SLIKAR SVETLOSTI I VODE
Portret Klod Monea
Renoir
Ovaj francuski slikar je izuzetno prikazivao i manipulisao svetlošću i senkom i na revolucionaran način prikazivao različite teme:
vodene lokvanje, pejzaže i predele u različito doba dana, spokojne vrtove, japanske mostove i panorame Pariza,
po čemu je ostao upamćen kao jedan od najznačajnijih umetnika 19. veka, a naročito slikarskog pravca Impresionizma.
JOŠ KAO DEČAK POKAZIVAO JE IZUZETAN TALENAT
Monet je počeo da crta jos kao dečak, skicirajući portrete svojih nastavnika i komšija.
Već kao mladi tinejdžer pohađao je školu umetnosti .
Moneova majka je bila ta koja ga je ohrabrivala u njegovoj želji da se bavi umetnošću,
dok je njegov otac koji je posedovao prodavnicu namirnica, želeo da Monet nastavi porodičan posao.
Nakon smrti njegove majke 1857. godine, Monet je otišao da živi sa svojom tetkom
i suprotno očevim željama, studira slikarstvo.
POKUŠAO JE SAMOUBISTVO
U kasnim dvadesetim godinama, Monet je bio frustriran Akademijom i francuskim umetničkim establišmentom.
Mrzeo je stvaranje formalnih umetničkih dela, kopiranje starih, tradicionalnih slika iz Luvra i predstavljanje drevnih grčkih i rimskih mitova
. Iako je pokušao da svoje slike izlaže na zvaničnim Salonima Akademije, njegova dela bila su skoro uvek odbacivana.
Depresivan i u konstantnoj borbi oko finansija, Monet je skočio sa mosta 1868. godine u reku.
Preživio je svoj pokušaj samoubistva i pad u Senu i nakon toga odlučio da se udruži sa drugim umetnicima
koji su se takođe osećali frustriranim zbog ograničenja Akademije, u borbi protiv istih, što će rezultirati razvojem Impresionizma.
NA INDIREKTAN NAČIN UTICAO JE NA IMENOVANJE SLIKARSKOG PRAVCA IMPRESIONIZMA
Monet je stvorio zajednicu sa drugim umetnicima, grupu koja je uključivala
Renoira, Camille Pissarro, Edgar Degas i Paul Cezanne.
Grupa, koja se zvala Anonimno društvo slikara, vajara, štampača i sl.,
Organizovala je svoju prvu izložbu 1874. godine.
Izložba je obuhvatila izuzetne umetničke radove sa svetlim, živopisnim bojama i labavim, naizgled spontanim potezima četkice.
Posebnu pažnju dobilo je Monet-ovo delo “Rađanje sunca- Impresija sunca”, po kome će kasnije nastati naziv ovog umetničkog pravca-Impresionizam.
IZUZETNA INSPIRACIJA BILA MU JE NJEGOVA PRVA ŽENA
Delo na kome je prvi put prikazana njegova supruga Camille Doncieux jeste “Žena u zelenoj haljini” koju je oslikao 1866. godine,
A zatimsu usledile "Žene u vrtu","Na obali Sene " i druge...
Takođe Monet je oslikao svoju suprugu nakon njene smrti u postelji.
Camille je patila od tuberkuloze, a zatim i od karcinoma materice od čega je umrla u 32. godini života.
Ovo Moneovo delo se smatra jednim od najintenzivnijih i najosjećajnih predstava umrlih.
Koliko je Mone voleo svoju prvu suprugu može se videti i u činjenici da je njegova druga žena Alice Hoschedé
ljubomorno uništila sva Camille- ina pisma i fotografije nakon što se udala za Monet-a.
Žena u zelenoj haljini