Jeste CR, ako se dobro sjećaš to je ono što sam te bio pitao i o čemu sam ti pisao.
U hrvatskoj literaturi se često može naći da je on dux Slovena, mislim da to svi preuzimaju od Vega, koji je zapravo to uzeo od Mandića. Mandić je ako se grdno ne varam s vremena na vrijem imao stanovište da gdje god piše
Slaven to se odnosi na
Hrvata, te je tako u tom kontekstu i taj izvor preveo.
Nekako tako se to u međuvremenu pretvorilo i u
dux Croatorum, odnosno Mihajlo kao lično knez Hrvata.
Međutim, dilema jedna zaista stoji. Prema Hronici, taj venecijanski izaslanik 912. godine prolazi
kroz hrvatsku zemlju idući iz Bugarske, prije nego što je stigao u zemlju slovenskoga kneza Mihaila. Svakako da to ne znači da he Hum dio
hrvatskih zemalja u ranom srednjem vijeku, (kako Rački pogrešno izvodi) ali otvara jedno drugo vrlo bitno pitanje - Gdje se nalazi ta
Hrvatska zemlja i zašto bi čovjek koji putuje od Bugarske do Zahumlja morao kroz nju proći? Dimler je prilikom proučavanja ovog problema i komparacijom sa nekim drugim greškama u hronici iznio tezu da je u pitanju najobičnija greška, te da je trebalo stajati
Serborum fines, a da je pak greškom upisano
Croatorum - odnosno da je mletački poslanik putujući od Bugara do Mihaila Zahumskoga prošao proz
srpsku zemlju. Mnogi pak hrvatski nacionalistički istoričari pokušavali su to iskoristiti kao nekakvu potvrdu
Crvene Hrvatske, koja bi se prostirala sve do Metohije (Dukljaninovo Podgorje?), te tako valjda i između Mihajlove primorske države i Srbije u unutrašnjosti.
Po mom mišljenju ja vidim samo dvije mogućnosti:
1. Autor tog konkretnog zapisa je pobrkao Srbe sa Hrvatima, što zapravo i nije toliko nevjerovatno ako se ima na umu cijeli korpus izvora.
2. Mletačko poslanstvo je moralo iz nekog čudnog razloga
zaobići Srbiju, te stići u Zahumlje tek kroz Hrvatsku. Ovo dodatno pruža potporu da su
možda negdje pri gornjem Podrinju eventualno, Hrvatska i Bugarska u tom konkretno trenutku imale zajedničku granicu. Moguće je recimo da su između srpske i bugarske države postojali prilično zategnuti odnosi (znamo da se zasigurno Mihailo i Petar nisu pretjerano mirisali, a Mihailo je bio Simeonov savezik, bar u ovom vremenu o kojem pišemo) i tako recimo bili zatvoreni putevi između Bugarske i Srbije.
Meni se lično čini br. 2 poprilično uvjerljivim, pogotovo ako se ima na umu da Srbija nije bila baš u najboljim odnosima sa dva svoja susjeda (Bugarskom i državom Mihaila Viševića), tako da nekako, odaje se utisak da je zapravo put preko Hrvatske
najbezbjedniji. Svakako se mora isključiti da je Zahumlje dio Hrvatske, a pogotovo da negdje
na istoku, kod Skadra i u krajevima Malesije, postoji nekakva Hrvatska koja direktno spaja Bugarsku i Boku kotorsku, preskačući Srbiju (kao da bi uopšte ta oblast bila prohodna, pa ni dan-danas drumski nije završeno spajanje Srbije i Crne Gore). Ako se malo porazmisli, put Mlečana zapravo djeluje potpuno logično, pogotovo za onoga ko pozna istorijsku geografiju regiona - krenuli su
Vojnin drumom od Carigrada do Sofije, te na kraju do Beograda. Od Beograda su krenuli za Hrvatsku...