De administrando imperio

Nema slovenskih toponima, pre Slovena.
Ima srpskih.

Eh, ta čuvena iranska reč tama.

Etnogeneza Slovena se odvijala u 4. i 5. veku, te se toponimi koji imaju te lingvističke osobenosti ne mogu očekivati u antičko vreme.
Srbi su učestvovali u etnogenezi Slovena.
Lingvisti ove topnime u Meziji i Dakiji prepoznaju kao iranske.
Što je pogešno.
Osim što sa iranskim, Sanskritom, tračim, drugim praslovenskim dijalektima... pripadaju istoj satem porodici.

Reč tama imamo i u stianskritu.

U fonetici imamo i tragove keltskih uticaja.
 
Poslednja izmena:
Sava definitivno otpada, bog rijecni je Savus, musko, postoje spomenici i natpisi. Pogledaj onaj Kekavmenov sken sto sam postavio na temi o Dakiji, "Sava se u nase vrijeme tako pocela zvati". Dunav je naziv za gornji tok rijeke koji su Rimljani gore preuzeli i prenijeli ga dolje, otklonivsi Ister odn. Istros (ranije naziv je Matoas, nidje veze), ali Mrkalj je nevjerovatno tupav, pa to nikada nece shvatiti.

Ne otpada Sava jer su Rimljani naziv reke koji su čuli od lokalnog stanovništva upodobili sa svojim rečničkim fondom. Deco, primenjujte logiku za koju se zalažete principijelno i dosledno, a ne duplim aršinima, inače se nikad nećemo približiti činjenicama. Sad isti tretman molim i za Savu. Govorim o IgarJevom tumačenju reči Danubius-Dunav na osnovu Golamba. Ako je to moguće, moguć je i obrnut proces, da su Rimljani slovensko Dunav upodobili svojoj terminologiji, doduše još uvek bez objašnjenja za razliku od dobro posvedočene i dobro istumačene etimologije slovenske reči Dunav.
 
Ne otpada Sava jer su Rimljani naziv reke koji su čuli od lokalnog stanovništva upodobili sa svojim rečničkim fondom. Ako je to moguće, moguć je i obrnut proces, da su Rimljani slovensko Dunav upodobili svojoj terminologiji, doduše još uvek bez objašnjenja za razliku od dobro posvedočene i dobro istumačene etimologije slovenske reči Dunav. Deco, primenjujte logiku za koju se zalažete principijelno i dosledno, a ne duplim aršinima, inače se nikad nećemo približiti činjenicama. Sad isti tretman molim i za Savu.

Poremeceni, jesu li ovo Sloveni odnosno Srbi?

9CCUZuB.jpg


1. "S(avo) et / Adsallut(ae) / C M[e]m(ius) / v(otum) s(olvit) l(ibens) l(aetus) m(erito)."

nC3woKJ.jpg


2. "Savo et Ad I sallutae I sacr(um) I P(ublius) Ant(onius) Secundus I vot(um) s(olvit) l(ibens) m(erito)."

3. "Adsallut(ae) I et Savo I Au(gusto) sac(rum) I C(aius) Cassius I Quietus I v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)."

yRGUZET.jpg


4. "Sa(vo) et Ats(allutae) I C. Iul(ius) Ius(tus) I v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)."

5. "Savo et Ads(allutae) v(otum) (solvit) l(ibens) m(erito) I Secundio."


Nista tebi ne pomaze. Sava otpada.
 
Poslednja izmena:
Sava definitivno otpada, bog rijecni je Savus, musko, postoje spomenici i natpisi. Pogledaj onaj Kekavmenov sken sto sam postavio na temi o Dakiji, "Sava se u nase vrijeme tako pocela zvati". Dunav je naziv za gornji tok rijeke koji su Rimljani gore preuzeli i prenijeli ga dolje, otklonivsi Ister odn. Istros (ranije naziv je Matoas, nidje veze), ali Mrkalj je nevjerovatno tupav, pa to nikada nece shvatiti.

 
Kažem, nema.

