Da li je hrvatsku naciju stvorila Rimokatolicka crkva?

e vidiš o tim vlasima je bilo reči. to su naši preci i pojavljuju se u istoriji.sloveno govoreći.
termin vlah je tamo izašao iz upotrebe. ali ne sasvim. i dan danas će neki primorac nazvati brdjanina vlahom.


nisu. pojam vlah i pojam rumun nisu isto. pojam vlah je imao šire značenje i nije bio vezan samo za romanogovoreće stanovništvo.
pojam rumun je nacionalni.
a pojam vlah ne treba koristiti za nacionalnui identifikaciju. on označava seljaka koji se intezivno bavi stočarstvom. upotreba reči vlah za nacionalnu identifikaciju odredjene grupe lljudi je loš izbor. to je kao da kažeš stočar ili brdjanin. anacionalna odrednica.

Види, треба да разликујеш појам Влах који се осноси на сточарски слој у средњевековној Србији од појма Влах који означава припаднике једног народа, потомака романизованих староседелаца Балкана. Дакле, имаш Власи-сточарски слој и имаш Влахе народ.

О народу ја говорим. Термин Влах је германског порекла и користи се за романизоване становнике Балкана. Сами Власи, на својим језицима, за себе користе имена која су обично варијација речи Романус. Дакле, то је термин којим су други, неромански народи, означавали овај народ потомака романизованих староседелаца Балкана. Главне групе Влаха су Дако-Романи (Румуни, Молдавци, Власи Србије), Цинцари, Мегленски Власи и Истарски Власи. У етнографском смислу, Власи су потомци романизованих балканских староседелаца (Илира, Трачана, Дачана) и римских колониста, који су се, током времена, мешали и са Јужним Словенима.

Ја сам овде говорио о нашим Власима (у Источној Србији), који су ентички, у погледу језика, па и обичаја, културе, мутике, доста слични Румунима, што је и логично, пошто припадају истој грани Влаха. Е сад, то не значи да су Власи Србије Румуни, нису, јер они нису учествовали у креирању румунске нације и државе те никада нису прихватили тај назив Румун за себе. Они себе називају или Власима или Србима, пошто се већина њих изједначила са државом Србијом и српском нацијом, наши Власи су део наше нације и то се, ако будемо били мудри, неће променити. Власи и овде и у Србији су се пуно мешали са Словенима, Србима, те има доста словенских/српских топонима и у Румунији, као и многа румунска имена су словенског порекла (Драган, Влад, Николаи, итд) и много словенских речи у румунском и влашком језику.

Ето, то је оно што сам ја хтео да кажем.
 
Да ли је стварно истина да је Башчанска плоча фалсификат? Има ли за то неких доказа?

Inače, ono po čemu se iz aviona vidi da je baška ploča falsifikat, najverovatnije devetnaestovekovni, jeste činjenica da se na baškoj ploči sedam puta javljaju dvostruki, odnosno drugačiji znakovi za iste glasove (A, E, O, T, U, V i poluglas). Josip Hamm se tom nevoljom bavio pa je u zaključku napisao da se ti znakovi verovatno različito izgovaraju, ali nije znao kako. Naravno da jedan pisar, u jednom jedinstvenom tekstu ne bi za iste glasove koristio različita slova. Uzrok ove pojave je pabirčenje gotovih glagoljičkih reči iz različitih izvora, odnosno naručiočevo nedovoljno poznavanje glagoljice koje je urodilo izostankom unifikacije sedam slova u nacrtu baške ploče. Otprilike, kao kada bismo klesaru dali da u reljefu iskleše sadržaj ovakvog ili sličnog papira:

Lat4oBC.jpg




* * *​

YUAtfBN.jpg

Lujo Margetić (1920-2010)
hrvatski povjesničar i akademik

„Ali, s druge strane, ako je ploča nastala najednom, treba objasniti kako se u drugom dijelu ploče postupno pojavljuje sve vise slova koja ne nalazimo u prvom dijelu. Štefanić se 1955 god. zadovoljio time što je napomenuo da „u BP strana slova „I”, „O”, „M”, „N”, „T” dolaze pored glagoljskih slova”. Ali, on nije pokušao objasniti razlog neobičnoj postupnosti pojavljivanja. Mislim da pitanje zaslužuje da ga se ponovno otvori. Naime, ne može, a da ne izazove čuđenje da se od devetog redka dalje pojavljuje izmjenično poraba starih i novih oblika.” (L. Margetić, O Baščanskoj ploči, str. 46-50, Krk, 1997)

dt4LeJM.jpg


* * *
1ae6e23fa59ca532f79ae1d34b796de8_medium.jpg

"Nada Klaić je dokazala da su sve hrvatske darovnice lažirane, pa je valjda i Baščanska ploča falsifikat." (Boris Beck – Nacional.hr)

