međimurcima.
Jel to stari raški ili kosovski dijalekt?

Нису, словом оу бележи се глас [у], то је у ћирилици изравно преузето из грчкога алфабета.

 

[Mej bregami]

Нису, словом оу бележи се глас [у], то је у ћирилици изравно преузето из грчкога алфабета.

Ne bih rekao, nema smisla gledajući ostali pravopis.

 

[ИгарЈ]

Ne bih rekao, nema smisla gledajući ostali pravopis.

Гледајући остали правопис наћи ћеш још масу примера тога. Питај Хробија ако мени не верујеш.