Nego, ovo može da bidne interesantno:

In 1550 another Patsouros from the same clan, son of Xanthos, was nicknamed "Zervoulias", from the name "σερβούλης - servoulis", which means "he who wears shoes - (τσαρούχια - tsarouchia)". Nowadays, his descendants have the surname "Zervoulakos". According to tradition, the explanation for this nickname goes as follows:

This Patsouros, son of Xanthos, was wearing, like all of his fellow-villagers, shoes (tsarouchia) made of pig skin, called "σερβούλια - servoulia". Once, when returning after a long and tiresome walk during one of the numerous at that time military expeditions, his feet were swollen as his laces were very tight. When he arrived home totally worn out, he fell unconscious. His relatives thought he had passed away and began to mourn over his dead body. Women wanted to clean his body. First, they took off his shoes called "σερβούλια - servoulia" to wash his feet. However, after rubbing his feet, he recovered and "resurrected". Since then, he was given the nickname "σερβούλης - servoulis" by his fellow-countrymen. However, the Greek letter "σ"(i.e. the Latin letter "s") in the dialect of the inhabitants of Manisounds like "ζ" (i.e. the Latin letter "z"), thus he was named "Zervoulias".
The practice of giving such nicknames was very usual in small villages.

Menoudos and one of his sons named Katounas, as well as Xanthos and one of his sons named Zervoulias, were given the nickname "Moustafas" by their fellow villagers for the following reasons:

Since their names derived from ancient Greek words - "μενούδος" from the Greek verb "μένω" (i.e. live) and suffix "-ούδας", i.e. ground, as mentioned above - or from words not so common in the local dialect of the inhabitants of Mani, they seemed strange to other members of the clan. Moreover, in a mocking mood and in order to tease them, as well as in order to amuse themselves at times of war, they used to call them using this nickname "Moustafas".


Odatle se vidi da Grci imaju reč σερβούλια (izgovara se kao servulja) kao i dijalekatsko zervulja. Ovo može da ukaže da je Porfirogenit koristio grčku reč servulja da etimologizuje srpski etnonim, a početno tz [c] moglo bi da se tumači kao lapsus calami, čime bi se reč logičnije uklopila u prehodno navedeni srpski etnonim i etimologizaciju od latinske reči za roba. Međutim, možemo i da tvrdimo da je u pitanju anahronizam jer POČETNO C MIRIŠE NA SRPSKI 16. VEK.


Eto, to niko od proučavalaca DAI, do yours truly, nije povezao.

:smeker:

- - - - - - - - - -



Teško, nedostaje r. Moraću ja da odem do opančara da napravim đon od svinjske kože i oplatu od ovčijih creva, pa da postavim snimak na youtube. ;)

Ovde treba reći da se Tibor elegantno distancirao od crevlje rekavši u DCCS kako se verovatno radi o izmenjenom obliku grčkog "arbula".

- - - - - - - - - -

Tibor, DCCS:


Evo, neka stoji i deo Tiborove analize koji se odnosi na dotični deo poglavlja 32:

6IS02O1.jpg
 
Tibor Živković DCCS,


fusnota za červulijani, 463: T. Dawson: Propriety, Practicality and Pleasure: the Parameters of Women's Dress in Byzantium A.D. 1000-1200, Byzantine Women: Varieties of Experience A.D. 800-1200, ed. L. Garland, London 2006, 68.



fusnota 462: Konstantin Porfirogenit često navodi brojne etimologije: (...[navodi se po rednom broju 26 pasusa, prim. Mrkalj]) Ovakve laičke etimologije nisu našle mesta u Sudi. Ovo je moglo značiti da su zapravo u pitanju Konstantinove originalne konstrukcije. Ove etimologije na koje se Konstantin poziva kod starijih autora valja isključiti (na primer, u poglavlju 23 o Iberiji i Španiji).
 
