Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?

Da, dobro, jasno mi je da je do snimka, ali baš sam hteo ovako na 'prazno' da vidim koliko mogu da razumem. Bio bi dobar eksperiment.
Zavisi koji dijalekt. Ovi s lastova i iz istre se tesko mogu razumit. Blizi su im kajkavski i stokavski
Čakavsko narječje koncem starojezičnog razdoblja čini sedam autohtonih dijalekata. To su:



  1. sjevernočakavski buzetski dijalekt
  2. sjevernočakavski ekavski dijalekt
  3. sjevernočakavski ikavski dijalekt
  4. sjevernočakavski ikavsko-ekavski dijalekt
  5. srednjočakavski ikavsko-ekavski dijalekt
  6. južnočakavski ikavski dijalekt
  7. južnočakavski jekavski (lastovski) dijalekt
 
Aha, ja razumeo kao ' verzijana na hrvatskom složena u Splitu'
Screenshot_20251001-223707_YouTube.jpg
 
Zavisi koji dijalekt. Ovi s lastova i iz istre se tesko mogu razumit. Blizi su im kajkavski i stokavski
Čakavsko narječje koncem starojezičnog razdoblja čini sedam autohtonih dijalekata. To su:



  1. sjevernočakavski buzetski dijalekt
  2. sjevernočakavski ekavski dijalekt
  3. sjevernočakavski ikavski dijalekt
  4. sjevernočakavski ikavsko-ekavski dijalekt
  5. srednjočakavski ikavsko-ekavski dijalekt
  6. južnočakavski ikavski dijalekt
  7. južnočakavski jekavski (lastovski) dijalekt
Ja ne znam da li uopšte možeš da pretpostaviš kako ovo zvuči nekome iz Srbije. Koliko razumem, čakavski bi trebalo da je nešto kao najizvorniji hrvatski?!
 
Ja ne znam da li uopšte možeš da pretpostaviš kako ovo zvuči nekome iz Srbije. Koliko razumem, čakavski bi trebalo da je nešto kao najizvorniji hrvatski?!
Nemamo izvora di su se hrvati doselili u 7 st
Tad se to cesto minjalo granica nije bila tvrda
IMas vise teorija oko govora i granica naroda
1.)Država, religija i pismo su odredili granice bez obzira na jezik
2.) Svaki narod je imao svoju varijantu slavenskog pa tako mi cakavski i to je odredilo narode

Meni je prva logicnija jer ima puno prijelaza govora npr ogulin. Govor kaj al pricaju ikavicu
 
Ovo su sve italijanizmi, ili kako bi se već reklo. Arja, libar, kapo, sigurno jesu?!
Da i koliko meni poznato ti se izrazi koriste samo na obali i otocima, a ako je poneka rič i zalutala iza brda to je izuzetak ne pravilo. Zato i govorim Krišni da to ne može bit govor Srba iz Dalm. zagore jer tako ne pričaju ni Hrvati iz Zagore koji su tamo znatno duže i imali su kad naučit od ovih uz more.

PS kaTRiga, a ne kaRTiga da ti ispravim kolegu jer će i tebe krivo naučit :D
 
Da i koliko meni poznato ti se izrazi koriste samo na obali i otocima, a ako je poneka rič i zalutala iza brda to je izuzetak ne pravilo. Zato i govorim Krišni da to ne može bit govor Srba iz Dalm. zagore jer tako ne pričaju ni Hrvati iz Zagore koji su tamo znatno duže i imali su kad naučit od ovih uz more.

PS kaTRiga, a ne kaRTiga da ti ispravim kolegu jer će i tebe krivo naučit :D
Zar ne govore vlaji talijanske rici?
Lancun,sugaman,pomidora,..
Ne govore neke teske tipa šjor,šetemana,šoldi..
 
Zar ne govore vlaji talijanske rici?
Lancun,sugaman,pomidora,..
Ne govore neke teske tipa šjor,šetemana,šoldi..
Puno manje iako naravno da su i oni nešto s godinama usvojili od tih pustih talijanizama pogotovo tako neke riči šta su češće u uporabi tipa ura(sat), spiza(hrana), punat(bod, poen), friško(ladno) i slično, al da ćeš tek tako nekog iz Sinja ili Imotskog čut kako govori libar(knjiga), kala(ulica), teatar(kazalište), škafet(ladica), arja(zrak) i nećeš baš.
 
Puno manje iako naravno da su i oni nešto s godinama usvojili od tih pustih talijanizama pogotovo tako neke riči šta su češće u uporabi tipa ura(sat), spiza(hrana), punat(bod, poen), friško(ladno) i slično, al da ćeš tek tako nekog iz Sinja ili Imotskog čut kako govori libar(knjiga), kala(ulica), teatar(kazalište), škafet(ladica), arja(zrak) i nećeš baš.
Istina. Zato mi je smisno kad forsiraju to dalmatinstvo, pogotovo imoćani. Puno su blizi nama nego bodulima
 
Istina. Zato mi je smisno kad forsiraju to dalmatinstvo, pogotovo imoćani. Puno su blizi nama nego bodulima
To nije sporno, al nisam primjetia da nešto forsiraju :np: Iako računaj da je danas sve puno dostupnije i frekventnije pa tako i jezik/govor/fraze/izrazi kojima je nekad tribalo sto godina da se udomaće ili ustale u nekom kraju sad to mogu priko noći šta bi se reklo.
 
