Da li može da se pobedi depresija?

Za yogu mi treba još 1/2 klonazepama :)
jesi li ti na medikamentima ?
био сам једно вријеме кад ми је требало (морао сам и није било избора, поред осталога нијесам спавао данима и неђељама)
сад само марихуана што се тога тиче
 
био сам једно вријеме кад ми је требало (морао сам и није било избора, поред осталога нијесам спавао данима и неђељама)
сад само марихуана што се тога тиче
hbe me klonazepam 22 god, pokušala ostaviti, epi napad, pa psihijatrija......pa mi ga vratili
ad ostavim, nakon 1 god se vrati 3x jače ludilo :(
najgora sam od sve djece, a bila najbolja.

jedino kakvom hođi da mi išćera zlo .......;/).
 
ovo je izvuceno iz rada i istrazivanja Jonathan Downar-a.

Postoje 4 mehanizma koja se aktiviraju u slucaju stvarne ili percipirane opasnosti. Ovi odgovori su deo naše evolucione biologije, dizajnirani da nam pomognu da preživimo suočeni sa pretnjama. Svaki ima svoj set fizioloških promena kako bi pripremio telo za različite akcije.
  • Borba (Fight): Ovaj odgovor priprema telo da se suoči sa pretnjom direktno. Adrenalin se povećava, srce ubrzano kuca, a mišići se pripremaju za akciju. To je način na koji telo reaguje agresivno na opasnost.
  • Bekstvo (Flight): Ovaj mehanizam priprema telo da pobegne od pretnje. Krv teče prema ključnim mišićima, a telo se sprema za brzo kretanje kako bi izbeglo opasnost.
  • Zamrzavanje (Freeze): Ponekad je najbolji odgovor postati nepomičan. U freeze odgovoru, telo može postati nepokretno, čineći vas manje uočljivim za predatora ili omogućavajući da situaciju procenite smirenije.
  • Sklapanje (Fold): Manje poznat odgovor, fold mehanizam uključuje kolaps ili pokoravanje, često viđen u situacijama gde ni borba, bekstvo, ni zamrzavanje nisu održive opcije. Može biti način da se minimizira šteta tako što se pokazujemo kao nepretnja ili da čuvamo energiju dok se situacija ne izmeni- ponekad zaglavimo u ovom rezimu rada (fold/sklapanje) i to je Depresija. Inace od depresije pate i druge zivotinjske vrste- npr pri istrazivanju efikasnosti lekova protiv depresije koristi se odredjena vrsta miseva koji relativno lako padaju u depresiju- istrazivaci ubace miša u okruglu posudu s vodom (iz koje ne moze da iskoci) i onda miš pliva unaokolo trazeci izlaz dok u jednom momentu svati da je uzalud i onda jednostavno odustane i samo nastavi da pluta (u nadi da ce se situacija nekako izmeniti). Istrazivaci mere vreme i po tome mere koliko su antidepresanti efikasni.

    Takodje Jonathan Downar je u svom istrazivanju tačno utvrdio u kojem delu mozga je problem, tj odredjeni dio mozga tj neuronski putevi omogućavaju komunikaciju između različitih delova našeg mozga su preaktivni i onda elektronskom stimuilacijom je nasao nacin da se problem reši, problem je sto je to jos dosta novo i jako malo ljudi ima pristup takvoj vrsti tretmana- medjutim KBT na neki nacin radi istu stvar samo na drugaciji nacin tj pokusavamo da manje koristimo delove mozga koji su problematicni i preaktivni i pokusavamo da stimulisemo drugi deo i "ojacamo ga" i na taj nacin resimo problem, uz preduslov da nema nekih drugih problema ili faktora koji mogu ponovo prouzrokovati probleme postoji odlicna sansa za uspeh.
    Video sam neka istrazivanja i KBT i pisanje dnevnika i odlazak kod psihijatra ima otprilike slican postotak uspeha jer zapravo kljuc uopste nije u samoj terapiji vec da preusmerimo neuronske puteve. Jer zapravo je najveci problem kod depresije konstantno tuzno razmisljanje i premetanje koje je kao zacarani krug u kojem sto se vise neko vrti to je gore i teze se iz njega izvuci.
 
