Dobar covek

Tom brojanju ne bi bilo kraja...jer ja jesam nasmejani cinik :)

Cinik je razočaran i ogorčen dobrica, koji se ipak nada da će jednom naići na zrnce dobrote, negde,
kao ovde na ovoj lepoj temi.
I ne bih da je dalje kvarim.

Aufiderzen :)

ako eliminisemo winkove, aufiderzen i propratnu filozofiju, fali samo zrnce pa ko embrouz birs
 
Mislim da je bol najbitniji činilac dobrote...

Zdravlje bajo, zdravlje. Bol osecaju svi, bez obzira da li su dobri, ili ne. Zdravlje i pozitivne misli su stvari na kojima se momacki zavidi. Zdrav, sposoban, veseo (covek pozitivnog duha) se napada i to udruzeno da bi mu se oduzelo to sto ima. Nema tu mnogo filozofije. To je tuzno, ali je istina.
 
Ovo je to zrnce dobrote koje tražim, i uvek ga nađem - ovde.
Ne razumem reči ove ruske pesme, a nije ni potrebno.

Nežnost, ljubav i dobrotu ne treba prevoditi, ni objašnjavati,
kao ni muziku.

Dobrote i ljubavi ili ima ili nema. :)
 
Poslednja izmena:
Ovo je to zrnce dobrote koje tražim, i uvek ga nađem - ovde.
Ne razumem reči ove ruske pesme, a nije ni potrebno.

Nežnost, ljubav i dobrotu ne treba ni prevoditi, ni objašnjavati,
kao ni muziku.

Dobrote i ljubavi ili ima ili nema. :)

Nije potrebno razumeti ruske pesme. Telo ce se nekako setiti, emocija ce sama doci.
Ostalo nije ni vazno.
Dobrote i ljubavi ili ima previse pa klizi u patetiku, ili nedovoljno pa stvara patnju.
Patetika i patnja su na suprotnim stranama kruga. Kao dva ventila na suprotnim stranama.
Krug mora da se krece i okrece, da ne bi pao. To je priroda kruga, kretanje.
 
Nije potrebno razumeti ruske pesme. Telo ce se nekako setiti, emocija ce sama doci.
Ostalo nije ni vazno.
Dobrote i ljubavi ili ima previse pa klizi u patetiku, ili nedovoljno pa stvara patnju.
Patetika i patnja su na suprotnim stranama kruga. Kao dva ventila na suprotnim stranama.
Krug mora da se krece i okrece, da ne bi pao. To je priroda kruga, kretanje.
sa time da patnja moze da coveka ucini boljim, a patetika ce od svakog formirati kretena.
Zivot nije krug vec pravoliniska putanja sa stranputicama...bas kao vreme.
 
dobrota je svesnost o bolu.
svesnost o bolu drugih, svesnost o sopstvenom bolu ako činiš zlo (savest).

Sopstveni bol može da oplemeni, ali se može pretvoriti u gorčinu i ozlojeđenost i
pretvoriti dobrog čoveka u nepodnošljivog čangrizavca.
I nije dovoljno samo biti svestan tuđeg bola i razumeti ga.
Dobar čovek mora učiniti sve što može da mu olakša.

Dobrota je hrana kojom se drugi hrane, inače ne postoji. :)
 
I nije dovoljno samo biti svestan tuđeg bola i razumeti ga.
Dobar čovek mora učiniti sve što može da mu olakša.

to je, valjda, već dobrota level pro, čovekoljublje... sajns fikšn u svrbiji? nzm...

msm da je to oziman lepo objasnio:

"Pa sta je onda temeljni izvor moralnosti ?
Odgovor je .... SAZALJENJE !

SAZALJENJE
To je nesto veoma zivo u nama i svako ga nalazi u sebi. To nije neka fantazmagorija , apstrakcija ili nesto iskrslo iz nicega. To nije ni kategoricki imperativ ili nesto sto se poziva na neke maksime koje moramo slediti itd.itd .. vec je to nesto sasvim realno, neposredna cinjenica svesti.
Ono sto u sebi nalazimo kao "Sazaljenje" jeste dakle izvor sveukupne moralnosti koja se suprostavlja "knezovima tame": egoizmu i zlobi.
Iz njega izviru dve "reke":
1) vrlina pravicnosti
2) vrlina covekoljublja

PRAVICNOST
Svako zivo bice pokretano je egoizmom i da bi njegove zelje (usmerene na sopstvenu dobrobit) bile ispunjene, cesto zahtevaju da dobrobit drugog zivog bica bude narusena. Tada se odjednom javlja osecaj sazaljenja poput nekog policajaca koji kaze STOP. Kao kordon postavljen ispred drugoga stitetici ga od rusilackog naleta naseg egoizma.

COVEKOLJUBLJE
Pored pravicnosti postoji jos jedna moralna pobuda koju mnogi filozofi nisu ni primecivali a to je covekuljublje.
Pravicnost se sastoji u nedelatnosti. Dovoljno je da zaustavimo nalet svog nadiruceg egoizma kako bi izbegli TUDJU patnju i bol koji bi bio izazvan njime. Covekoljublje se za razliku od pravicnosti ne sastoji u nedelatnosti.. u suzdrzavanju, vec u akciji kojom ne samo sto ogranicavamo svoj egoizam, vec i pokusavamo da dobrobot drugog zivog bica uvecamo tako sto cemo delovati ili sto cemo mu dati svoj rad, svoja dobra, pa cak i svoj zivot a da pri tome ne obracamo paznju na sopstvenu korist.

