Okupator je Drazu Mihailovica snabdevao sa oruzjem, municijom, novcem, hranom i kamionima za prevoz trupa. Zajednos a okupatorom pravio je planove za unistenje NOV. Tako je u Lipovu krajem decembra 1942. zajedno sa nemackim oficirom Jozefom Matlom sacinio plan sadejstva za borbu protivu NOV u bitci na Neretvi marta 1943. Drazin komandant Jezdimir Dangic u pratnji navedenog Jozefa Matla januara 1942. dolazi u Beograd i u razgovoru sa Nemcima dobija dva miliona dinara i vecu kolicinu oruzja i municije - pise dalje Mihailo Ivezic.
U Crnoj Gori tamosnji cetnicki komandanti Pavle Djurisic, Bajo Stanisic, Djordje Lasic i drugi zajedno sa okupatorskim oficirima prave planove i vode borbu protivu NOV. Na hiljade dokumenata govore o cetnickoj saradnji sa okupatorom, a ni jedan od cetnickoj borbi protiv okupatora.
Nema cetnickog groblja poginulih u borbi protiv okupatora, niti ima okupatorskih vojnika poginulih u borbi protivu cetnika. Prema tome, nema mesta nikakvom drugom antifasistickom pokretu na ovim prostorima, osim partizanskom. Grobovi poginulih partizana nalaze se sirom Jugoslavije, kao i okupatorskih vojnika poginulih u borbi protivu jedinica NOV. Gotovo da nema mesta u Jugoslaviji gde nema spomenika i spomen-obelezja zaklanih ili na drugi nacin ubijenih rodoljuba od strane cetnika, Nemaca, Italijana i njihovih pomagaca. Kragujevac, Kraljevo, Podgorica, Kolasin i mnoga druga mesta su spomenici tog vremena "zaslugom" onih koje i danas u udzbenicima pokusavaju promovisati u antifasiste. Postavlja se ozbiljno pitanje, ko sme uciti decu da su bili antifasisti oni koji su u noci izmedju 20. i 21. decembra 1943.
u selu Vranic - nadomak Beograda zaklali 72 zitelja ovog sela, najmladjeg od pet meseci Katarinu Ilic i najstarijeg od 87 godina Jelisimo Dantica, ciju su porodicu od deset clanova zaklali, medju kojima i dvogodisnjeg Ljubomira. Ta ista sudbina zadesila je i stanovnike sela Drugovac 29. aprila 1943. gde su cetnici Draze Mihailovica zaklali ili na drugi nacin usmrtili vise od 70 lica. Stradali su samo zato sto su pomagali borce protiv fasizma. Nije poznato nigde u svetu da postoji ijedan antifasisticki pokret koji je saradjivao sa fasistima i ubijao antifasiste. Hitler je odlikovao cetnickog vojvodu Pavla Djurisica Gvozdenim krstom, ne kao antifasistickog borca, nego kao borca protiv NOV.
Naveo sam samo deo zlocina koje su cetnici pocinili nad neduznim gradjanima ove zemlje, pa je u najmanju ruku smesno govoriti o tome da je i taj pokret bio antifasisticki. Zbog saradnje sa okupatorom kralj Petar Karadjordjevic lisio je Drazu svih funkcija 28. avgusta 1944. i naredio cetnicima da se stave pod komandu Marsala Tita, u protivnom da kao izdajnik nece izbeci osudu istorije. To isto su uradili i englezi obavestavajuci Ameriku 7. decembra 1943. da prekidaju svaki odnos sa Drazom Mihailovicem zbog njegove saradnje sa okupatorom. Kao sto je poznato, cetnici su zajedno sa Nemcima krajem 1944. i 45. odstupali pred naletom jedinica NOV, pokazujuci i time na cijoj su strani bili za sve vreme rata - kaze na kraju Mihailo Ivezic.
U polemiku se ukljucio i Jovan Radovanovic iz Beograda, koji se potpisao kao novinar - veteran i istoricar. On pise:
U vise listova, pa i u Danasu, poslednjih meseci objavljeni su podaci o streljanjima i pogubljenjima tzv. porazenih snaga u Drugom svetskom ratu. Sve cifre su u hiljadama i "okrugle", pa se navode i podaci Stejt deparmenta (jer, na zalost, podaci iz SAD su uvek "verodostojni" i oni uvek presudjuju). Da su ti podaci "uvek okrugle hiljade" bez mere i dokaza preuvelicani i "dignuti na kub", pokazace podaci o stradalim gradjanima tokom rata u dva ratna okruga (Uzice i Cacak), do kojih su dosli autori profesor Gojko Skoro (Uzice) i publicist Vladimir Niksic (Cacak). U knjizi "Istina je u imenima", koja je nedavno izisla iz stampe u izdanju Kadinjace iz Uzica, profesor Skoro, posle visegodisnjeg istrazivanja, imenom i prezimenom, utvrdio je koji su gradjani stradali i "od cije ruke". Ukupno su u uzickom okrugu stradala 1.974 lica, od toga: od cetnika 1.052 (i od cetnickih odmetnika posle rata 39), od Nedicevih zandarma 95, od ljoticevaca 97, od NOVJ 257 i 127 jataka odmetnika, 312 zarobljenih partizana cetnici i nedicevci predali su Nemcima - pise dalje Jovan Radovanovic iz Beograda.
U pripremljenoj, a neobjavljenoj knjizi "Pod slovom 3" Vladimir Niksic, imenom i prezimenom, mestom dogadjaja i vremenom za cacanski ratni okrug utvrdio je sledece podatke: Nemci su streljali 1.145, od toga 702 partizana su zarobili cetnici i predali ih Nemcima, Bugari streljali 165, cetnici ubili 571 (streljano 385, a zaklano 186, tj. 132 muskarca i 54 zene), stradalo u logorima 634 (uhvacena lica cetnici i nedicevci predali Nemcima) od bombardovanja 138, umrlo od ratnih posledica 418, poginulo od zaostalog eksploziva 85, nesrecnim slucajevima 97, ubijeno od drugih egzekutora 24. Od NOVJ i OZN u Dragacevu 41, i u Cacku oko 160 lica.
Cetnicki teror bio je najsuroviji: zaklali su 186 lica (od toga 54 zene). Usmrtili 15 nosilaca Albanske spomenice (sedmoricu zaklali) u Cacanskom okrugu. U Uzickom okrugu streljali su ili zaklali cak 118 zena, od kojih samo za 11 nisu utvrdjena imena (osam partizanki i tri domacice).
Podatke o "masovnim streljanjima" lansirao je najpre samozvani famozni vojvoda "Tularski", zatim kragujevacki casopis Pogledi, pa i Djilas, kao disident. Ovih tuznih meseci i godina te fantomske cifre "dopunjavaju" razni autori, bez dokaza i argumentacije (sve u "okruglim" hiljadama). Takva neproverena, neargumentovana, preuvelicana "svedocenja" na nasu zalost jos vise produbljuju nase ratne i posleratne, posebno sadasnje stranacke podele. Svadjaju i zaludjuju pristalice jednih ili drugih opredeljenja. Jednom recju svadjaju ne samo starije nego i mlade generacije. Apeli na razum, na uzdrzanost, na argumentaciju i dokaze, izgleda malo pomazu. A glasila, opet na nasu zalost, ponekad stampaju mnogo toga sto je neargumentovano, pisano neodmerenim, cesto psovackim recnikom.