Poslednja izmena:
ovo je izvuceno iz rada i istrazivanja Jonathan Downar-a.

Postoje 4 mehanizma koja se aktiviraju u slucaju stvarne ili percipirane opasnosti. Ovi odgovori su deo naše evolucione biologije, dizajnirani da nam pomognu da preživimo suočeni sa pretnjama. Svaki ima svoj set fizioloških promena kako bi pripremio telo za različite akcije.
  • Borba (Fight): Ovaj odgovor priprema telo da se suoči sa pretnjom direktno. Adrenalin se povećava, srce ubrzano kuca, a mišići se pripremaju za akciju. To je način na koji telo reaguje agresivno na opasnost.
  • Bekstvo (Flight): Ovaj mehanizam priprema telo da pobegne od pretnje. Krv teče prema ključnim mišićima, a telo se sprema za brzo kretanje kako bi izbeglo opasnost.
  • Zamrzavanje (Freeze): Ponekad je najbolji odgovor postati nepomičan. U freeze odgovoru, telo može postati nepokretno, čineći vas manje uočljivim za predatora ili omogućavajući da situaciju procenite smirenije.
  • Sklapanje (Fold): Manje poznat odgovor, fold mehanizam uključuje kolaps ili pokoravanje, često viđen u situacijama gde ni borba, bekstvo, ni zamrzavanje nisu održive opcije. Može biti način da se minimizira šteta tako što se pokazujemo kao nepretnja ili da čuvamo energiju dok se situacija ne izmeni- ponekad zaglavimo u ovom rezimu rada (fold/sklapanje) i to je Depresija. Inace od depresije pate i druge zivotinjske vrste- npr pri istrazivanju efikasnosti lekova protiv depresije koristi se odredjena vrsta miseva koji relativno lako padaju u depresiju- istrazivaci ubace miša u okruglu posudu s vodom (iz koje ne moze da iskoci) i onda miš pliva unaokolo trazeci izlaz dok u jednom momentu svati da je uzalud i onda jednostavno odustane i samo nastavi da pluta (u nadi da ce se situacija nekako izmeniti). Istrazivaci mere vreme i po tome mere koliko su antidepresanti efikasni.

    Takodje Jonathan Downar je u svom istrazivanju tačno utvrdio u kojem delu mozga je problem, tj odredjeni dio mozga tj neuronski putevi omogućavaju komunikaciju između različitih delova našeg mozga su preaktivni i onda elektronskom stimuilacijom je nasao nacin da se problem reši, problem je sto je to jos dosta novo i jako malo ljudi ima pristup takvoj vrsti tretmana- medjutim KBT na neki nacin radi istu stvar samo na drugaciji nacin tj pokusavamo da manje koristimo delove mozga koji su problematicni i preaktivni i pokusavamo da stimulisemo drugi deo i "ojacamo ga" i na taj nacin resimo problem, uz preduslov da nema nekih drugih problema ili faktora koji mogu ponovo prouzrokovati probleme postoji odlicna sansa za uspeh.
    Video sam neka istrazivanja i KBT i pisanje dnevnika i odlazak kod psihijatra ima otprilike slican postotak uspeha jer zapravo kljuc uopste nije u samoj terapiji vec da preusmerimo neuronske puteve. Jer zapravo je najveci problem kod depresije konstantno tuzno razmisljanje i premetanje koje je kao zacarani krug u kojem sto se vise neko vrti to je gore i teze se iz njega izvuci.
Hvala puno,da, suština! Živ i zdrav bio 🩵
 
Koji antidepresiv da predložim doktorici, isprobala 7 vrsta, prozak me previše diže pa sam non stop u paničnim napadima, a od 2 Velafaxa od 75 mg zaspim, smanje mi dosta anksioznost a da li zaspim od njih ili od depresije što kaže dr, nisam više ni ja pametna.

na dnevnoj bolnici od GAP mix umjerena depresija me iščupalo 4 Velafaxa, 3x1/2 klonazepama, 0,5 mg zalaste i 1 eglonyl od 50 mg.