Može biti da je taj Sakcinski baš mnogo naručivao kod svog kamenosresca. Čovek mora da je pune ruke posla imao. Podsetimo se da Sakcinski (Bassani de Sacchi) stoji i iza "otkrića" Baške ploče. Tamo je postojeća ploča sa gornjim ornamentom uzeta, prebrisan je sadržaj ispod ornamenta i uklesana poznata recitacija sa šatro en passant pomenom "Zvonimir kralj hrvatski".

bascanskaploca.jpg

u105nma.jpg

Sakcinski u akciji

Prof. dr. Vežić je po elementima arhitekture zaključio da je Crkva sv. Lucije građena u stilu kasne romanike. Budući da se takav stil na Krku javlja relativno kasno, oko 1300. godine, a za to je najbolji primjer Crkva sv. Kvirina, posve je očigledno da je datacija Crkve sv. Lucije u 1300. godinu potpuno realna. Teze prof. dr. Vežića, vezane uz Bašćansku ploču, djeluju krajnje uvjerljivo, a nitko nije pronašao elemente koji bi osporili njegovu tezu. Bašćanska ploča može se podijeliti u dva dijela. U gornjem dijelu se nalazi plitki vegetabilni reljef, koji nosi stilsko-morfološke karakteristike romanike na prijelazu 11. u 12. stoljeće. Ispod tog prikaza dobro je poznat tekst na glagoljici, ali on nije iz istog razdoblja kao gornji reljef. Na Bašćanskoj se ploči jasno vidi da je glagoljični tekst na nešto nižoj razini od reljefa. Zaključuje se da se na tom mjestu također nalazio neki reljef, ali je on izbrisan i na njegovo je mjesto uklesan tekst na glagoljici.
(Goran Jovetić, Vjesnik, 26. 9. 2000. i prof. dr. Pavuša Vežić »Crkva sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku«.)





Otprilike ovako je izgledala pre nego što je donji deo šlajfericom prebrisan:

UIuoVqU.jpg


Moguće poreklo tzv. baščanske ploče iz 19. stoleća

Kao materijalna osnova spomenika poslužio je kameni plutej, nalik do danas očuvanom pluteju iz Vrlike, a koji je pripremljen za klesanje teksta tako što je donjih 85% originalno ornamentirane površine mehanički prebrisano i izglačano.

Kao osnovni predložak za tekst poslužila su dva postojeća, nezavisna dokumenta, pisana na papiru ili pergamentu, dok su subjekti koji postoje u kamenom natpisu preuzeti ili iz daljnjih postojećih dokumenata (svjedoci: Desmira, župan Krbave, Mratin u Lici, Prbineža, poslanik u Vinodolu, Jakov na otoku; knez Kosmat, Mikula u Otočcu) ili su naprosto dodati (Zvonimir, kralj hrvatski), u čemu i leži stvarni motiv devetnaestovekovne fabrikacije lažnog istorijskog artefakta. Nakon izrade tzv. baščanske ploče od strane I. K. Sakcinskog u 19. stoleću, predlošci koji su poslužili za njenu izradu su uklonjeni, najverovatnije fizički uništeni.

U osnovi inspiracije ili neposrednog povoda za akciju fabrikacije tzv. baščanske ploče, moguće je da stoji niz srpskih povelja, koje su svetlo stručne i šire javnosti ugledale neposredno pre "otkrića" baščanske ploče, a kakva je, na primer, darovnica Stefana Uroša iz 1305. kojom "Stefan Uroš kralj srbski i pomorski" daruje neka mesta crkvi i manastiru sv. Marije Rotačke.

Jedan od dokaza pabirčenja delova teksta na ploči jeste činjenica da se na tzv. baščanskoj ploči sedam puta javljaju dvostruki, odnosno drugačiji znakovi za iste glasove (A, E, O, T, U, V i poluglas). Josip Hamm se tom nevoljom bavio pa je u zaključku napisao da se ti znakovi verovatno različito izgovaraju, ali nije znao kako. Naravno da jedan pisar, u jednom jedinstvenom tekstu ne bi za iste glasove koristio različita slova. Uzrok ove pojave je pabirčenje gotovih glagoljičkih reči iz različitih izvora, odnosno naručiočevo nedovoljno poznavanje glagoljice koje je urodilo izostankom unifikacije sedam slova u nacrtu tzv. baščanske ploče.