Da zakljucimo da postoje samo tri osnovne pobude volje.
1) Egoizam -koji hoce sopstvenu dobrobit.
2) Zloba - koja hoce tudje zlo
3) Sazaljenje - koje hoce tudje dobro

Svaka ljudska radnja mora biti pokretana nekima od ove tri pobude volje. Najcesce se susrecemo sa egoizmom i zlobom kao pokretacima ljudske aktivnosti , delovanje iz moralnih pobuda je najredje ali itekekao postoji."
 
Lep film, Hakime.:heart:
Dirnuo me.
Svako može pronaći sebe u njemu.
Svi ti likovi žive u istom čoveku, samo zavisi od prilike ili neprilike koji će se pojaviti na sceni.
Ni sebe ne izuzimam, naravno.

Pa neka sam patetična. :)
 
jedan od klasicnih pozitivnih likova u filmu koji prevashodno govori o paklu rata gde se sve neuravnotezenosti pokazu kao na dlanu....znaci covek koji je na kraju filozofskog putovanja kroz krugove pakla mogao postati bog ili djavo, nebitno, ali je to odbio jer je ostao samo covek cak i pored ubistva koje je potpuno i po svim moralnim kriterijumima opravdano... retko koji film ce po strukturi psihoanalize likova nadmasiti ovo kopolino remek delo

 
Bioskopska publika je bila razocarana. Ocekivali su da ce stub filma biti dogadjaj, a Kopola je tu stavio coveka.
Naizgled gubitnika.
Izabrao je da ostane covek.
Svako se, makar jednom, nadje pred tim izborom. Ako lose izabere, vise puta.

"Zakletva" Djordja Kadijevica je kudikamo jaci film. Preporucujem.
 
Bioskopska publika je bila razocarana. Ocekivali su da ce stub filma biti dogadjaj, a Kopola je tu stavio coveka.
Naizgled gubitnika.
Izabrao je da ostane covek.
Svako se, makar jednom, nadje pred tim izborom. Ako lose izabere, vise puta.

"Zakletva" Djordja Kadijevica je kudikamo jaci film. Preporucujem.

publika :lol:
znas reakcije "publike" na film...svi su sa paznjom pratili tok radnje i scene koje su se nizale i kada je dosla filozofska poenta na kraju niko je nije razumeo :lol: pa su komentari bili joooj super film ali kraj ubi boze :lol:
 
znas i sam hakime kada je pad svih vrlina...jednom nogom je svet u novoj religiji koja je isto zivo blato u kome mu je druga koju vadi da bi dobio jaci oslonac i deformisao se ponovo ali sad u drugim-novim cipelama
 
Dobar ćovek ...

lacroix1a.jpg

Hieronimus Bosch

i...ljudi :)
 
Dobar covek trazi slobodu. Samo ce slobodan pokusati da bude dobar.
Sloboda se ne osvaja prihvatanjem, nego odbacivanjem.
Covek koji odbaci lance je slobodan.
Ali to traje samo tren.
Vec sledeceg trena ce, ili pritisnut ocekivanjem okoline ili sopstvenim strahom, prihvatiti druge, naizgled razlicite lance.

Samo me jedno znanje hrabri: vreme je iluzija. Moguce je ziveti u tim trenucima bez lanaca.
Zivot i jeste samo niz poredjanih trenutaka. Zasto ih onda ne bismo birali?
 
Poslednja izmena:
Ali vreme nije iluzija.
To zna svaki vodeni cvet koji ujutro zaleprša iznad reke,
a već do zalaska sunca je na dnu, na radost riba.

A znam i ja.
I moj život je samo tren.

Ostaje mi samo jedino što mogu - odbaciću strah.
To je moj jedini put u slobodu. :)
 
Dobar covek trazi slobodu. Samo ce slobodan pokusati da bude dobar.
Sloboda se ne osvaja prihvatanjem, nego odbacivanjem.
Covek koji odbaci lance je slobodan.
Ali to traje samo tren.
Vec sledeceg trena ce, ili pritisnut ocekivanjem okoline ili sopstvenim strahom, prihvatiti druge, naizgled razlicite lance.

Samo me jedno znanje hrabri: vreme je iluzija. Moguce je ziveti u tim trenucima bez lanaca.
Zivot i jeste samo niz poredjanih trenutaka. Zasto ih onda ne bismo birali?

uvek imas neki lanac...imas ga cak i ako si isposnik-u glavi...zato se i boris u samoci i po dobrom religijskom pravilu, protiv samog sebe.
 
Ne uvek. Postoji trenutak kada jedan lanac odbacis a jos nisi usao u drugi.
Taj trenutak tokom zamene, trenutak bez lanaca, se dobro pamti.
U umu taj trenutak nije trenutak, odvezan je od vremena, vecan.
Samo je stvar izbora koliko je stvaran.
Pitanje je koliko je ostali sadrzaj svesti stvaran.
Svakako vredi kao izvor svetla.
 
Poslednja izmena:
Rece Kant: Postupaj tako da maksima tvoje volje moze da postane princip opsteg zakonodavstva.Postupaj tako da dobrotu u sebi i drugima ne vidis kao sredstvo vec kao cilj
Ljudska sloboda je vrlso slozen pojam,po Kantu,ona je izvan granica naseg saznanja.
Dobrota,kao vrlina je sredina izmedju dve krajnosti.Ko uspe da dodje do te sredine i tu se zadrzi i dalje nije dobar covek.Dobar covek postaje tek kada i drugima pomogne da tu sredinu dostignu
 

Back
Top