@Škutor Kićo @Ovi jedan
Ne znam znate li ovo. Knin je bio pod direktnom mletačkom upravom tih 100 i nešto malo više godina. U njemu su 100% sprovođeni mletački zakoni. To je zbog važnog pograničnog položaja grada. S druge strane primorski gradovi su puno duže bili pod Venecijom, ali su imali određenu autonomiju. Zato je narod Kninske Krajine u prvih 30-40 godina mletačke vladavine digao nekoliko buna i ustanaka protiv Mletaka. Stanovnicima primorskih gradova nije padalo na pamet da dižu bune i ustanke.
 
@Škutor Kićo @Ovi jedan
Ne znam znate li ovo. Knin je bio pod direktnom mletačkom upravom tih 100 i nešto malo više godina. U njemu su 100% sprovođeni mletački zakoni. To je zbog važnog pograničnog položaja grada. S druge strane primorski gradovi su puno duže bili pod Venecijom, ali su imali određenu autonomiju. Zato je narod Kninske Krajine u prvih 30-40 godina mletačke vladavine digao nekoliko buna i ustanaka protiv Mletaka. Stanovnicima primorskih gradova nije padalo na pamet da dižu bune i ustanke.
Dubrovacka i poljicka republika
 
Mi smo imali drzavnost u poljicama

Veliki knezovi​

uredi
  • Arnerio Lovretić 1451.
  • Žane Žanić 1454.
  • Mijo Pocolić (poznat kao i Kulišić) 1458.
  • Matija Tusčević Scinsić 1459.
  • Komula Vitković 1461.
  • Dujam Papalić 1468.
  • Stipan Mikulić c 1469.
  • Dujam Maričić 1479.
  • Dujam Papalić 1481. – 1482.
  • Ivan Petrović listopad 1499. – ožujak 1500.
  • Marian Gregolić 1500.
  • Augustin Maričić 15. veljače 1503. – siječanj ili veljača 1504.
  • Ivaniš Nenada Dražoević 1511. – 1546.
  • Ivan Augustinović (Dražoević) veliki knez pet puta u razdoblju 1512. – 1537.
  • Jure Pavić ožujak 1537.
  • Radoš Sladoević 1541.
  • Ivan Augustinović (Dražoević) 1546. – 1567.
  • Augustin Maričić 1555.
  • Nikola Sudgić 1567. – 1581.
  • Stipan Mikulić (Nikolić, Dražoević) 1581. – 1605.
  • Pavo Pavić 1596.
  • Jure Pavić 1607. – 1609.
  • Radoš Sudgić 1609. – 1626.
  • Nikola Gojaković 1619.
  • Ivan Sikić 1620.
  • Jure Sinovčić 1626. – 1628.
  • Pavo Sudgić 1628. – 1632.
  • Jure Pavić 1632. – 1655.
  • Stipan Bobetić 8. ožujaka 1652.
  • Jure Sinovčić 1655. – 1676.
  • Pavo Sučić 1676. – 1678.
  • Ivaniš Novaković 1678. – 1684.
  • Luka Sinovčić 1684. – 1701.
  • Marko Barić 1701. – 1704.
  • Marko Sinovčić 1704. – 1708.
  • Ivan Sinovčić 14. rujna 1706.
  • Jure Novaković 24. studenog 1707.
  • Marko Barić 1708. – 1710.
  • Ivan Barić 1710. – 1712.
  • Petar Barić 11. kolovoza 1711.
  • Marko Barić 1712. – 1716.
  • Ivan Sinovčić 1716. – 1717.
  • Ivan Barić 1717. – 1721.
  • Ivan Novaković 1721. – 1732.
  • Pavo Pavić 28. listopad 1728.
  • Petar Sinovčić 1732. – 1740.
  • Marko Barić 1740. – 1742.
  • Ivan Novaković 1742. – 1747.
  • Marko Barić 1747. – 1760.
  • Ivan Pavić 20. srpnja 1756.
  • Jure Novaković 1760. – 1768.
  • Frano Pavić 1766. – 1768
  • Ivan Jerončić 1768. – 1770.
  • Frano Pavić 1770. – 1777.
  • Ivan Jerončić 1777. – 1778.
  • Andrija Barić 1778. – 1783.
  • Jure Novaković 1783 – 1789.
  • Ivan Sičić 1789.
  • Matija Kružičević 1793.
  • Frano Pavić 9. rujna 1796.
  • Frano Gojsalić 24. veljače 1796.
 

Back
Top