Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?

Već sam ti objasnio zašto. Katolička crkva je bila dosta bogata i narod je prelazio na katoličanstvo zbog pomoći koja je stizala sa Zapada. Kasnije to ima veze i sa željom da budu zaštićeni od Turaka.
Stvarno su nas dobro stitili kad smo sikli prste dici i tetovirali žene.
Bila je bogata pa se jedva obranila od turaka, nisu imali snage do 1912 potrat turke a kamoli im na vrhuncu moci slat misionare. I to u doba protestanata
 
Već sam ti objasnio zašto. Katolička crkva je bila dosta bogata i narod je prelazio na katoličanstvo zbog pomoći koja je stizala sa Zapada. Kasnije to ima veze i sa željom da budu zaštićeni od Turaka.
Zapravo je bilo obrnuto. Crna Gora je bila katolička pa je prešla na pravoslavlje. Istočna Hercegovina također. Granica između katolika i pravoslavaca je bila na rijeci Drini kada se desio crkveni raskol sredinom 11. vijeka.
 
Zapravo je bilo obrnuto. Crna Gora je bila katolička pa je prešla na pravoslavlje. Istočna Hercegovina također. Granica između katolika i pravoslavaca je bila na rijeci Drini kada se desio crkveni raskol sredinom 11. vijeka.
U srednjevekovnoj Bosni bili su prisutne sve vere, ta država je bila verski tolerantna zbog političkih razloga. Razlozi prelaska na ovu ili onu veru su brojni i kompleksni, ja samo pojednostavljujem razloge. U primorju je jako bilo prisutno katoličanstvo zbog venecije i Mletačke republike.
 
Zapravo je bilo obrnuto. Crna Gora je bila katolička pa je prešla na pravoslavlje. Istočna Hercegovina također. Granica između katolika i pravoslavaca je bila na rijeci Drini kada se desio crkveni raskol sredinom 11. vijeka.
Sv sava izdajnik katolicke vire
Sve i ako je bilo tako katolici u IH i CG su bili Srbi, a ne Hrvati. Šešelj tvrdi da je do Svetog Save oko 2/3 Srba pripadalo katoličkih crkvi, a oko 1/3 pravoslavnoj. Zbog djelovanja Svetog Save situacija se po njemu obrnula. Po Šešelju nedugo nakon smrti Svetog Save oko 2/3 Srba su bili pravoslavci, a oko 1/3 katolici. On tvrdi da je puno Srba katolika u doba Svetog Save prešlo na pravoslavlje zato što im je Sveti Sava nudio liturgiju na srpskom jeziku u pravoslavlju umjesto na njima nerazumljivom latinskom koju su imali kao katolici.
 
Sve i ako je bilo tako katolici u IH i CG su bili Srbi, a ne Hrvati. Šešelj tvrdi da je do Svetog Save oko 2/3 Srba pripadalo katoličkih crkvi, a oko 1/3 pravoslavnoj. Zbog djelovanja Svetog Save situacija se po njemu obrnula. Po Šešelju nedugo nakon smrti Svetog Save oko 2/3 Srba su bili pravoslavci, a oko 1/3 katolici. On tvrdi da je puno Srba katolika u doba Svetog Save prešlo na pravoslavlje zato što im je Sveti Sava nudio liturgiju na srpskom jeziku u pravoslavlju umjesto na njima nerazumljivom latinskom koju su imali kao katolici.
Prihvatili su katolicanstvo radi bizanta jer im je omogucia teritorijalno sirenje
Liturgiju na domacen jeziku si imao i u hrvata
Splitski sabor 925
 
Šta tačno piše? Navedi citate ne mogu da sanjam o čemu misliš.
Da vidimo šta nam kažu bizantski srednjovjekovni izvori:
-Nikita Honijat (grč. Νικήτας ὁ Χωνιάτης, oko 1155–1217), poznat i kao Nikita Akominat
..-govoreći o Stefanu Nemanji i njegovu djelovanju između 1160. i 1173. god., kaže za nj: "Ne znajući pravu meru, poče osvajati Hrvatsku i sebi prisvajati vlast nad Kotorom"

Theodore Skoutariotes..
Teodor Skutariota o osvajanju Duklje od strane Stefana Nemanje:
I čuo je, da je srpski vladar Nemanja Stjepan postao drzak više nego se pristoji, da se lukavo miješa u poslove u stvari okolnih zemalja, da istorasne narode [Slavene] tlači i oružjem napada te da nastoji Hrvate sebi podvrći i skučiti pod svoju vlast oblast Kotor.

John Skylitzes, Latinized as Ioannes Scylitzes (1040-1101)
Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske"
Mihailo, na ćirilici Михаило, prvotni kralj u dukljanskoj i crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
 
U srednjevekovnoj Bosni bili su prisutne sve vere, ta država je bila verski tolerantna zbog političkih razloga. Razlozi prelaska na ovu ili onu veru su brojni i kompleksni, ja samo pojednostavljujem razloge. U primorju je jako bilo prisutno katoličanstvo zbog venecije i Mletačke republike.
Ti si dokazao koliko si "ozbiljan" kada si tvrdio da je prije više od 1000 godina svijest o pripadnosti nacijama bila veća nego danas i da su nacije već tada bile formirane u potpunosti a ne u 19. vijeku.
 
Lapsus
Tia san rec da su napustili katolicanstvo jer im je bilo bolje s bizantom radi teritorija. Pa vidis da su napadali dubrvonik koji je katolicki grad
Misliš da im je Vizantija poklanjala teritorije kad su se priklonili pravoslavlju? Teško da je tako bilo, nijedna imperija to ne radi a Vizantija je bila imperija. Drugo, kad je Sveti Sava bio srpski arhiepiskop pa i neešto kasnije Vizantija je bila svedena na malu državicu u Maloj Aziji koja se zvala Nikejsko carstvo. Ta država u to doba nije imala nikakav uticaj na Balkanu, pošto je 1204. izgubila Carigrad i sve teritorije na Balkanu. Katoličko Latinsko carstvo i Bugarska su bili glavne sile na Balkanu tog doba.
 