Na kraju, nakon njene objave pa sve do danas, donekle licemerno, ali ne paradoksalno već sasvim indikativno, suštinski značaj tzv. baščanske ploče tumači se kroz prizmu njene jezičko-spomeničke vrednosti, tumači se dokazom "900-godišnje pismenosti u Hrvata", često stavljajući u neki dalji plan ili sasvim prećutkujući ono osnovno i sasvim očigledno ostavljajući ga drugima pod nosom, kao što počinilac zločina skriva svoj motiv jer upravo motiv potvrđuje zločin, a to je da je tzv. baščanska ploča jedini originalni pisani dokaz postojanja hrvatske države i njenog vladara kralja Zvonimira. U tome je suština tog devetnaestovekovnog falsifikata koji svuda po sebi ima otiske Sakcinskijevih prstiju.
 
kad se razmatraju pravopisne nedoslednosti Baščanske ploče, treba obratiti pozornost i na sledeće - ni Svinimir ni njegovi prethodnici nisu imali glagoljašku kancelariju. sve povelje hrvatskih ''narodnih'' vladara pisane su isključivo na latinskom, što znači da je i tekst Svinimirove ''darovnice'' koja se možda nalazi u osnovi glagoljičkog natpisa mogao biti samo latinski. tim pre čudi kakvom je to vratolomnom transliteracijom latinično Suinimir prešlo u Zъvъnim(i)rъ?!

sporna je i sama ta izvorna (latinska) ''darovnica'', jer se Krk nije nalazio u okviru Svinimirove Hrvatske- što bi značilo da je ona ''ledina'' koju kralj navodno poklanja Sv. Luciji mogla biti samo na kopnu, a sudeći po kontekstu kamenog natpisa nalazila se tik uz manastir. (zanimljivo je da pored navođenja imena darodavca i brojnih svedoka, nema nikakvog bližeg opisa same parcele, nego stoji neodređeno ''ledina''.. kao da sama ''ledina'' nije ni bila razlog da se tekst ukleše u kamen )

sve to ukazuje da je Baščanska ploča falsifikat. postavlja se samo pitanje iz kog vremena.


U članku Ranka Starca ''Osnovni rezultati (arheoloških) istraživanja Opatije Sv. Lucije'' (str. 89-104) prezentiraju nam se rezultati arheoloških iskapanja (1995-1999) ostataka benediktinskog samostana Sv. Lucije i obližnjeg groblja. Od objekata identificirani su: kasnoantički kompleks seoske vile, ranokršćanska crkva (oko VI. st.), a u IX. i X. st. oko ostataka te crkve ''pokapali su svoje umrle tek krstijanizirani Hrvati'', a u XI. dolazi do djelomične obnove tog crkvenog objekta, ''a među ostatke zgrada vile novodoseljeni monasi - glagoljaši uređuju skromne opatijske ćelije. Početkom 12. stoljeća u novim političkim prilikama ovaj samostan prima regule Sv. Benedikta, da bi ubrzo uslijedila potpuna rekonstrukcija crkve, kojoj je zadržano staro ranokršćansko svetište. Tijekom 14. stoljeća zbog trošnosti obnavljaju se samostanske zgrade, a crkvi uklanja pročelje te gradi zvonik, radikalno rekonstruirana oblika u 19. stoljeću''.
900 godina Bašćanske ploče (1100.-2000.) radovi sa znanstvenog skupa

дакле, Св. Луција је постала самостаном тек почетком 12. стољећа, кад је ранокршћанска црква дјеломично обновљена.
(неких пола вијека послије краља Звонимира ''Дародавца'' :lol:)



