Stvarno si u pravu – nema je ni u glavi 35. iz DAI?
Ali evo đe je sve spomenuta – jasno se spominje u glavi 29 DAI:
„A od vlade cara Iraklija, cara Romeja – a na koji način biće ispričano u poglavlju o Hrvatima i Srbima – čtava Dalmacija i plemena oko nje, kao Hrvati, Srbi, Zahumljani, Travunjani, Konavljani, Dukljani i Neretljani koji se nazivaju i Pagani. Pošto je carstvo Romeja zbog mlitavosti i nesposobnosti tadašnjih careva došlo do ruba propasti, a naročito za vrijema Mihajla Mucavoga iz Amorija, stanovnici dalmatinskih gradova postadoše samostalni, ne pokoravajući se ni caru Romeja niti ikom drugom, pa šta više i tamošnja plemena Hrvati i Srbi i Zahumljani i Travunjani i Konavljani i Duljani i Pagani, odvojivši se od carstva Romeja, postadoše samostalni i nezavisni, ne pokoravajući se nikome. Ova plemena, kako kažu, nemaju arhonte, već samo starce župane, na isti način kao i ostale Sklavinije.“
Dalje u istoj glavi kaže o njima:
„Pagani, koji se na romejskom jeziku nazivaju Arentani, ostadoše nekršteni u brdovitim i neprohodnim krajevima. Jer riječ Pagani na jeziku Slovena znači nekršteni. Posle toga i oni, poslavši poslanike istom blažene uspomene caru, zatražiše da i oni budu pokršteni i on poslavši pokrsti i njih.“ – Moje zapažanje – o kakvim brdovitim i neprohodnim predjelima ovdje može biti riječ – ne bih rekao da je to primorska oblast izmešu Cetine i Neretve? Ili se ipak pružala bar u početku sjevernije oko Duvna, da bi se kasnije spuštala ka moru?
Spominje je jasno i u glavi 30:
„Od Raousiona počinje kneževina Zahloumon (Zahumlje) i proteže se sve do rijeke Orontion (Neretva), a na strain morske obale susjedna je Paganima, ali na strani planine zemlja je susjedna Hrvatima na sjeveru a naprijed Srbiji. Od rijeke Orontion počinje Paganija i proteže se sve do rijeke Zentinas (Cetine), ona ima tri županije, Rastotzan i Mokron i Dalen. Dvije od ovih županija odnosno Rastotza i Mokron, leže na moru, i imaju brodove, ali Dalen leži udaljena od mora, i oni tamo žive od poljoprivrede. Njima su susjedna četiri otoka, Meleta, Kourkoura, Bratza i Faros, najpogodniji su i plodni, sa napuštenim gradovima na njima i sa mnogo maslinika, na kojima su oni naseljeni te drže svoja stada, od kojih žive. Od rijeke Zentinas počinje zemlja Hrvatska …”
Jasno je spomenuta i u glavi 32:
“A budući da ono što je sada Srbija i Paganija i takozvana zemlja Zahloumon i Terbounia i zemlja Kanalita, bilo pod upravom imperatora Bizantinaca, i budući da su te zemlje bile opustošene od Avara (jer su iz tih zemalja oni istjerali one Rimljane koji sada žive u Dalmaciji i Draču), stoga je imperator naselio te iste Srbe u naznačene zemlje i oni su postali podložnici imperatoru Bizantinaca, a imperator je doveo svećenike iz Rima i njih krstio, i naučio ih da pravilno obavljaju pobožnosti, i poučio ih u kršćanskom nauku.”
Naravno – posvećena joj je i kompletna glava 36:
O PAGANIMA KOJE SE TAKOĐER NAZIVA ARENTANI I O ZEMLJI U KOJOJ SADA STANUJU
”Zemlju u kojoj sada stanuju Pagani ranije su također posjedovali Romani koje je car Dioklecijan preselio iz Rima i naselio u Dalmaciji. Ovi isti Pagani su potomci nekrštenih Srba iz onog vremena u kojem je njihov poglavar zatražio zaštitu imperatora Heraklija. Ova je zemlja također bila podjarmljena od Avara te opustošena, a ponovno naseljena u vrijeme cara Heraklija. Nazvani su Pagani stoga što nisu prihvatili krštenje u vrijeme kad su svi Srbi primili krštenje. Naziv »pagani« na jeziku Slavena znači »nekršteni« ali na jeziku Romeja (Grka) njihova se zemlja naziva Arenta pa se i njih same naziva Arentani sa strane istih Romeja.
U Paganiji su naseljeni gradovi Mokron, Beroullia, Ostrok i Slavinetza. Uz to oni posjeduju i ove otoke: veliki otok Kourkra ili Kiker, na kojem postoji i grad, drugi veliki otok Meleta ili Malozeatai, kojega spominje sv. Luka u Djelima Apostolskim, pod imenom Meliten, na kojemu je zmija ugrizla Svetog Pavla za prst, a koju je on bacio u vatru, drugi veliki otok Phara, drugi veliki otok Bratzes. Tu postoje i drugi otoci koji nisu pod vlašću istih Pagana: otok Hoara, otok Les, otok Lastobon.”
A sem u DAI Pagani su spomenuti i u „Životu Vasilijevom“:
„Pored toga od onih Skita koji žive u Panoniji, Dalmaciji i u susjednim oblastima, mislim Hrvati i Srbi i Zahuljani i Travunjani i Konavljani i Dukljani i Neretljani, zbaciše sa sebe davnašnju vlast Romeja i postadoše samoupravni i samostalni, pokoravajući se isključivo svojim arhontima.“
Međutim Pagani su preskočeni na još jednom mjestu u DAI – u glavi 29. kada govori o učešću Slovena u zauzeću Barija kaže:
„Kralj i papa, pristavši na carev zahtjev, dođoše obojica sa velikom silom i pridruživši se vojsci koju je car poslao, zajedno i sa Hrvatom i Srbinom i Zahuljaninom i Travunjanima i Konavljanima i Ragužanima, sa svima iz gradova Dalmacije i pređoše u Langobardiju i opsednu grad Bari i zauzmu ga.“ – ono što je interesantno je da ovdje nema ni Dukljana!

Riječ je inače o događaju iz 871. godine!