FILTRACIJA ZNANJA

Filtriranje znanja je temeljna osobina nauke. To je, ujedno, i temeljna osobina ljudske prirode. Ljudi filtriraju ono što se ne uklapa, što se ne čini smislenim i što nije u skladu s obrascima i njihovim načinom razmišljanja. Dokazi na području nauke koji nisu u skladu s prihvaćenim obrascima se eliminišu. O njima se ne podučava niti raspravlja, a ljudi koji su obrazovani kako bi druge podučavali naučne predmete za te dokaze nikada ne saznaju.

Filtracija znanja je nešto uobičajeno. I naučnici, i istoričari umetnosti to razumeju. Od teorije zavisi kako će se postupati sa dokazima. Zamislimo filter koji predstavlja utvrđeno shvatanje koje većina naučnika poseduje o nekoj temi. Izveštaji sa dokazima koji se slažu sa postojećim shvatanjem vrlo jednostavno prolaze kroz intelektualni filter, što znači da će učenici o tim dokazima čitati u udžbenicima, ljudi će o njima slušati od naučnika na televiziji, a u muzejima će videti izložene artefakte. Ali, ako budu postojali podaci koji radikalno osporavaju stav većine, oni će se filtrirati i odstraniti, što znači da o tim dokazima nećemo mnogo saznati. Ovde nije reč o sotonističkoj zaveri s ciljem prećutkivanja istine, postupak filtracije znanja funkcioniše na mnogo suptilniji način. Naučnici ne smatraju kako prikrivaju istinite dokaze zbog kojih bi ljudi s nevericom gledali na te teorije, već smatraju da s takvim dokazom nešto zaista nije u redu. Možda imaju čitav spisak mogućnosti zašto s dokazom nešto ne valja, ali ne znaju tačno da kažu šta sa dokazom nije u redu. Ne smatraju da prikrivaju prave dokaze koji osporavaju njihovu teoriju već da nešto s tim dokazima nije u redu, ali nisu u stanju da kažu šta nije u redu
 
Poslednja izmena:
Istorija se bavi istoriskom istinom a ne istinom. To znaci porbamo da saznajemo stvari kroz izvore koji su nam dati. A dokaza za Slovena pre seobe na balkanu jednostavno nema. I sve dobre argumente koje sam cuo od autohtonista mogu se primeniti na seobu Tuaraka, Madjara, Engleza i.t.d.

Inace teorije se odbacuju ako dovoljno dokaza govore protiv nje. Tako moze svaki dan da dodje neko i da obori Ajnstajna. Isto vazi u istoriji, Neki slovenski spis iz 2. veka pre nove ere na balkanu bi seobu makar stavio pod znakom pitanja.
 
Istorija se bavi istoriskom istinom a ne istinom. To znaci porbamo da saznajemo stvari kroz izvore koji su nam dati. A dokaza za Slovena pre seobe na balkanu jednostavno nema. I sve dobre argumente koje sam cuo od autohtonista mogu se primeniti na seobu Tuaraka, Madjara, Engleza i.t.d.

Inace teorije se odbacuju ako dovoljno dokaza govore protiv nje. Tako moze svaki dan da dodje neko i da obori Ajnstajna. Isto vazi u istoriji, Neki slovenski spis iz 2. veka pre nove ere na balkanu bi seobu makar stavio pod znakom pitanja.

Ponekad jedini put da se spase ortodoksnost vodi kroz radikalnu jeres. T.S. Eliot
 
Evo ti opet ustaske teze o romanofonom porijeklu diftongizacije jata.

Ljubomir Stojanovic, Pristupna akademska beseda, Glas Srpske kraljevske akademije, LII, Beograd, 1896, str. 23-24.


Ponasas se kao neko petogodisnje derle kad ti se ukaze da jednostavno grijesis. Nije prvi put.

Ja uopšte s tobom ne diskutujem. Postavio sam samo potkrepljenje svoje teze, sa kojim se ti ne moraš složiti, utoliko bolje.
 
Немаш ниједнога доказа како σέρβουλα потиче од штокавскога цревље, камоли да је спис Константина VII Порфирогенита кривотворина из 16. столећа.
Колико ти се пута мора рећи да не представљаш своје измишљотине као доказане чињенице?