Mlađa Bašćanska ploča


Na tom tragu, vodeći se isključivo dosljednom znanstvenom metodologijom i opsežnim istraživanjima, Vežić je prije dvije godine na Danima Cvita Fiskovića pobudio zanimanje kolega dokazujući da je naš najstariji spomenik nacionalne pismenosti, Bašćanska ploča, dva stoljeća mlađi nego što se dotad držalo. Odnosno da ne potječe s kraja 11. stoljeća ili početka 12. već da je nastao krajem 13. ili početkom 14. stoljeća. Vežić je do tih spoznaja došao analizom arhitekture Crkve sv. Lucije u Jurandvoru u Bašćanskoj dragi na otoku Krku u kojoj se Ploča nekada nalazila kao plutej u ogradi svetišta.
- Analizom načina građenja i arhitektonskih elemenata, nedvojbno ukazujem da je Crkva sv. Lucije u Jurandvoru mlađa za 200 godina, s konca 13. vjerojatnije početka 14. st. na što ukazuju i neki arhivski podaci. Drugo što je važno prije mene je nepobitno ustvrdio akademik Branko Fučić: da je pregrada kora građena istovremeno kad i sama crkva. Sastavni dio pregrade je i Bašćanska ploča. Ona je kao izvorni plutej znatno starija i pripadala je nekoj starijoj ranoromaničkoj crkvi, na što upućuje i florealni motiv u gornjem dijelu ploče, a u Crkvi sv. Lucije je preupotrebljena. Postavlja se pitanje je li tada nastao napis Bašćanske ploče ili je on postojao i ranije? Po mome mišljenju natpis je nastao u vremenu pregrade kora, dakle iz vremena podizanja Crkve. Tragovi preklesavanja ukazuju na tu mogućnost. Tekst na Ploči ispisan glagoljicom prepisan je na plutej u trenutku kad se gradi nova crkva, najvjerojatnije iz nekog starijeg crkvenog kartulara ili sličnog crkvenog dokumenta kojeg je posjedovao benediktinski samostan, mišljenja je Vežić. U tome je suglasna i profesorica Nada Klaić kada govori da nije riječ o zavjetnom karakteru teksta već pravnoj ispravi koja je u nekom trenutku potrebna redovnicima da je uklesaju u pregradu kora kao svjedočenje o pravima koja su stekli u vrijeme kralja Zvonimira.
- Sam raspored teksta na ploči koja je u 14. stoljeću bila ugrađena u zid crkve ukazuje da je to doista bilo tada. Jer – pojašnjava Vežić - margina s lijeve strane s koje je ploča bila ugrađena u zid je znatno šira nego margina s desne strane gdje ploča nije bila ugrađena u zid. Ta neobičnost centriranja teksta, da je margina s jedne strane 10 cm a sa svih drugih 4 cm, za mene je dodatno važno svjedočanstvo da je tekst uklesan u vremenu gradnje same Crkve.

Reakcija Luje Margetića

Na ove Vežićeve navode "reagirao" je akademik Lujo Margetić prošle godine u časopisu Rijeka. On prihvaća analizu arihitekture crkve i njenu pomaknutu dataciju, ali ističe da nema dokaza za tvrdnju da je Ploča izvorno bila plutej neke starije crkve. Po njemu se Bašćanska ploča izvorno nalazila na pročelju crkvice, iznad ulaza, gdje je zajedno s četiri reljefa evanđelista činila privlačnu ikonografsku kompoziciju.
- Ono što akademik Margetić u svojim domišljanjima pokušava dokazati čini se da nije vjerodostojno. Jer, Bašćanska ploča svojom veličinom i oblikom, kao i arhitektonskim i likovnim elementima, jasno ukazuje da je bila plutej ograde svetišta, odnosno pregrade kora. Meni se čini da je to neupitno. Što će, pak, na sve to reći jezikoslovci i mene jako zanima. Naime, kao povjesničar umjetnosti i povjesničar arhitekture, paleografima glagoljice mogu samo ponuditi neko rješenje za njihove nove analize – zaključuje Vežić.
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020522/forum03.asp

дакле, и проф. др Павуша Вежић је сагласан да се овде ради о каснијем фалсификату, само што га он датира у 14. век.

а сад питање за милијун долара:
коме је краљ Свинимир (Званимир?Звонимир??) даривао ''ледину'' кад у његово време није ни било самостана Св. Луције :lol:
измишљени су дакле и опат Држиха и опат Добровит.. као и сам краљ дародавац - Званимир, тј. Звонимир ::rotf:

- - - - - - - - - -


други (доњи) део натписа са Башчанске плоче:

Аз опат Добровит з'дах црекв сију и својеју братију с деветију в дни кнеза Космата обладајућаго всу Краину:
И беше в та дни Микула в Оточци с светју Луцију в једино.
(Ја опат Добровит зидах ову цркву са своје деветеро браће у дане кнеза Космата који је владао целом Крајином.
И у те дане био је (самостан) св. Микуле у Оточцу са светом Луцијом у заједници.)


