De administrando imperio

Prva i poslednja strana nisu cele prevedene.

Šta?

Zašto je Baronije uzeo samo deo poglavlja 13, zašto ne celo poglavlje?

Pa to je samo fragment. Tako i piše sam Baronio; izvod za koji je tvrdio da deluje da je deo nekog značajno većeg spisa. Taj izvod konstituiše jednu narativnu celinu.

Nema pojma Baronio za glavu 13, isto kao što npr. ni Orbin nema pojma za nekakvu gl. 29, (a kamoli ostatak spisa) već samo onaj maleni izvod koji zapisao u svom spisu.
 
Poslednja izmena:
grpar22.png


Na fol 22v rkp grec 2009 možemo da prepoznamo jednu prepravku jednog dela zapisane reči. U novom zapisu stoji ᾿αράβων.

To nije način kako je originalni pisar regularno zapisivao tu reč. Svuda se ona piše ovako:

aravon.png


..tj. ᾿αράυων.

Rukopis se poprilično nesumnjivo može identifikovati kao upravo Eparhov. Primer sa fol 25r Pal.gr.126:

Eparh.png


Ovo je jedan od dokaza da je baš primerak P imao Eparh u svojim rukama na Krfu, kada je pravio prepis V 1509. godine (odnosno da mu je predložak).
 
U P je uvid imao jedino Meurs

Ja bih mogao postaviti ovom prilikom sada i slično pitanje koje si i ti sam postavio (ne znam zašto se i sam nisi setio ovog):

Umesto što maštaš [..] red bi bio da priložiš kakav dokaz

Stvarno bi bio red da i sam priložiš ikakve dokaze koji na bilo koji način ukazuju da je Van Meurs ikada svojim očima ugledao bilo P, bilo F. Makar išta, šta god...

Ja te ranije nisam pitao zato što sam znao da nećeš ništa odgovoriti...tako je i ranije bilo, kada vidiš da ne postoje ama baš nikakvi argumenti za nešto što si pomislio, ti zapravo ne prihvatiš manjkavost svoje argumentacije (u ovom slučaju, njenog bukvalnog odsustva) već samo pokušaš da zameniš temu nekom drugom...ali, eto, ako imaš ikakve dokaze — koji su? :ceka:

Naprotiv, ne samo što ne postoje čak ni nikakve indicije o čemu govoriš, možemo i prilično pouzdano da kažemo da postoje dokazi o posve suprotnom. Potrebno je samo izvršiti komparaciju između Meursovog izdanja iz 1611. godine, s jedne strane, i rukopisa P i V sa druge.

Samo redom, kreni sa primerima. Evo npr. na str. 5.

Meurs5.png


Ovo je direktno iz V. Može da se vidi tačno ekvivalentno mesto u Pal.gr.126:

Pal.gr.1263r.png


Eparh je ovde prilikom prepisivanja napravio inverziju. Evo kako je u P (grec 2009):

grec20095r.png


U originalnom dokumentu stoji αἰώνιος καὶ ἀνώλεϑρος, dok je Eparh prepisao 1509. godine ἀνώλεϑρος καὶ αἰώνιος. Eparhova verzija je ta koju je Van Meurs držao u svojim rukama i objavio u Lajdenu.

Tako da, ne postoji bukvalno nikakavu univerzum kojim se 2 pariska prepisa DAI mogu dovesti u vezu sa holandskim profesorom. Da je imao njega u svojim rukama, pa ne bi bilo potrebe da Anselmo Banduri ide u Pariz radi korigovanja Van Meursovog izdanja 1711. godine.

Bandur.png

2661.png
 
Poslednja izmena:
Pošto je pisao o hrvatskom kraljevcstvu, navodio Zvonimira kralja i njegovu lojalnost Papi, mogao je Baron iz DAI uzeti koji odlomak o Hrvatskoj i tako ojačati te svoje tezice.

Prema tvom mišljenju zašto to nije uradio nego je uzeo tamo neki deo o zabranjenim brakovima sa varvarskim snajkama?

Naravno da nije mogao to navesti. Pa pogledaj još jednom šta je sam Baronio napisao:

https://forum.krstarica.com/threads/de-administrando-imperio.406826/post-51751162

Baronio je imao uvid samo u taj izvod iz 13. gl. DAI. I taj mu je Pjer Moren preveo sa grčkog jezika ja na latinski.