У средњогрчком језику је добро потврђен облик σέρβουλον.


Молим референцу. Хвала.
 
Ovde je opet bečko-berlinska škola uhvaćena u dvostrukom standardu - Slovena u balkanskoj antici nema jer nema dokaza (a ima, samo ih tumačimo kao da nisu), a Šiptara ima jer odsustvo dokaza o Šiptarima ne znači da nema Šiptara. :kafa:
 
Ovde je opet bečko-berlinska škola uhvaćena u dvostrukom standardu - Slovena u balkanskoj antici nema jer nema dokaza (a ima, samo ih tumačimo kao da nisu), a Šiptara ima jer odsustvo dokaza o Šiptarima ne znači da nema Šiptara. :kafa:

Jedna je bitna tu razlika da prilično pouzdano znamo da su Sloveni doseljenici na Balkansko poluostrvo, dok to sa Albancima već nije slučaj.

Uostalom, mora se istorijat nekog naroda posmatrati i malo dublje u prošlost. Da nemamo Porfirogenitov spis, mislili bismo da se Srbi javljaju tek početkom IX stoleća na istorijskoj pozornici. To opet ne bi znači da su Srbi nastali tada, tj. da se tada oformila ili pojavila nekakva etnička skupina pod srpskim imenom, već da je ona možda postojala i u prošlosti (kao što, po Porfirogenitu i Gordoservonu, definitivno jeste, i više nego stoleće pre Ajnharda).
 
Jedna je bitna tu razlika da prilično pouzdano znamo da su Sloveni doseljenici na Balkansko poluostrvo, dok to sa Albancima već nije slučaj.

Uostalom, mora se istorijat nekog naroda posmatrati i malo dublje u prošlost. Da nemamo Porfirogenitov spis, mislili bismo da se Srbi javljaju tek početkom IX stoleća na istorijskoj pozornici. To opet ne bi znači da su Srbi nastali tada, tj. da se tada oformila ili pojavila nekakva etnička skupina pod srpskim imenom, već da je ona možda postojala i u prošlosti (kao što, po Porfirogenitu i Gordoservonu, definitivno jeste, i više nego stoleće pre Ajnharda).

Zato ja nikad neću moći imati visoko mišljenje o tebi kao intelektualcu, jer ti za mene to jednostavno nisi. Naprosto, izvini.
 
A zbog čega je to relevantno?

Touche!

Pa naravno da nije relevantno, ali u njegovoj glavi podiže važnost o njemu samome.
Jučer me jedna zgoda (točnije, nezgoda) naše nemušte hrvatske predsjednice podsjetila na Mrkalja.
Tako je naša Kolinda svakodnevna na premijeri novog Labuđeg jezera u HNK u Zagrebu izašla pred zabezeknute balerine i baletane na kraju izvedbe, naklonila se publici i pokupila cvijeće namijenjeno ansamblu. Uz zgražanje publike i članova ansambla, naravno.

Isto tako i ovaj naš forumski lero, sebi diže rejting sa ovakvim ispadima.

Treba ih poslati na pčelarsku izložbu, oboje, da i tamo stanu u red za medalju.
 
Touche!

Pa naravno da nije relevantno, ali u njegovoj glavi podiže važnost o njemu samome.
Jučer me jedna zgoda (točnije, nezgoda) naše nemušte hrvatske predsjednice podsjetila na Mrkalja.
Tako je naša Kolinda svakodnevna na premijeri novog Labuđeg jezera u HNK u Zagrebu izašla pred zabezeknute balerine i baletane na kraju izvedbe, naklonila se publici i pokupila cvijeće namijenjeno ansamblu. Uz zgražanje publike i članova ansambla, naravno.

Isto tako i ovaj naš forumski lero, sebi diže rejting sa ovakvim ispadima.

Treba ih poslati na pčelarsku izložbu, oboje, da i tamo stanu u red za medalju.

Slavene, zaslužujete se.
 

Back
Top