из овог би се дало закључити да је црква Св. Луције зидана у време кад су њени глагољашки монаси били у редовничкој заједници са самостаном Св. Николе код Оточца у Гацкој (дубоко на копну). судећи по археолошким истраживањима и анализи архитектонских особености Св. Луције - црква је (на остацима ранохришћанске богомоље) обновљена тек у 14. веку, од кад потичу и манастирске зграде. но, ни Оточац се не помиње у историјским изворима пре почетка 14. века (кад је зидана и Св. Луција), нити је тамо било глагољаша пре тог времена. сама жупа Гацка је од 13. столећа била у рукама крчких кнезова Франкопана, који и јесу заслужни што се глагољичка писменост са Кварнера проширила међу Хрвате на копну- најпре на приобално подручје сењске бискупије, а онда и даље у унутрашњост. (о томе сам већ писао раније на другој теми:

изгледа да се глагољица с Кварнерских острва проширила на копно упоредо са ширењем моћи крчких Франкопана- најпре на суседно сењско приморје- 1248. године сењски бискуп Филип добија писмено допуштење папе Иноћентија IV за богослужење на народном језику у сењској катедрали и свим подручјима његове бискупије (основана око 1150.) где постоји тај обичај. (исто допуштење дато је 1252. бенедиктинцима самостана Св. Николе поред Омишља на Крку). та дозвола је била важан преседан који је утицао на ширење глагољице на копну, јер су сењској бискупији припадали Гацка, Лика и Винодол (а одатле и на суседну Крбаву). иначе, 1271. град Сењ је изабрао кнеза Вида Франкопана за свог ''потестата и ректора'' с правом наслеђа, што је потврдио и мађарски краљ па је Сењ остао у поседу Франкопана све до 1469. год. од тог времена можемо пратити настанак глагољичких скрипторијума у Лици и Крбави, где ће у 14. и 15. веку настати многи значајни рукописи.)

према томе, Башчанска плоча никако се не може датирати пре 14. века, јер пре тог времена није било ни самостана Св. Луције код Башке ни Св. Николе код Оточца ни самог Оточца ни бенедиктинских глагољаша у Гацкој (који би са оним на Крку били у некаквој заједници). међутим, у 14. веку имамо правописни стандард који не познаје ''недоследности'' којим Башчанска плоча обилује. ниједан писмен монах са Крка не би у 14. веку правио онакве правописне вратоломије. проблем је што филолози већ 150 година Башчанској плочи приступају као изворном књижевном споменику и узалуд лупају главу покушавајући некако дати одговор на правописне недоумице и пронаћи узрок њеним бројним ''недоследностима''.. а решење је врло једноставно - Башчанска плоча је фалсификат - и то лош фалсификат.
 

Башчанска плоча 2. део - Јурандворски уломци

Bašćanski ili Jurandvorski ulomci pronađeni su gdje i Bašćanska ploča, u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Riječ je o tri kamena fragmenta s glagoljskim zapisom iz istog vremena, s prijelaza 11. u 12. stoljeće. Budući da je Bašćanska ploča služila u crkvici kao lijeva okomita pregradna ploha (septum) između svetišta i prostora za puk, Jurandvorski ulomci su najvjerojatnije ostatci uništene desne pregradne plohe, na kojoj se nastavljao tekst Bašćanske ploče. To znači da su oni zapravo – druga Bašćanska ploča. Dva se kamena ulomka nalaze u zagrebačkom Povijesnom muzeju, dok je treći nestao 1879. Sačuvan je precrt nestalog ulomka, učinjen 1864., na kojem je uklesan dio hrvatskog imena. Svojom lako pretpostavljivom važnošću za hrvatsku kulturnu povijest, a podjednako toliko svojim zagonetnim sadržajem i zagonetnim nestankom, ulomci ne prestaju poticati radoznalost kulturne javnosti.
http://www.kvarner.hr/kultura/glagoljica.html

Na desnoj ploči oltarne pregrade također je postojao glagoljski natpis. Od te tzv. druge Bašćanske ploče pronađena su samo četiri mala fragmenta koji se nazivaju Jurandvorski ulomci. Pronađeni su u opločenju poda na lijevoj (sjevernoj) strani svetišta.

Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).

Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864.
zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63],
on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena
...VATSK...

fucic_2ulomak_vatsk63.jpg


fucic_2ulomak_vatsk63p.jpg


... V A T S K ...


Fotografija Jurandvorskog I. odlomka koju je napravio J. Brunšmid najkasnije 1914.
Prema [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 65], I. Jurandvorski odlomak mogao je pripadati
kao lijevi gornji ugao drugoj Bašćanskoj ploči, tj. desnom pluteju.

fucic_1ulomak_zvonim62.JPG


U tom odlomku vidimo ime U ZV'ONIM... , a to je bez sumnje dio imena kralja Zvonimira, 11. st.
Tu vidimo tzv. granati M, spojenicu ZV, te poluglas ' u obliku lijevog ključa. Ovo je fotografija iz najkasnije 1914.

fucic_1ulomak_zvonim62p.jpg


..U - Z V ' O N I M ..