Izvod je napravljen sa fol 25r do fol 30r, odnosno sa dotičnih 6 listova (11 str.) primerka P DAI.

Nema Baronio ni najblaže predstave šta se nalazi u ostatku te glave, odnosno u ostatku čitavog spisa. Pa zato i kaže, citirajmo, čini mu se da je izvod napravljen iz nekakvog značajno dužeg dega koji je napisa car Konstantin VII.

Ad postremum autem hic reddamus ejusdem Constantini imperatoris admonitionem ad Romanum filium suum, pariter imperatorem, de non ineundo connubio cum externis gentibus; quod fragmentum esse videtur excerptum ex prolixiori ejusdem Constantini ad filium scriptione. Accepimus autem id Parisiis delatum ex bibliotheca Catharinae Medicaeae, regius Franciae, Graece scriptum, latinitate autem donatum a nostro Petro Morino Parisiensi his verbis.
Na kraju, citirajmo ovde savete rečenog cara Konstantina svome sinu Romanu, takođe caru, o neulasku u brak sa stranim narodima — fragment za koji deluje da je bio izvučen iz značajno dužeg deal upućenog istog Konstantina sopstvenom sinu. Dobili smo ga u Parizu, uzetog iz biblioteke Katarine de Mediči, kraljice-majke Francuske, napisanog na grčkom, ali prevedenog na latinski od strane našeg Pjera Morena Pariškog, u sledećim rečima:

Nije on ništa tu birao. Naveo je jedino što je imao.

Mislim, opet si se uhvatio Hrvata, a možeš to da kažeš za bilo koji deo DAI. Od 1. do 53. glave, doslovno sve. Ali ništa od toga nije Baronio imao uvid; on ne zna šta je Porfirogenit pisao, sa izuzetkom ovog segmenta vezanog za brak.

P. S. Ti ovde sve vreme pišeš kao da je DAI bio preveden i objavljen pre 1611. godine, a to se nije desilo. Možemo da govorimo samo o malenim citatima koje su, pre nego što bi se neko uhvatio posla čitanja i prevođenja kompletnih rukopisa, pojavljivali. Tako i sam Kazobon citira onaj drugi primerak DAI, F. Samo taj maleni segment i ništa više. Da bi neki stari grčki rukopis postao upotrebljiv u celosti, on mora da bude preveden i to je ono što je Van Meurs i učinio prvi, po pitanju primeraka prepisa DAI.
 
Poslednja izmena:
Ni on? Potpuno sam iznenadjen :mrgreen:

Šteta, kada je već čitavu Dalmaciju sa zaledjem sve do Sirmiuma proglasio Hrvatskom baš bi mu dobro došli odgovarajući izvodi iz Konstantina 7.

Pa pročitaj šta obuhvata Baronijev izvod iz DAI.

Izvod se prostire na 11 str. tj. 6 listova, od fol 25r do fol 30r. Iliti, radi se o ovoom segmentu, po engl. prevodu Moravčikovog izdanja, od 71. do 77. str.

Perevo.png

derevo.png
Terevo.png
CETEGVO.png


Nema u ovom izvodu Hrvata ili Dalmacije, niti cara Simeona.

Možda nisu bili napisani još uvek te 1601g?

Nelogična misao. Već si je pominjao i...još uvek čekam da čujem kakav tok misli te je naveo da pomisliš da to što je citat savršeno komplementaran originalu, kao bajagi, treba da da znači da zapravo 99,9% ostatka spisa nije još uvek bilo napisano...jer, u njemu nalazimo, sve isto što i primerku P. :D

Je li ti kapiraš koliko to besmisleno zvuči. Ja ovde postavim citat Cicerona iz neke zbirke Latinski citati, i ti onda zaključiš iz toga da sam Ciceron ništa nije napisao sem toga? Sećam se disksuije o Orbinu kada je bila. Bukvalno nemam reči koliko je to praznoglavo bilo; mislio sam da si, pošto ništa nisi o tome obrazložio, definitivno odustao od te gluposti. Probaj da malo porazmisliš o tome i razmisliš šta je odgovor zašto ne postoji nikakva odbrana takvog toka misli (jer konstituiše grešku u mišljenju, pada na najosnovnijim principima logike).
 
Poslednja izmena:

Back
Top