Имаш бројне српске повеље у оригиналу где се виде примери српског народног језика тако да не митоманиши.Уосталом прочитај ово што сам ти дао за почетак, јесте да се не уклапа у хрватски лингвистички циркус али што пре то схватиш биће ти лакше.
Imali smo to, nisi mogao ništa pročitati i razumjeti.
 
John Skylitzes, Latinized as Ioannes Scylitzes (1040-1101)
Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske"
Mihailo, na ćirilici Михаило, prvotni kralj u dukljanskoj i crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Јован Скилица очигледно меша Хрвате и Србе мислећи на Словене:
И Србија (ή Σερβία), која се после смрти цара Романа била одметла, поново се покори. Јован посла цару који је боравио, како рекосмо, у Солуну, десет кентенарија злата, али брод, захваћен олујним ветром, удари на илирске обале (грч. τοις Ίλλυρικοΐς ... αΐγιαλοΐς) и разби се. Злато приграби Стефан Војислав, архонт Срба (грч. Στέφανος δ καΐ Βοϊσθλάβος, δ των Σέρβων άρχων), који је био пре кратког времена побегао из Цариграда и заузео земљу Срба (грч. τον τόπον των Σέρβων), протеравши оданде Теофила Еротика...
— Јован Скилица — „Кратка историја“, XI вијек

Da vidimo šta nam kažu bizantski srednjovjekovni izvori:
-Nikita Honijat (grč. Νικήτας ὁ Χωνιάτης, oko 1155–1217), poznat i kao Nikita Akominat
..-govoreći o Stefanu Nemanji i njegovu djelovanju između 1160. i 1173. god., kaže za nj: "Ne znajući pravu meru, poče osvajati Hrvatsku i sebi prisvajati vlast nad Kotorom"

Theodore Skoutariotes..
Teodor Skutariota o osvajanju Duklje od strane Stefana Nemanje:
I čuo je, da je srpski vladar Nemanja Stjepan postao drzak više nego se pristoji, da se lukavo miješa u poslove u stvari okolnih zemalja, da istorasne narode [Slavene] tlači i oružjem napada te da nastoji Hrvate sebi podvrći i skučiti pod svoju vlast oblast Kotor.
Овде се мислим термин освајања Хрватске и Котора не односи на један те исти појам. Наиме, Стефан Немања је владао имотским крајем и Мљетом, а мислим да је његов брат Мирослав неуспешно покушао освојити Корчулу.
srbija-13.vek_ (1).jpg
 
Овде се мислим термин освајања Хрватске и Котора не односи на један те исти појам. Наиме, Стефан Немања је владао имотским крајем и Мљетом, а мислим да је његов брат Мирослав неуспешно покушао освојити Корчулу.
Zasto bi ga osvajali kad je bila ista religija? (isto porijeklo isti jezik...)
 
Јован Скилица очигледно меша Хрвате и Србе мислећи на Словене:
И Србија (ή Σερβία), која се после смрти цара Романа била одметла, поново се покори. Јован посла цару који је боравио, како рекосмо, у Солуну, десет кентенарија злата, али брод, захваћен олујним ветром, удари на илирске обале (грч. τοις Ίλλυρικοΐς ... αΐγιαλοΐς) и разби се. Злато приграби Стефан Војислав, архонт Срба (грч. Στέφανος δ καΐ Βοϊσθλάβος, δ των Σέρβων άρχων), који је био пре кратког времена побегао из Цариграда и заузео земљу Срба (грч. τον τόπον των Σέρβων), протеравши оданде Теофила Еротика...
— Јован Скилица — „Кратка историја“, XI вијек


Овде се мислим термин освајања Хрватске и Котора не односи на један те исти појам. Наиме, Стефан Немања је владао имотским крајем и Мљетом, а мислим да је његов брат Мирослав неуспешно покушао освојити Корчулу.
Pogledajte prilog 1797153
Odnosi se itekako na isti pojam jer Kotor je bio Hrvatska. Od tuda i Crvena Hrvatska koja se spominje u ostalim izvorima.
 
Јован Скилица очигледно меша Хрвате и Србе мислећи на Словене:
И Србија (ή Σερβία), која се после смрти цара Романа била одметла, поново се покори. Јован посла цару који је боравио, како рекосмо, у Солуну, десет кентенарија злата, али брод, захваћен олујним ветром, удари на илирске обале (грч. τοις Ίλλυρικοΐς ... αΐγιαλοΐς) и разби се. Злато приграби Стефан Војислав, архонт Срба (грч. Στέφανος δ καΐ Βοϊσθλάβος, δ των Σέρβων άρχων), који је био пре кратког времена побегао из Цариграда и заузео земљу Срба (грч. τον τόπον των Σέρβων), протеравши оданде Теофила Еротика...
— Јован Скилица — „Кратка историја“, XI вијек


Овде се мислим термин освајања Хрватске и Котора не односи на један те исти појам. Наиме, Стефан Немања је владао имотским крајем и Мљетом, а мислим да је његов брат Мирослав неуспешно покушао освојити Корчулу.
Pogledajte prilog 1797153
Onda tako možemo sve banalizirati i tvrditi isto tako i da je Porfirogenet nešto pomiša kao i svi ostali izvori. Onda ništa nije sigurno. Onda se poviješću ni ne triba baviti.
 

Back
Top