Stanje Jurandvorskog II. odlomka iz oko 1980. izgleda ovako, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 62]:

fucic_1ulomak_zvonim62b.jpg


http://www.croatianhistory.net/etf/basska.html

____________________

краснога ли чуда! од три уломка (пронађена фрагмента некадашње ''Башчанске поче бр. 2''), сачувани су управо- један на коме пише ''(ХР)ВАТСК(И)'' (који је убрзо после открића нестао) и други на коме пише ''ЗВОНИМ(ИР)'' :D

али кад упоредимо натписе са Башчанске плоче бр. 1 (левог плутеја) и оне са ''Башчанске плоче бр. 2'' (претпостављеног десног плутеја)- видимо да су кључне речи (Звонимир и Хрватски) исписане на различите начине (употребљена су различита слова):

zkh.jpg

zvonimir_kralj_hrvatski800.jpg


ZЪVЪNIM ... HRЪVATЪSKЪÏ

док на уломцима пише ZVЪONIM[IRЪ] ... [HRЪ]VATSK[ЪÏ]

чак и да претпоставимо да се делови речи који недостају сасвим поклапају на обе плоче, и они који су преостали указују на необичне недоследности - у уломку су З и В спојени, а између њих недостаје полуглас Ъ, док је остатак недовољно читак да би се недвосмислено закључило да ли је у питању ONI или ЪNI (као на плочи бр. 1).
још је већа загонетка натпис са (у међувремену несталог) уломка II, где пише [HRЪ]VATSK[ЪÏ] - ту између Т и С недостаје полуглас Ъ, док је употребљено глагољичко ''аз'', другачије од троугластог
aaa.jpg
из речи HRЪVATЪSKЪÏ са плоче бр. 1. то не би било толико чудно да хрватски филолози различита слова за исти глас не оправдавају њиховим различитим изговором (мада ни сами не знају каквим).. проблем је кад се различит изговор односи на једну исту реч - Хрватски :lol:
 
Није.

Хрватску нацију је изнедрио модерни тренд изградње нација као стожера, арматуре и лепка који треба да држи државу на плећима.
Католичка црква се ту само изузетно вешто шлепа да ућари штогод, док може.
Не иду они у цркву, недељом, због верског заноса, него због показног, и себи и другима, хрватства.

Па склепане су и америчка, италијанска, шпанска, белгијска, грчка, турска, албанска, македонска .....и остале нације, и то много смешније од хрватске.

Царлин15 о томе шамара на другој теми, где сам додао коментар:

Грци и Турци су драстичан пример скорије изградње инклузивних нација, наравно на сопственим, бројчано малим, народним темељима, али са шароликим (не баш сопственим) зидовима.
Гркофони, слафофони, албанофони, кавказофони, курдофони, арапофони Турци и туркофони, влахофони, албанофони и славофони Грци су јако занимљиви.

Супротан драстичан пример ексклузивних нација су Црногорци, Бошњаци, Хрвати, па и Срби, који су изграђени на заједничком народном темељу.

Срби се се искључили из тог модерног тренда и изградњу српске нацију су заменили југословенством 1918, па су данас остали и без југословенства и без српског националног замаха.

Хрвати јесу склепани али се зато ми, Срби, растачемо (у националном погледу).
Док неком не смркне, другом не сване.
Свет је хидрауличан.

Кроасаније не љути се када за Хрвате, подругљиво, кажу да су склепана нација, јер то је истина, али је истина да су и друге сличне.
Нека ти је за утеху да сте у модерном тренду који траје од 1789.

Твоје речи:

Nacija je ionako oblik društvene nadgradnje,samim time umjetan a ne organski/iskonski.


А Срби су и даље, само народ који на жалост или на срећу, још није прихватио модерни тренд.

До када ће та мода да траје, и шта ће бити са модерним, вештачким, националним надградњама, и шта ће бити са хрватском нацијом и српским народом, не знам.
 
Poslednja izmena:
До када ће та мода да траје, и шта ће бити са модерним, вештачким, националним надградњама, и шта ће бити са хрватском нацијом и српским народом, не знам.
Nestaće sve nacije koje nemaju veliki natalitet, znači sve evropske nacije, u ovom suludom projektu. Za pedesetak godina dobiće se ono čemu teže - ujedinjenu Evropu bez granica.
A to što će ta Evropa izgledati poput predgradja Nju Delhija, to nema veze.
 