Sad mi je više depresija i ne znam da li bi vrijedilo 4 velafaxa i Zalasta i Eglonyl koje tablete me baš uspavljuju a radim.

Imate li kakav prijedlog? (zaspim i od monotonog posla, dosade-iako imam hobije, sve mi besmisleno, radim i sa psihologinjom strahove i logoterapiju-smisao života ) baš mi grozan recidiv .

Ideja ?
 
Koji antidepresiv da predložim doktorici, isprobala 7 vrsta, prozak me previše diže pa sam non stop u paničnim napadima, a od 2 Velafaxa od 75 mg zaspim, smanje mi dosta anksioznost a da li zaspim od njih ili od depresije što kaže dr, nisam više ni ja pametna.

na dnevnoj bolnici od GAP mix umjerena depresija me iščupalo 4 Velafaxa, 3x1/2 klonazepama, 0,5 mg zalaste i 1 eglonyl od 50 mg.

Sad mi je više depresija i ne znam da li bi vrijedilo 4 velafaxa i Zalasta i Eglonyl koje tablete me baš uspavljuju a radim.

Imate li kakav prijedlog? (zaspim i od monotonog posla, dosade-iako imam hobije, sve mi besmisleno, radim i sa psihologinjom strahove i logoterapiju-smisao života ) baš mi grozan recidiv .

Ideja ?

Ne možemo da ti dajemo ideje za nove antidepresive, ansiolitike, antipsihotike, sedative...

Niko od nas nije psihijatar.

Ovde možemo samo da podelimo lična iskustva.

Ukoliko ti se depresija vratila, tj pogoršala traži hitnu kontrolu kod svog psihijatra. I dozvoli njemu da sam odredi novu terapiju. Sadašnja terapija se smanjuje, po dogovoru sa psihijatrom ( ukoliko ti više ne odgovara).
 
Pogledajte prilog 1566400Depresija je bolest savremenog društva.

" Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2017. godine, u Srbiji od depresije pati 419.302 ljudi, odnosno oko 5 odsto ukupne populacije. Iako je reč o bolesti koja se u većini slučajeva uspešno leči, depresija u svetu godišnje uzme 800.000 života. To znači da svakih 40 sekundi jedna osoba izvrši samoubistvo. "

Nastavak na https://www.slobodnaevropa.org/a/pet-odsto-stanovnistva-srbije-u-depresiji/29764316.html

Depresija je ozbiljna bolest čiji su simptomi: tuga, bezvoljnost, osećanje krivice, nedostatak samopouzdanja, razočarenja, usamljenosti, osećaj niže vrednosti, poremećaj pažnje i koncentracije, razmišljanje o samoubistvu..

Depresija se deli na blagu, umerenu i tešku. Leči se medikamentima i psihoterapijom.

Depresija može da se pobedi ukoliko lečenje počne na vreme.

U suprotnom slučaju, depresija postaje hronična i leči se godinama.

Da li ste se nekada osećali tužno i bezvoljno duže od dve nedelje?

Da li poznajete osobe koje imaju depresiju i kakav je vaš odnos prema njima?

Будеш маштовит и даш детету тако занимљиво име. Она аутоматски има велике шансе за успех у било ком такмичењу.
 
Nije potrebno pobjedu izvojevati nad stanjem Depresije dovoljno je potražiti na vrijeme stručnu pomoć, usvojiti alate i tehnike koje postoje za olakšanje simptoma. Jer naša Psiha (Duša) ne pati u stanju Depresije nego se oslobađa od nagomilani pritisaka koje je akumulirala kroz različite inkarnacije manifestacija stanja Depresije je najčešće znak da naša duša ubrzava proces čišćenja i da nas poslije smrti čeka Ekvilibrijum.
 

Back
Top