Nestaće sve nacije koje nemaju veliki natalitet, znači sve evropske nacije, u ovom suludom projektu. Za pedesetak godina dobiće se ono čemu teže - ujedinjenu Evropu bez granica.
A to što će ta Evropa izgledati poput predgradja Nju Delhija, to nema veze.

Ako je cilj stvoriti nekakvu europsku državu kao što su SAD, ja neću imati ništa protiv da pod narodnost pišem Europljanin umjesto Hrvat. Ali naravno da i plaća i sve bude kao u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Danskoj...

Ovako ionako samo gledamo kako ćemo ratovati i što zamjerati jedni drugima...
 
Ako je cilj stvoriti nekakvu europsku državu kao što su SAD, ja neću imati ništa protiv da pod narodnost pišem Europljanin umjesto Hrvat. Ali naravno da i plaća i sve bude kao u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Danskoj...

Ovako ionako samo gledamo kako ćemo ratovati i što zamjerati jedni drugima...
eto dokaza da je hrvate stvorio vatikan koji nikad nije napuštao srebroljublje i idolopoklonstvo.

šta misliš da li možeš biti sretan a da imaš malo para, da rmbaš i da preuzmeš stvari u svoje ruke, da ne mrziš pravoslavce...
 
Ako je cilj stvoriti nekakvu europsku državu kao što su SAD, ja neću imati ništa protiv
Covece shvatas li da je USA osudjena na propast onog trenutka kad su belci postali manjina, kad su pali ispod 50%.

Ovakvo stanje je kao leukemija, sporo ali neumoljivo. Javna je tajna tamo da su crnci neproduktivni skloni kriminalu, nesto malo bolje za nijansu kotiraju se latinosi. Imam rodbinu koja zivi tamo i oni ovo isto kazu. Gradovi gde ima puno crnaca i latinosa nebezbedni su i belac ne sme da udje u njihove cetvrti. Droge i ubistava svuda. Sad je kazu trend da se belci sele u gradove i drzave gde ima vise belaca. Mislim, bilo bi realno da prosetas nocu ulicama Detroita pa das svoje misljenje.
 
eto dokaza da je hrvate stvorio vatikan koji nikad nije napuštao srebroljublje i idolopoklonstvo.

šta misliš da li možeš biti sretan a da imaš malo para, da rmbaš i da preuzmeš stvari u svoje ruke, da ne mrziš pravoslavce...

O čemu ti? Po čemu si ti izveo takav zaključak? Ja ne mrzim nikoga, otkud ti da ja nekoga mrzim? :think:

- - - - - - - - - -

Covece shvatas li da je USA osudjena na propast onog trenutka kad su belci postali manjina, kad su pali ispod 50%.

Ovakvo stanje je kao leukemija, sporo ali neumoljivo. Javna je tajna tamo da su crnci neproduktivni skloni kriminalu, nesto malo bolje za nijansu kotiraju se latinosi. Imam rodbinu koja zivi tamo i oni ovo isto kazu. Gradovi gde ima puno crnaca i latinosa nebezbedni su i belac ne sme da udje u njihove cetvrti. Droge i ubistava svuda. Sad je kazu trend da se belci sele u gradove i drzave gde ima vise belaca. Mislim, bilo bi realno da prosetas nocu ulicama Detroita pa das svoje misljenje.

Pa kakve ima veze USA sa nekakvom eventualnom budućom jedinstvenom Europom. Amerika je uvažala crnke u 18-19 stoljeću, ovo je sad 21. stoljeće... Nema sličnosti baš nikakve... Drukčije su ekonomske i političke prilike, sve je drukčije...
 
O čemu ti? Po čemu si ti izveo takav zaključak? Ja ne mrzim nikoga, otkud ti da ja nekoga mrzim? :think:
oprosti ako sam pogrešio. hajd napiši:

ja volim srbe.

- - - - - - - - - -

Pre bih rekao da je savremenu hrvatsku naciju osmislio i u delo sproveo Bec a da je Vatikan samo pomocna radna snaga u tome. Treba samo pratiti evoluciju pravastva od Starcevica do pocetka XX veka, odnosno, drugih 50 godina XIX veka. Od izrazito protivgermanskog i protivugarskog pokreta su dosli do germnofilske pozicije. .
na indoktrinaciji tamošnjih ljudi je radilo svećenstvo (fratri permanentno) a ne austrougarske ćate. fratri mrze popove i pravoslavce pa su svoju pogan preslikali na svoje vernike.

austrougarska je ( kao danas amerika i nemačka) samo uzelai ono što joj se nudilo na gotovo.
 
Poslednja izmena:
Napiši ti: ja volim Hrvate...

Ne mrzim nikoga, ali ne znači da moram nekoga voljeti. Volim svoj narod, svojku državu, svoj grad, svoju obitelj. To volim... Priznajem da su ni npr. Amerikanci i Nijemci draži nego neki drugi...
eto ga na.znači nisam pogrešio. ne voliš srbe. opterećen si.

da ih voliš napisao bi kao za nacionalne hrvate.i ne bi ti tako bilo mrsko.
 
:hahaha: Gluposti... Nisi ni ti napisao da ti voliš Hrvate. Znači mrziš ih... Opterećen si...

ja ne volim nacionalne ni srbe ni hrvate. meni jwe svaki nacionalizam mrzak. a ti "voliš" baš kako su te našiljili: "svoj narod i državu":
Volim svoj narod, svojku državu, svoj grad, svoju obitelj. To volim.
a to nije ljubav već papagajisanje. i da kažemo manje zlo. jer veće je što nisi kadar napisati: ja volim srbe. time pokazuješ da si opterećen.
ps. ljubav je korelacija izmedju onih koji se na neki način znaju. ne može se voleti onaj ko se ne pozna. lažna je takva ljubav.
 
- - -
na indoktrinaciji tamošnjih ljudi je radilo svećenstvo (fratri permanentno) a ne austrougarske ćate. fratri mrze popove i pravoslavce pa su svoju pogan preslikali na svoje vernike.

austrougarska je ( kao danas amerika i nemačka) samo uzelai ono što joj se nudilo na gotovo.

Apsolutno je tacno da je kler radio na indoktrinaciji ali je nalogodavac stvaranja hrvatske nacije Bec. Svaki kler radi protiv onih drugih popova, to je normalna pojava. Na takav nacin se ostvaruje politicka i ekonomska moc.

Dakle, austrougarske cate su dale zadatak katolickim popovima da eliminisu mrznju koja se skupila u Hrvata protiv Austrije i Madjarske i okrenu je iskljucivo prema Srbima, pravoslavcima, Slovenima... To je jedno kompleksno i viseslojno pitanje a ima vezu sa nastojanjem Beca da umanji uticaj panslavizma i ostalih ideja koje su pretile njihovoj politickoj moci.

Posledica ispiranja mozga se moze videti kod dobrog dela Hrvata koji na pominjanje pravosljavlja, istoka, Rusije, slovenstva... automatski osete mucninu u stomaku, dok na pominjanje zapada osecaju intenzivnu, skoro pa seksualnu draz. To sto radi katolicka crkva se ne moze nazvati drukcije do klerofasizmom. Nema to nista zajednickog sa Hristom i njegovim ucenjem, cak naprotiv.

- - - - - - - - - -

Priznajem da su ni npr. Amerikanci i Nijemci draži nego neki drugi...

instant potvrda onoga sto sam upravo napisao :hahaha:
 
Да вас волимо, не волимо, али тешко ћеш међу Србима наћи некога ко истински презире Хрвате.

Још теже, такве духовно осиромашење, морално опустошене и психички поремећене створове који би изумили нешто попут вашег србосека.
 
али тешко ћеш међу Србима наћи некога ко истински презире Хрвате.

Srpska nacionalna ideja nije zasnovana na mrznji i segregaciji, vec suprotno, na ujedinjenju bliskih naroda u jedan korpus.

To ne znaci da medju srbima nema onih koji bi se "Hrvatima napili krvi", ali to je vise kao cin neke osvete za neke nenaplacene racune, sto je recimo u proslom ratu prouzrokovalo suludo ubijanje hrvatskih civila. Ja licno ne znam nikoga ko bi u mirnodopskimi uslovima strastveno mrzeo Hrvate, osim sto se gnusaju nekih njihovih postupaka :)

- - - - - - - - - -

barem one što poznam, doduse u svakom narodu postoji odredeni postotak bolida s kojima se uopce ne moze komunicirati, ima lijepih primjeraka te sub-skupine ovdje.
Ima i u Hrvatskoj,da se ne lazemo.

pa svugde postoji zito i kukolj. Svaki narod na planeti je generalno dobar dok ne dodje pod kontrolu neke opake ideologije koja govori da je neko drugi manje dostojan zivota od njega samoga. Ideologije su zlo, ne narodi. Svi narodi su generalno dobri, kao mala deca :)
 

Back
Top